Braniteljske mirovine će od 01.siječnja 2015. biti podijeljene na dva dijela: opći i poseban dio. Prema novom zakonu opći dio mirovine izračunavat će se sukladno radnom stažu i uplatama doprinosa, a posebni dio (tkz. braniteljski dodatak) koji bi nadoknađivao razliku u iznosu do mirovine ostvarene prema ZOPHBDR-u, isplaćivao bi se iz državnog proračuna.
Drugim riječima, branitelji koji su u rat otišli kao mlađi punoljetnici i koji prije rata nisu bili zaposleni, u potpunosti će ovisiti o dodatku iz državnog proračuna koji može biti pun, ali i ne mora. U najcrnjem scenariju neki branitelji mogli bi ostati bez ičega! U resornom ministarstvu istču kako će “visina posebnog dijela (dodatka) pratiti sudbinu državnog proračuna”, što znači da će ga Vlada RH smanjivati ili povećavati ovisno o tome koliko novca ima u državnoj riznici. Ovaj Zakon potiho je usvojen krajem 2013. godine, skrivajući se iza odluke o 10 postotnom smanjenju braniteljskih mirovina.ZAKON
O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI (pročišćeni tekst)
GLAVA I.
TEMELJNE ODREDBEČlanak 1.
Ovim se Zakonom uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te uvjeti i postupak za ostvarivanje tih prava.Članak 2.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je osoba koja je kao dragovoljac i pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (ZNG, Hrvatske vojske, Ministarstva obrane, Policije, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskih obrambenih snaga (HOS-a) te pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je u njima proveo najmanje 5 mjeseci do 24. prosinca 1991. godine), organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, odnosno suvereniteta Republike Hrvatske u bilo kojem razdoblju Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: hrvatski branitelj iz Domovinskog rata). (2) Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. (3) Dragovoljac iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani njezina suvereniteta najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. (4) Dragovoljac iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani njezina suvereniteta najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. ukoliko: – nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili – nije regulirao obvezu služenja vojnog roka. (5) Dragovoljac iz Domovinskog rata je i u obrani suvereniteta Republike Hrvatske zatočeni ili nestali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, i smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili je ubijen prilikom zatočenja ili u neprijateljskom logoru u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, koji je umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, koji je umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i koji je izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske do 15. siječnja 1992. godine, ako je njegovo sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske započelo najkasnije 8. listopada 1991. godine u slučajevima iz stavka 3. ovoga članka, odnosno ako je njegovo sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske započelo najkasnije 16. prosinca 1991. godine u slučajevima iz stavka 4. ovoga članka. Odredbom članka 1. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 107/07.) stupio na snagu 19. listopada 2007., iza stavka 4. dodan je novi stavak 5. Odredbom članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., stavak 5. je izmijenjen. (6) Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz stavka 1. ovoga članka i status dragovoljca iz Domovinskog rata iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka dokazuju se potvrdom Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova. Odredbom članka 1. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 107/07.) stupio na snagu 19. listopada 2007., dosadašnji stavak 5. postao je stavak 6. Odredbom članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., u stavku 6. iza riječi: »iz stavka 1. ovoga članka« dodane su riječi: »i status dragovoljca iz Domovinskog rata iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka«, a riječ: »dokazuje« zamijenjena je riječju: »dokazuju«.Članak 3.
