TUĐMAN U UN-u 22. LISTOPADA 1995.: HRVATSKA ŽELI MIR I POVRATAK OKUPIRANIH PODRUČJA

NEW YORK, 22. listopada 1995. – Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman obratio se Općoj skupštini Ujedinjenih naroda na posebnoj sjednici povodom 50. obljetnice organizacije. Službeni zapis vodi govor kao dio 35. plenarne sjednice 50. zasjedanja Opće skupštine. [1]

Obljetnica UN-a u sjeni ratova

Ujedinjeni narodi osnovani su nakon Drugoga svjetskog rata, a njihova je Povelja potpisana u San Franciscu 26. lipnja 1945. Potpisalo ju je 50 država; Poljska je potpisala naknadno, a organizacija je 1945. imala 51 osnivačku članicu. Povelja je stupila na snagu 24. listopada iste godine. [3]

Pedeseta obljetnica obilježavala se dok su ratovi i dalje potresali međunarodni poredak, uključujući i prostor bivše Jugoslavije. U govoru Tuđman je povezao hrvatsko ratno iskustvo s pitanjem učinkovitosti UN-a te govorio i o potrebi promjena u međunarodnom sustavu, uključujući veću zastupljenost država u Vijeću sigurnosti. [1]

Jedna od hrvatskih zamjerki međunarodnom odgovoru na rat odnosila se na embargo na oružje. Rezolucijom 713 iz 1991. Vijeće sigurnosti UN-a uvelo je opći embargo na isporuke oružja i vojne opreme na područje Jugoslavije. U svojem službenom podnesku UN-u Hrvatska je upozoravala da je Teritorijalna obrana prije osamostaljenja bila razoružana te da embargo otežava nabavu opreme potrebne za obranu. Tekst rezolucije obuhvaćao je cijelo područje, dok je hrvatska strana naglašavala posljedice koje je mjera imala za njezinu obranu. [4]

Poruka: mirna reintegracija, uz upozorenje

Tuđman je govorio o povratku preostalih okupiranih hrvatskih područja. U izvještaju UN-a njegov se zahtjev povezuje s približno 4,6 posto hrvatskog teritorija koji je još bio pod okupacijom. Poručio je da Hrvatska želi mirnu reintegraciju, ali je istodobno upozorio da će poduzeti druge potrebne korake ako povratak istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema ne bude uključen u konačni mirovni plan. [2]

Središnju poruku sažeo je rečenicom koja je ostala najpoznatijim citatom iz govora: „Pokazali smo da imamo hrabrosti u ratu, ali budite sigurni da imamo još više hrabrosti za mir.” Riječ je o prijevodu rečenice zabilježene u službenom engleskom prijepisu. [1]

Južni potez i međunarodna diplomacija

Govor je održan deset dana nakon završetka operacije Južni potez, provedene od 8. do 12. listopada 1995. u zapadnoj Bosni. U zajedničkoj operaciji sudjelovale su Hrvatska vojska, Hrvatsko vijeće obrane i Armija Republike Bosne i Hercegovine. Vojni razvoj događaja činio je važan dio tadašnjeg konteksta, dok se istodobno intenziviralo američko i međunarodno posredovanje. [5]

Susret s američkim predsjednikom Billom Clintonom nije se održao dan nakon govora. Clinton se s Tuđmanom i predsjednikom BiH Alijom Izetbegovićem sastao 24. listopada u njujorškom hotelu Waldorf Astoria. Govorio je o izgledima za mir u Bosni i Hercegovini, najavio američko domaćinstvo pregovora u Ohiju te rekao da će SAD i NATO pomoći u provedbi mogućeg sporazuma. [6]

Pregovori u Daytonu počeli su 1. studenoga. Sporazum je parafiran 21. studenoga, a potpisan u Parizu 14. prosinca 1995. [6]

Tuđmanov govor tako je istodobno bio obraćanje na obljetnici svjetske organizacije i javno iznošenje hrvatskog stajališta: cilj je bio miran povratak okupiranih područja, uz zadržavanje pritiska da se taj povratak doista ostvari.

Izvori

[1] Opća skupština UN-a, službeni zapis 35. plenarne sjednice, A/50/PV.35

[2] UN, posebno obilježavanje 50. obljetnice – izvještaj GA/8963

[3] Knjižnica Dag Hammarskjöld UN-a, osnivačke članice

[4] Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 713 (1991) i hrvatski podnesak UN-u o embargu i obrani

[5] Hrvatski vojnik, „Abeceda operacije Južni potez”

[6] Arhiv Bijele kuće: Clintonov susret s Tuđmanom i Izetbegovićem, 24. listopada 1995.; State Department: kronologija Daytonskih pregovora

[7] UN A/V Library: 35. plenarna sjednica Opće skupštine, 22. listopada 1995.