‘Domoljubljem se ne hvalim, ja ga živim!’

Kada je u pitanju dobrobit Hrvatske, onda je moj stav da treba surađivati sa svima koji vole Hrvatsku i žele joj dobro. Predizborna prepucavanja treba ostaviti iza sebe kada izbori prođu, jer se nalazimo u toliko velikim problemima da sve ono što je domoljubno, misleće, radišno i dobrohotno treba skupiti zajedno kako bi se izvukli iz ponora u koji nas je ova Vlada dovela. Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica Hrvatske seljačke stranke, nedvojbeno je najzvučnije ime među članstvom HSS-a. Ova europarlamentarka u javnosti se isticala svojim, za hrvatske medije i dio javnosti, radikalnim stavovima kojima se zalagala za brak kao zajednicu muškarca i žene, te ostale kršćanske vrijednosti. Upravo stoga su joj zlobnici zamjerili članstvo u Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora. Po struci profesorica biologije i teologinja, kroz svoje političko djelovanje Petir provlači borbu za ženska prava, ali i zaštitu okoliša i sve to temeljeno na tradicionalnim vrijednostima. Zastupnica je koja uživa veliki ugled u kršćanskim krugovima, a zbog svojih ustrajnih kršćanskih stavova bila je na meti medijskih napada LGBT zajednice, koja ju je u lipnju 2011. proglasila homofobom godine. I kao zastupnica u Europskom parlamentu, Petir se prilično istaknula, osobito kada se zauzela za oslobođenje hrvatskog državljanina i ratnog veterana Veljka Marića iz srbijanskog zatvora, u kojem ga je i posjetila. U razgovoru za 7Dnevno, Marijana Petir govori o predizbornim planovima svoje stranke, hrvatskoj poljoprivredi, domoljublju, istraživanjima nafte i plina u Jadranu, te kako se nosi s prozivkama i kritikama. Pred nama su parlamentarni izbori. Branko Hrg, predsjednik HSS-a nedavno je kazao kako se stranka želi dokazati kao stranka koja može prikupiti dovoljno glasova. Vjerujete li da je te planove moguće realizirati? – Novi izborni sustav za izbor zastupnika u Hrvatskom saboru omogućava građanima da na listi zaokruže svog kandidata, što su već imali prilike prakticirati kod izbora za Europski parlament. Naravno da kod takvog izbornog sustava nije dovoljna samo pripadnost pojedinoj političkoj opciji već i prepoznatljivost samih kandidata i njihov dosadašnji rad, kako bi motivirali birače da upravo njih zaokruže na listi. Ja sam izabrana preferencijalnim glasovima u Europski parlament, a imajući u vidu da je HSS na prošlim parlamentarnim izborima osvojio gotovo 80.000 glasova, a samo jedan saborski mandat, ovaj sustav bi trebao imati prednosti za nas ukoliko predsjednik predloži dovoljno poznate kandidate na liste. Ja ću osobno glasovati za Željka Lenarta u VI. izbornoj jedinici koji će biti jedini kandidat na listi koji predstavlja poljoprivrednike. Vaša stranka dio je Domoljubne koalicije u kojoj se može vidjeti cijeli niz političkih opcija. Kako ste zadovoljni suradnjom s ostalim kolegama, te koliko HSS pridonosi koaliciji? – Nisam sudjelovala u pregovorima, stoga mi je teško reći što se događa iza zatvorenih vrata, no moje je iskustvo da imate onoliko prostora za koliko se izborite. To je uvijek isti model kada sklapate koaliciju sa strankom koja ima veći broj mandata od vas. Naravno da očekujem da u okviru zajedničkog programa ključnu ulogu ima upravo naš program za poljoprivredu i ruralni razvoj, te naš socijalni program koji u prvi plan stavlja zaštitu obitelji i svih njenih članova. Što HSS nudi građanima i svojim biračima u svojem programu? Koji su vaši planovi, te na što ćete se bazirati u narednim godinama, u slučaju da zadobijete povjerenje određenog broja građana? – Naš je program baziran na potpori malim obiteljskim gospodarstvima i očuvanju hrvatskoga sela, samodostatnosti u proizvodnji hrane i održivom upravljanju okolišem i prirodnim resursima. Želimo spriječiti razne nakupce i prekupce, te žmuklere koji love u mutnom, da zarađuju na muci naših seljaka dok oni jedva spajaju kraj s krajem. Cilj nam je da stanemo