(1) Smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj koji je: 1. poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata u razdoblju utvrđenom člankom 2. stavkom 2. ovoga Zakona, 2. ubijen prilikom zatočenja ili u neprijateljskom logoru, 3. umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a najkasnije do 31. prosinca 1997., 4. umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najkasnije do 31. prosinca 1997. godine, a nakon toga roka uzročna veza između smrti i sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđena je u postupku vještačenja u ustanovama za vještačenje, odnosno pred nadležnim vijećem liječničkog povjerenstva, Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., u članku 3. točka 4. je izmijenjena. 5. izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, 6. umro kao HRVI iz Domovinskog rata I. skupine s priznatim pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ili je umro uslijed bolesti koja je nastala kao posljedica oštećenja organizma uslijed rane ili ozljede na temelju koje mu je bio priznat status HRVI iz Domovinskog rata I. skupine s pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe po tome osnovu. Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., u članku 3. točka 6. je izmijenjena. (2) Smrtno stradalim osobama u obrani suvereniteta Republike Hrvatske smatraju se i pripadnici medicinskog osoblja, ratni izvjestitelji, pripadnici vatrogasnih postrojbi, pomorci, članovi posada brodova trgovačke mornarice i druge osobe koje su po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u Domovinskom ratu u obavljanju vojnih ili drugih dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske poginule, ubijeni prilikom zatočenja ili u neprijateljskom logoru ili umrli od posljedica rane ili ozljede zadobivene pri obavljanju tih dužnosti. (3) Status člana obitelji osoba iz stavka 2. ovoga članka kao i prednost u ostvarivanju prava priznaje se sukladno članku 6. ovoga Zakona. (4) Članovima obitelji osoba iz stavka 2. ovoga članka, kada ispune propisane uvjete, pripadaju sljedeća prava iz ovoga Zakona: – pravo na obiteljsku invalidninu, – pravo na povećanu obiteljsku invalidninu, – pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu. Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., dodani su stavci 3. i 4.Članak 4.
(1) Zatočeni ili nestali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske zatočen u neprijateljskom logoru ili zatvoru najmanje 3 dana ili je nestao u Domovinskom ratu. (2) Zatočena ili nestala osoba iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona je osoba koja je zatočena u neprijateljskom logoru ili zatvoru najmanje 3 dana ili je nestala prilikom obavljanja vojnih i drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u Domovinskom ratu. (3) Status člana obitelji osoba iz stavka 2. ovoga članka kao i prednost u ostvarivanju prava priznaje se sukladno članku 6. ovoga Zakona. (4) Članovima obitelji osoba iz stavka 2. ovoga članka, kada ispune propisane uvjete, pripadaju sljedeća prava iz ovoga Zakona: – pravo na novčanu naknadu obiteljske invalidnine, – pravo na novčanu naknadu povećane obiteljske invalidnine, – pravo na novčanu naknadu uvećane obiteljske invalidnine. Odredbom članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., u članku 4. iza stavka 2. dodani su stavci 3. i 4.Članak 5.
(1) Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI iz Domovinskog rata) je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno kao zatočenik u zatvoru ili neprijateljskom logoru u Domovinskom ratu. Smatra se da je oštećenje organizma zatočenika u neprijateljskom logoru na toj osnovi najmanje 20% trajno. (2) HRVI iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu. (3) Prava HRVI iz Domovinskog rata utvrđena ovim Zakonom ostvaruje i osoba (medicinsko osoblje, ratni izvjestitelji, pripadnici vatrogasnih postrojbi, pomorci, članovi posade brodova trgovačke mornarice i druga osoba) kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobila pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu ili kao zatočenik u neprijateljskom logoru u Domovinskom ratu. (4) Osobi iz stavka 3. ovoga članka, kada ispuni propisane uvjete, pripadaju sljedeća prava iz ovoga Zakona: – pravo na osobnu invalidninu – pravo na posebni doplatak – pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe – pravo na ortopedski doplatak – pravo na naknadu troškova prijevoza. Odredbom članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., iza stavka 3. dodan je novi stavak 4. (5) HRVI iz Domovinskog rata je i stranac kojem je kao hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kao zatočenik u neprijateljskom logoru ili zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Odredbom članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., dosadašnji stavak 4. postao je stavak 5.Članak 6.
