20. listopada 1991. zatočeni stanovnici Hrvatske Dubice i Cerovljana – dan poslije odvedeni na stratište u Baćinu

Na današnji dan prije 35 godina, 20. listopada 1991., odigrala se završna etapa pripreme jednog od najtežih zločina nad civilima na području hrvatskog Pounja.

Nakon okupacije Hrvatske Dubice i okolnih naselja ondje je ostao dio hrvatskog stanovništva, uglavnom stariji ljudi koji nisu htjeli ili nisu mogli napustiti svoje domove. Tijekom listopada okupacijske strukture sastavile su popis preostalih Hrvata iz Hrvatske Dubice i Cerovljana.

Kako navodi Ministarstvo hrvatskih branitelja, stanovnicima je naređeno da se 20. listopada okupe u vatrogasnim domovima u Hrvatskoj Dubici i Cerovljanima. Većina je poslušala zapovijed, dok su neki iz svojih kuća odvedeni prisilno. Među zatočenima su prevladavali stariji, bolesni i nemoćni civili.

Popisani pa zatvoreni pod oružanom stražom

Sudski postupak koji je mnogo godina poslije vođen zbog zločina u Baćinu omogućio je detaljniju rekonstrukciju događaja.

Prema optužnici koju je 2010. podiglo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, od 18. do 21. listopada pripreman je popis preostalog hrvatskog stanovništva Hrvatske Dubice i Cerovljana. Na temelju toga popisa pripadnici tadašnjih vojnih i policijskih struktura SAO Krajine tijekom 19. i 20. listopada priveli su i zatočili najmanje 66 hrvatskih civila u vatrogasnim domovima.

Ljudi koji su dovedeni nisu bili ratni zarobljenici niti pripadnici borbenih postrojbi. Bili su civili koji su ostali živjeti na okupiranom području.

Tijekom zatočenja deset osoba pušteno je na slobodu nakon intervencija rodbine i poznanika. Preostalih 56 ljudi ostalo je zatočeno.

U ranijem istražnom zahtjevu DORH-a iz 2006. pojavljuje se nešto drukčija brojka, govori se o najmanje 70 zatočenih i 14 puštenih. Kasnija optužnica navodi 66 i deset puštenih. Oba službena dokumenta, međutim, završavaju istim podatkom, 56 civila ostalo je u zatočeništvu i potom je odvedeno prema Baćinu.

Autobus je 21. listopada krenuo prema Baćinu

Sljedećeg dana, 21. listopada 1991., pred vatrogasni dom stigao je autobus.

Zatočeni civili ukrcani su i pod oružanom pratnjom odvezeni prema Baćinu. Odredište je bio predio Skelište, uz rijeku Unu.

Prema činjeničnom opisu iz optužnice DORH-a, ondje su ih pripadnici policijskih postrojbi „Milicije SAO Krajine“, pod vodstvom tadašnjeg zapovjednika milicije Steve Borojevića zvanog Gadafi, ubili vatrom iz automatskog oružja.

Spomen-područje Domovinskog rata Baćin navodi da su među žrtvama bili stanovnici Hrvatske Dubice i Cerovljana koji su ostali u svojim kućama nakon okupacije te da su zatočenici bili najvećim dijelom ljudi visoke životne dobi.

Masovna grobnica otkrivena tek nakon rata

Mjesto na kojem su žrtve zakopane otkriveno je nakon oslobođenja toga područja. Masovna grobnica na Skelištu otvorena je 1997. godine, a iz nje su ekshumirani posmrtni ostaci 56 osoba.

Prema današnjim podacima Spomen-područja Domovinskog rata, identificirano je 46 od 56 ekshumiranih žrtava. Na mjestu masovne grobnice 2000. godine postavljeno je spomen-obilježje „Ranjena golubica“.

Zato je 20. listopada važan dio kronologije zločina u Baćinu. Tog dana civili nisu još bili odvedeni na stratište, ali su popisani, okupljeni i stavljeni pod oružani nadzor. Sutradan je 56 njih iz zatočeništva odvedeno prema Uni, odakle se više nisu vratili.