na kraj nepoštenoj trgovačkoj praksi, a zalažemo se i za smanjenje PDV-a na hranu. Naš je stav da hrvatski seljački proizvod treba prodati u turizmu, a ne da se turistima nudi hrana iz uvoza i trgovačkih lanaca. HSS je uvijek vodio računa o zaštiti obitelji i tradicionalnih vrijednosti na kojima je sazdano hrvatsko društvo. Zbog toga smatramo važnim donijeti dobru demografsku i populacijsku politiku, jer je Hrvatska demografski među deset najstarijih zemalja na svijetu. A i mnogi članovi obitelji koji su u poodmakloj dobi žive na rubu egzistencije. Stoga će HSS aktualizirati uvođenje nacionalne minimalne mirovine koja ne smije biti ispod praga siromaštva, tim više što sam ja za takav prijedlog uspjela dobiti podršku i na razini Europskog parlamenta. Računa li HSS na ministarske pozicije u novoj vladi, te ima li Domoljubna koalicija potencijala za suradnju i s drugim političkim opcijama, te kojima? – Kada je u pitanju dobrobit Hrvatske, onda je moj stav da treba surađivati sa svima koji vole Hrvatsku i žele joj dobro. Predizborna prepucavanja treba ostaviti iza sebe kada izbori prođu, jer se nalazimo u toliko velikim problemima da sve ono što je domoljubno, misleće, radišno i dobrohotno treba skupiti zajedno kako bi se izvukli iz ponora u koji nas je ova Vlada dovela. Prema informacijama koje nam je predsjednik Hrg dao nakon obavljenih pregovora s HDZ-om, o mjestima u izvršnoj vlasti će se odlučivati nakon izbora, ovisno o broju glasova koji HSS osvoji. Mišljenja sam da bi se više postiglo da je formirana vlada u sjeni, jer bi tada birači znali i tko su kandidati za ministre, što bi bilo puno transparentnije. Nedavno se govorilo o neslaganju u Domoljubnoj koaliciji, te da je uzrok upravo HSS. Što kažete na procjene koje tvrde da je HDZ bacio u sjenu HSS, te da se on kao stranka gubi? – Nisam primijetila da se se bilo tko žalio na HSS unutar koalicije, no mišljenja sam da je HSS trebao biti daleko bolje zastupljen na listama za Hrvatski sabor, imajuću u vidu 110. godišnju povijest naše stranke koja je baština hrvatskog naroda, rezultat osvojen na izborima za Europski parlament, rezultat osvojen na izvanrednim izborima u Sisačko-moslavačkoj županiji, te rezultat osvojen na izborima za predsjednicu RH. Bez glasova HSS-a, ishod svih navedenih izbora ne bi bio dobar i očekivala sam da će se taj naš doprinos više cijeniti. Tko je tu zakazao, ne mogu reći sa sigurnošću, jer nisam sudjelovala u pregovorima. Kakav je HSS i kakav će biti kao stranka, ovisi prije svega o nama u HSS-u, a ne o drugim strankama. S obzirom na naziv vaše stranke nije teško predvidjeti da će se HSS posebno boriti za poljoprivredu i poljoprivrednike. Kako gledate na stanje u poljoprivredi u protekle četiri godine? U čemu je zakazao ministar Tihomir Jakovina? – Pravo je pitanje, u čemu ministar Jakovina nije zakazao, jer se ne mogu sjetiti niti jednog dobrog projekta koji je proveo u svom mandatu. Kada promatram što se događa u sektoru hrvatske poljoprivrede, stječe se dojam da je cilj uništiti domaću proizvodnju i mala obiteljska gospodarstva. Kasnio je Program ruralnog razvoja, a sada kada je napokon usvojen, novac namijenjen obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, Jakovina preusmjerava velikim tvrtkama od kojih očekuje da mu financiraju kampanju. Mljekarski sektor, umjesto da mu je pomogao, jer je tamo najteže, još je dublje gurnuo u ponor. Poljoprivredno zemljište koje je preduvjet za bavljenje poljoprivredom, lošim je zakonom uzeo iz ruku lokalnog stanovništva i malih obiteljskih gospodarstava. Uvoz poljoprivrednih proizvoda cvjeta, a mladi nam sa sela odlaze autobusima u Njemačku, jer ne vide perspektivu. Takvo stanje nije održivo. Hrvatska je, prema vašim tvrdnjama, pogriješila po pitanju poljoprivredne politike u EU-u. Možete li izdvojiti konkretne propuste, te kakva bi trebala biti hrvatska poljoprivredna politika u sklopu EU-a? – Zajednička poljoprivredna politika EU-a