(1) Članovima obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, prema ovom Zakonu, smatraju se bračni drug, djeca rođena u braku ili izvan braka, posvojena djeca i pastorčad (članovi uže obitelji), roditelji, očuh, maćeha i posvojitelj. (2) Članom uže obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja prema ovome Zakonu smatra se i izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. (3) Status izvanbračne zajednice iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku. (4) Prednost u ostvarivanju prava između članova obitelji iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju. Članovi obitelji iz istoga nasljednog reda ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu. Ako se sporazum ne postigne, prednost u ostvarivanju prava ima član obitelji iz istoga nasljednog reda koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata živio u zajedničkom kućanstvu. (5) Novčana prava iz ovoga Zakona pripadaju članovima obitelji istog nasljednog reda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u jednakim sukorisničkim dijelovima kada nije moguće utvrditi prednost u ostvarivanju prava iz stavka 4. ovoga članka. Odredbom članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., iza stavka 4. dodan je novi stavak 5. (6) Očuh i maćeha ostvaruju prava prema ovom Zakonu ako su hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uzdržavali ili je hrvatski branitelj njih uzdržavao najmanje pet godina prije smrti. (7) Pastorak je osoba koja nema živoga jednog od roditelja ili su roditelju oduzeta roditeljska prava pravomoćnom presudom suda, a hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ga je uzdržavao najmanje godinu dana prije smrtnog stradavanja, zatočenja ili nestanka. Odredbom članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., dosadašnji stavci 5. i 6. postali su stavci 6. i 7.Članak 7.
Za osobe iz članka 1. ovim se Zakonom uređuju: 1. pravo na zdravstvenu zaštitu, 2. prava iz mirovinskog osiguranja, – pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu, – pravo na invalidsku mirovinu, – prava na temelju preostale radne sposobnosti, – pravo na obiteljsku mirovinu, – pravo na najnižu mirovinu, – pravo na staž osiguranja ili posebni staž, 3. pravo na doplatak za djecu, 4. pravo na zapošljavanje, 5. pravo na stambeno zbrinjavanje, 6. pravo na dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima bez naplate, 7. ostala prava.Članak 8.
Prava iz ovoga Zakona koja se ostvaruju na osnovi oštećenja organizma, smrtnog stradavanja člana obitelji te materijalnih i drugih potreba korisnika jesu: – prava na osnovi oštećenja organizma: 1. osobna invalidnina, 2. doplatak za njegu i pomoć druge osobe, 3. ortopedski doplatak, 4. medicinska, odnosno fizikalna rehabilitacija, 5. naknada troškova prijevoza, 6. jednokratna novčana pomoć. – prava na osnovi gubitka, zatočenja ili nestanka člana obitelji: 1. obiteljska invalidnina, 2. povećana obiteljska invalidnina, 3. uvećana obiteljska invalidnina, 4. prava članova obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, 5. prava članova obitelji iza smrti HRVI iz Domovinskog rata. – prava na osnovi materijalnih i drugih potreba korisnika: 1. posebni doplatak, 2. usluge osobe za pružanje njege i pomoći, 3. opskrbnina, 4. doplatak za pripomoć u kući, 5. prednost pri smještaju u umirovljeničke domove, 6. obilježavanje mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata, 7. osiguravanje troškova pogreba uz odavanje vojne počasti.Članak 9.
(1) Na pitanja u svezi s pravima iz članka 7. i 8. ovoga Zakona, uvjetima za stjecanje, korištenje i prestanak tih prava te s postupkom njihova ostvarivanja, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se posebni zakoni i drugi propisi koji uređuju odnosna prava. (2) Prava prema ovome Zakonu ostvaruju državljani Republike Hrvatske, a strani državljani samo ako ih ne ostvaruju od države čiji su državljani ili od države na čijem području imaju prebivalište.Članak 10.
(1) Ne mogu ostvariti prava iz ovoga Zakona osobe koje su oštećenja organizma zadobile kao pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi kao i osobe koje su osuđene pravomoćnom sudskom presudom zbog sudjelovanja u neprijateljskim vojnim i paravojnim postrojbama ili zbog ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti Republike Hrvatske, kao ni članovi njihovih obitelji. (2) Prava utvrđena ovim Zakonom ne mogu ostvariti ni osobe koje su se u Domovinskom ratu same ranile radi izbjegavanja vojne obveze, niti osobe za koje je u odgovarajućem postupku utvrđeno da su samovoljno ili bez dopuštenja nadležnog zapovjednika napustile postrojbu u bilo kojem razdoblju ili se nisu odazvale mobilizaciji. (3) Zapreke iz stavka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. (4) Osobe imaju pravo na status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za razdoblje sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koje nije obuhvaćeno zaprekama iz stavka 2. ovoga članka. Odredbom članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., iza stavka 3. dodan je stavak 4.GLAVA II.
1. PRAVO NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITUČlanak 11.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja ostvaruje na način i prema uvjetima utvrđenim Zakonom o zdravstvenom osiguranju i propisima donijetim na temelju toga Zakona. (2) Od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite (participacija) oslobađaju se članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata s utvrđenim oštećenjem organizma od najmanje 30%.Članak 12.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojemu je rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu ima pravo na potpunu medicinsku rehabilitaciju, pravo na sva potrebna ortopedska i druga pomagala, lijekove i liječenje bez naknade (participacije), te pravo prvenstva na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu s pratnjom druge osobe, ako mu je potrebno takvo liječenje koje se ne može obaviti u Republici Hrvatskoj. (2) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje obvezan je osigurati hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata ortopedsko pomagalo najkasnije u roku 30 dana od primitka zahtjeva nadležne zdravstvene ustanove koja je utvrdila vrstu potrebnoga ortopedskog pomagala nakon završenog liječenja. Ako se ortopedsko pomagalo izrađuje po mjeri, navedeni rok produljuje se za najviše 60 dana. (3) Prava iz stavka 1. ovoga članka koja Zakonom o zdravstvenom osiguranju i propisima donesenim na temelju njega nisu utvrđena kao standard prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ostvaruje na način i po postupku propisanom općim aktom koji donosi ministar branitelja uz suglasnost ministra zdravstva i socijalne skrbi. Odredbom članka 46. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., riječi: »ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti« u odgovarajućem padežu zamijenjene su riječima: »ministar branitelja« u odgovarajućem padežu.2. PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA
Pravo na starosnu mirovinu
Članak 13.
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ostvaruje pravo na starosnu mirovinu pod uvjetom i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.Članak 14.
(1) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji na temelju navršenoga mirovinskog staža ostvari pravo na starosnu mirovinu manju od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža osobni bod povećava se ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to: 1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10% 2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15% 3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20% 4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25% 5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30% 6. dragovoljcu iz Domovinskog rata za 30%. (2) Tako povećana mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju 40 godina ukupnoga mirovinskog staža. (3) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji ostvari pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, tako određena mirovina povećava se za odgovarajući postotak iz stavka 1. točke 1. – 6. ovoga članka, ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu.Pravo na invalidsku mirovinu
Članak 15.
(1) HRVI iz Domovinskog rata kod kojega je nastao trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) ili kod kojeg je nastala profesionalna nesposobnost za rad kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ima pravo na invalidsku mirovinu. Odredbom članka 1. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 137/09.) stupio na snagu 21. studenoga 2009., stavak 1. je izmijenjen. (2) Ako je opća nesposobnost za rad ili profesionalna nesposobnost za rad djelomično prouzročena ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom, bolesti, pogoršanjem bolesti, odnosno pojavom bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomično ranjavanjem, ozljedom, bolešću ili pogoršanjem bolesti izvan tih okolnosti, invalidska mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na invalidnost. (3) Pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju, ako nije ovim Zakonom drukčije određeno.Članak 16.
(1) Vrijednosni bod radi određivanja invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata za invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđuje se na temelju pripadajuće osnovice za čin i ustrojbeno mjesto HRVI iz Domovinskog rata iz članka 20. ovoga Zakona, tako da se osnovica utvrđena za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za tu kalendarsku godinu. Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 137/09.) stupio na snagu 21. studenoga 2009., stavak 1. je izmijenjen. (2) Vrijednosni bod radi određivanja mirovine utvrđuje se prema vrijednosnom bodu u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu.Članak 17.
(1) Polazni faktor 1,50 je kod izračuna: – invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata. (2) Polazni faktor 1,85 je kod izračuna: – invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata i invalidske mirovine dragovoljca iz Domovinskog rata HRVI iz Domovinskog rata. Odredbom članka 3. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 137/09.) stupio na snagu 21. studenoga 2009., Članak 17. je izmijenjen.Članak 18.