najdugovječnija je i najskuplja politika Unije u čijem je središtu – očuvanje poljoprivrednih gospodarstava, proizvodnja dovoljno hrane, čuvajući pritom okoliš i osiguranje te hrane potrošačima po prihvatljivim cijenama.Takva bi trebala biti i naša poljoprivredna politika i za to se HSS zalaže. Uz to, mi želimo da ljudi imaju motivaciju ostati živjeti na selu, a za to im treba osigurati uvjete – ne samo kroz poljoprivrednu politiku, već i kroz uređenje potrebne infrastrukture, koja je preduvjet za dobar život na selu. Kada pogledate belgijska ili francuska sela, svatko bi radije živio tamo, nego u bilo kojem europskom gradu. Hrvatska može također ostvariti takav ruralni razvoj da ljudi odluče živjeti na selu, što mora biti strateški interes države i zbog proizvodnje hrane, ali i zbog očuvanja hrvatskog prostora. Čudno je da Vlada RH ne prepoznaje proizvodnju hrane kao stratešku granu. Iz državnog se proračuna za vojsku, bolnice, škole, domove za stare i nemoćne, vrtiće i sl. potroši godišnje oko 5 milijardi kuna za nabavu hrane. Na tim natječajima prolaze trgovački lanci koji ne nude niti domaće niti kvalitetno. To se mora hitno promijeniti. Što kao europarlamentarka HSS-a možete učiniti, te što činite za hrvatskog seljaka u parlamentu u kojem uz vas sjedi veliki broj zastupnika iz 28 država? – Već činim sve što mogu i moji prijedlozi dobivaju podršku zastupnika iz drugih zemalja. Kao jedina Hrvatica, punopravna članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, najviše aktivnosti i inicijativa posvetila sam poboljšanju položaja stanovnika ruralnog prostora čiji je glas prečesto zanemaren. Uspjela sam se izboriti za financijsko obeštećenje naših proizvođača jabuka i mandarina pogođenih ruskim embargom. Založivši se za ukidanje povijesnih kriterija, koji su priječili Republici Hrvatskoj sudjelovanje u Programu potpore za dostavu voća, povrća, banana i mlijeka u obrazovnim ustanovama, osigurala sam da će i hrvatska djeca u školama dobiti besplatne i zdrave obroke, a domaći proizvođači i mali OPG-ovi novo tržište. Poljoprivrednici u Hrvatskoj ostvaruju najniže mirovine, te sam, želeći osigurati dostojan život ugroženih skupina društva, amandmanom koji je usvojen, potakla države članice da predvide uvođenje minimalne nacionalne mirovine koja ne smije biti ispod praga siromaštva. Od početka svog političkog djelovanja zalažem se za uspostavu Alpe-Adria regije slobodne od GMO-a, zbog očuvanja tradicionalne proizvodnje hrane, biološke raznolikosti i zaštite turizma. Često u javnim istupima ističete svoje domoljublje. I to je kod vas kontinuitet. Kako komentirate domoljublje kojim se zadnjih tjedana hvali premijer Zoran Milanović? – Ja se domoljubljem ne hvalim, ja ga živim tako što se zalažem da hrvatskom narodu bude bolje i branim ono što je hrvatskom narodu sveto. Domoljublje nije držanje ruke na srcu ili donošenje zakona kojima se pred izbore podilazi pojedinim skupinama kako bi se dobili glasovi. Domoljublje učiš doma za obiteljskim stolom, u tom duhu te se odgaja i to ti je stil života. Ne vjerujem onima koji postaju domoljubi preko noći. U posljednje vrijeme u Hrvatskoj je bilo aktualno istraživanje nafte i plina u Jadranu. HSS se zalaže za obnovljive izvore energije. Mogu li oni donijeti profit ili barem biti dovoljni za vlastite potrebe? – Smatram kako je ideja o eksploataciji nafte pogrešna, pogotovo u vrijeme kada se svijet treba okrenuti prema smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima. Eksploatacija nafte u Jadranu u suprotnosti je s interesima razvoja i hrvatskog turizma i ribarstva. Posljedice po okoliš i prirodu u slučaju ekološke katastrofe bile bi pogubne za obje gospodarske grane i stanovništvo priobalnog dijela Hrvatske koje o njima ovisi. Hrvatska je u dobroj poziciji da svoju budućnost planira i gradi na korištenju obnovljivih izvora energije koje imamo u našem dvorištu. To su  sunce, vjetar, voda i biomasa i takve aktivnost treba