(1) Osobni bod za određivanje invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata za invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske dobiva se tako da se prosječan vrijednosni bod iz članka 16. ovoga Zakona pomnoži s polaznim faktorom i mirovinskim stažem od 40 godina. (2) Ova mirovina se određuje na temelju osobnih bodova iz stavka 1. ovoga članka povećanih za 45%. Odredbom članka 4. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 137/09.) stupio na snagu 21. studenoga 2009., u članku 18. riječi: »hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata« zamijenjene su riječima: »HRVI iz Domovinskog rata«.Članak 19.
Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koja se isplaćuje HRVI iz Domovinskog rata za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti je 0,5. Odredbom članka 4. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 137/09.) stupio na snagu 21. studenoga 2009., u članku 19. riječi: »hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata« zamijenjene su riječima: »HRVI iz Domovinskog rata«.Članak 20.
(1) Utvrđivanje vrijednosnog boda za određivanje invalidske mirovine iz članka 16. ovoga Zakona određuje se prema osobnom činu, ustrojbenom mjestu i zvanju HRVI iz Domovinskog rata za godinu koja prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu sljedeće osnovice: Odredbom članka 5. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 137/09.) stupio na snagu 21. studenoga 2009., u članku 20. riječi: »hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata« zamijenjene su riječima: »HRVI iz Domovinskog rata«.| Činovi i ustrojbena mjesta | Osnovice |
| Vojnik | 64.037 |
| Pozornik | 68.047 |
| Razvodnik (zastavnik hrm) | 72.847 |
| Skupnik | 64.740 |
| Zapovjednik desetine | 76.884 |
| Zapovjednik voda | 81.648 |
| Zapovjednik satnije | 97.980 |
| Zamjenik zapovjednika bojne | 107.508 |
| Zapovjednik bojne | 118.392 |
| Zamjenik zapovjednika brigade | 129.276 |
| Zapovjednik brigade | 129.276 |
| Desetnik | 74.066 |
| Vodnik | 79.386 |
| Stožerni vodnik | 79.930 |
| Narednik | 79.930 |
| Nadnarednik | 80.386 |
| Stožerni narednik | 83.004 |
| Časnički namjesnik | 92.585 |
| Zastavnik | 78.783 |
| Poručnik (poručnik korvete) | 81.648 |
| Natporučnik (poručnik fregate) | 88.452 |
| Satnik (poručnik bojnog broda) | 97.980 |
| Bojnik (kapetan korvete) | 107.508 |
| Pukovnik (kapetan fregate) | 118.392 |
| Brigadir (kapetan bojnog broda) | 129.276 |
| Stožerni brigadir (komodor) | 140.160 |
| Brigadni general (komodor) | 140.160 |
| Zapovjednik zbornog mjesta | 118.392 |
| Zapovjednik zbornog područja | 151.056 |
| General-bojnik (kontraadmiral) | 151.056 |
| General-pukovnik (viceadmiral) | 155.136 |
| General zbora (admiral) | 159.216 |
| Zapovjednik obrane grada | 118.392 |
| Stožerni general (stožerni admiral) | 163.296. |
Članak 21.
(1) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, i koja na temelju navršenoga mirovinskog staža iznosi manje od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža osobni bod povećava se ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to: 1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10% 2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15% 3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20% 4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25% 5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30% 6. dragovoljcu za 30%. (2) Tako povećana invalidska mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina mirovinskog staža.Članak 22.
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ovisno o uvjetu pokrivenosti radnog vijeka navršenim mirovinskim stažem.Pravo na profesionalnu rehabilitaciju
Članak 23.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kod kojeg kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske postoji preostala radna sposobnost ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje poslova za koje se traži stručna sprema viša od njegove bez obzira je li mu nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje kod kojeg nastane invalidnost prije navršene 40 godine života (žene), odnosno 45 godine života (muškarci). (2) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju rješava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nakon ocjene preostale radne sposobnosti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i određuje rok trajanja profesionalne rehabilitacije. (3) Od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju do upućivanja na istu, kao i tijekom profesionalne rehabilitacije, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na naknadu u iznosu invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. (4) Nakon završene profesionalne rehabilitacije hrvatski branitelj iz Domovinskog rata prijavljuje se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i pripada mu naknada iz stavka 3. ovoga članka najduže 12 mjeseci od završene profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku 30 dana od završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi za zapošljavanje i da se u skladu s propisima o zapošljavanju redovno prijavljuje toj službi. (5) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata gubi pravo na naknadu iz stavka 4. ovoga članka ako suprotno propisima o zapošljavanju odbije stupiti na odgovarajući posao za koji se osposobio profesionalnom rehabilitacijom. (6) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je uputiti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na profesionalnu rehabilitaciju najkasnije u roku 30 dana od pravomoćnosti rješenja o priznavanju prava na profesionalnu rehabilitaciju. (7) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti te druga tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne samouprave obvezni su primati hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kojega uputi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi profesionalne rehabilitacije.Pravo na obiteljsku mirovinu
Članak 24.
Članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata čija je smrt prouzročena ranjavanjem, ozljedom, bolešću, pogoršanjem, odnosno pojavom bolesti zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske imaju pravo na obiteljsku mirovinu prema ovom Zakonu.Članak 24.a
Udovice umrlih HRVI-a iz Domovinskog rata I. i II. skupine sa 100% oštećenja organizma, kojima je do smrti bilo priznato pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe po osnovi ovoga Zakona, a koji su umrli zbog bolesti ili ozljede nastale izvan okolnosti obrane suvereniteta Republike Hrvatske, imaju pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetom da su u trenutku njihove smrti imale navršenih 40 godina starosti, a visina obiteljske mirovine određuje se sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju. Odredbom članka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., iza članka 24. dodan je Članak 24.a.Članak 25.
Pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruje se pod uvjetom i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju ako nije ovim Zakonom drukčije određeno.Članak 26.
(1) Iznos obiteljske mirovine članovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u obrani suvereniteta Republike Hrvatske izračunava se tako da se osobni bodovi pomnože s odgovarajućim mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu. (2) Vrijednosni bod utvrđuje se na temelju pripadajuće osnovice za čin i ustrojbeno mjesto hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 20. ovoga Zakona, tako da se osnovica utvrđena za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za tu kalendarsku godinu. (3) Osobni bod za određivanje mirovine dobiva se tako da se vrijednosni bod iz članka 16. ovoga Zakona pomnoži s polaznim faktorom i mirovinskim stažem od 40 godina. Polazni faktor 1,50 je kod izračuna: obiteljske mirovine iza smrti osiguranika hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Polazni faktor 1,90 je kod izračuna: obiteljske mirovine iza smrti osiguranika hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata, te dragovoljca iz Domovinskog rata. Mirovina se određuje na temelju osobnih bodova povećanih za 45%. (4) Do stjecanja prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama ovoga Zakona udovici (udovcu) pripada novčana naknada zbog nezaposlenosti.Članak 27.
Iznos obiteljske mirovine članovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koji je bio korisnik invalidske mirovine priznate prema ovom Zakonu ili odgovarajućim ranijim zakonima određuje se primjenom osobnog boda umrlog korisnika mirovine uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 28. ovoga Zakona.Članak 28.
Mirovinski faktor iznosi za obiteljsku mirovinu:| – | koja pripada bračnom drugu i djetetu, ili samo djetetu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata | 1,0 |
| – | koja pripada samo za oba roditelja | 1,0 |
| – | koja pripada samo bračnom drugu, odnosno samo jednom roditelju | 0,8 |
| – | za svako dijete povećava se za | 0,1. |
Članak 29.