financijski poduprijeti kako bi se što više zelene energije proizvodilo u vlastitom dvorištu. Možete li navesti tri osnovne točke na kojima se treba razvijati hrvatska poljoprivreda? – Strateška gospodarska grana Hrvatske treba biti proizvodnja hrane. Mi možemo postati konkurentni kvalitetom, a ne količinom. Naša hrana ima okus, proizvedena je na tradicionalan način u dobro očuvanom okolišu, bez GMO-a – to je naša prednost. Autohtoni seljački proizvodi, poput kulena, kobasica, čvaraka, sira i vrhnja, prirodnih sokova, džemova danas se dobro prodaju. To je dokaz da ukoliko poljoprivrednom proizvodu damo dodanu vrijednost – tako da ga preradimo i po mogućnosti prikladno marketinški prezentiramo, tržište će to prihvatiti. Plasman domaćih proizvoda moguć je i kroz turističku ponudu, ali se to još uvijek nedovoljno koristi. Uvijek me zaprepaste oni koji ne razumiju da će turisti radije platiti i više, ako će jesti kvalitetnije. Sramota je da se nije povezalo poljoprivredne proizvođače s hotelijerima i ugostiteljima i to je nužno učiniti odmah. Naravno da je potrebno smanjiti PDV na hranu, kako bi ona svojom cijenom bila pristupačna svima, te omogućiti obiteljskim gospodarstvima da uđu u posjed državnog poljoprivrednog zemljišta, jer bez zemljišta nema proizvodnje hrane. U EU parlamentu, ali i izvan njega založili ste se za hrvatskog branitelja Veljka Marića. Što vas je na to motiviralo, te kako gledate na stanje među braniteljima i na koji način će Domoljubna koalicija, dođe li na vlast, tretirati naše heroje? – Sudbina Veljka Marića je razotkrila da si je Srbija uzela jurisdikciju za vođenje postupaka protiv hrvatskih državljana za navodna kaznena djela počinjena na području Republike Hrvatske, čime je u pitanje dovela suverenitet naše zemlje, ali i 17 država EU-a, s čijeg su područja bili branitelji koji su Hrvatsku branili. Stoga sam poduzela sve potrebne aktivnosti kako bi Veljko Marić bio transferiran u Hrvatsku, te sam zatražila da Srbija promijeni sporni zakon koji je prijetnja za više od 300 hrvatskih branitelja. Nažalost, Vlada RH je potvrdila presudu beogradskog suda i time izazvala prebacivanje Veljka Marića u hrvatski zatvor, umjesto na slobodu, a ujedno je i priznala Srbiji ovlasti za koje sam uspjela dokazati da na njih nema pravo. Odnos prema Srbiji se mora promijeniti tako da ih se natjera da se počnu ponašati europski, a ne balkanski kao do sada, ako žele biti članica EU-a. Odnos prema braniteljima se također treba promijeniti, tako da ih se konačno počne poštivati. U Hrvatskoj vas se često proziva zbog vaših stajališta koji su u djelu medija tretirani kao konzervativni. Kako se nosite s tim prozivkama i kritikama? Što vam iz vaše perspektive najviše zamjeraju kritičari i kako jedna mlada žena uopće uspjeva njegovati takva stajališta u svijetu surove i nerijetko grube politike? – Ja ispunjavam baš kao i uvijek do sada, ono što sam obećala. A obećala sam da ću kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu raditi u korist hrvatskog naroda, štititi nacionalne interese i promicati općeljudske vrijednosti. Ne mogu prosuđivati dojmove drugih o sebi. Za sebe mogu reći da sam dosljedna, a to pokazuje i moj dosadašnji rad. Ne okrećem se ovisno o tome kakav vjetar puše. Poznate su vrijednosti koje zastupam i od njih ne odstupam, unatoč svim podzemnim i nadzemnim udarcima. Kako izgleda jedan vaš radni dan u EU parlamentu?  – Obično počinjem radni dan  u 7,30 sati, a završavam oko 22 sata, no nerijetko još sat ili dva ujutro završavam preostale poslove, posebno kada imamo plenarne sjednice u Strasbourgu koje traju gotovo do ponoći. Rad u odborima i izaslanstvima u kojima sam članica, primanje zainteresiranih udruga i pojedinaca koji dolaze s prijedlozima i inicijativama, događanja na kojima se očekuje moje prisustvo, moja su svakodnevnica. No, kada vidim da to sve daje rezultate, onda mi ništa nije teško i uvjerena sam da se sve što čovjek radi dobro – isplati.