(1) Udovica, odnosno majka hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata stječe pravo na obiteljsku mirovinu ako je uzrok smrti u svezi s obranom suvereniteta Republike Hrvatske kada navrši 40 godina života. Udovac, odnosno otac hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata isto pravo stječe kad navrši 50 godina života. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka pravo na mirovinu stječu bez obzira na godine života, ako kod njih nastane opća nesposobnost za rad prije ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka. (3) Djeca, posvojenici i pastorčad smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu i nakon završetka ili prekida redovitog školovanja ako su nezaposlena, a najduže 12 mjeseci nakon završetka ili prekida redovnog školovanja. (4) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na maćehu, očuha i posvojitelja hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. (5) Osobama iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka obiteljska mirovina određuje se primjenom osobnog boda korisnika obiteljske mirovine priznate članovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata prema ranijim zakonima, uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 28. ovoga Zakona.Članak 30.
(1) Članovima obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koji na temelju navršenoga mirovinskog staža ostvaruju pravo na mirovinu manju od mirovine određene za 40 godina mirovinskog staža osobni bod se povećava ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to: 1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10% 2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15% 3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20% 4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25% 5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30% 6. dragovoljcu za 30%. (2) Tako povećana mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina ukupnoga mirovinskog staža.Najniža mirovina
Članak 31.
(1) Korisniku invalidske ili obiteljske mirovine koji je dijelom ili u cijelosti ostvario mirovinu prema odredbama ovoga Zakona, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit će se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka. (2) Korisniku starosne ili invalidske mirovine, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata kao i korisniku obiteljske mirovine iza smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je ostvario mirovinu prema općem propisu, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit će se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka. (3) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji je navršio 65 godina starosti (muškarac), odnosno 60 godina starosti (žena), a ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, izuzetno od odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka, pripada pravo na mirovinu u visini najniže mirovine određene prema odredbi stavka 4. ovoga članka. (4) Najniža mirovina pripada korisniku mirovine iz stavka 1. i 5. ovoga članaka, osobama iz stavka 2. ovoga članka i hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata iz stavka 3. ovoga članka ako oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu imaju priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem trajanju od 100 dana, a određuje se od osnovice koja iznosi 45% prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Odredbom članka 6. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 137/09.) stupio na snagu 21. studenoga 2009., stavak 4. je izmijenjen. (5) Najniža mirovina određena prema stavku 1. ovoga članka korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti priznate prema članku 15. ovoga Zakona određuje se uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 80. Zakona o mirovinskom osiguranju. (6) Najniža mirovina određena prema stavku 2. ovoga članka određuje se uz primjenu polaznog faktora iz članka 78. i mirovinskog faktora iz članka 80. Zakona o mirovinskom osiguranju. (7) HRVI iz Domovinskog rata, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i drugim osobama iz ovoga članka ne pripada pravo na najnižu mirovinu ako su oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu u Registru hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata evidentirani kao pripadnici neborbenog sektora. Odredbom članka 6. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 137/09.) stupio na snagu 21. studenoga 2009., iza stavka 6. dodan je novi stavak 7. (7) Brisan Odredbom članka 1. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 92/05.) stupio na snagu 31. prosinca 2005., stavak 7. je brisan. (8) Najniža mirovina određena prema stavku 1. i 2. ovoga članka kao i mirovina priznata prema stavku 3. ovoga članka ne pripada korisniku mirovine za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti. Odredbom članka 1. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 92/05.) stupio na snagu 31. prosinca 2005., dosadašnji stavak 8. je postao stavak 7. Odredbom članka 6. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 137/09.) stupio na snagu 21. studenoga 2009., dosadašnji stavak 7. postao je stavak 8.Članak 32.
(1) Svaka ocjena invalidnosti na temelju koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili pravo na invalidsku mirovinu koju donosi ovlašteni vještak u mirovinskom osiguranju, te priznata obiteljska mirovina članovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i priznata novčana naknada u iznosu obiteljske mirovine članovima obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata podliježe reviziji koju obavlja Povjerenstvo za reviziju ocjene invalidnosti. (2) Sastav i način rada Povjerenstva propisuje ministar branitelja Pravilnikom o radu Povjerenstva. Odredbom članka 46. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., riječi: »ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti« u odgovarajućem padežu zamijenjene su riječima: »ministar branitelja« u odgovarajućem padežu.Staž u dvostrukom trajanju
Članak 33.
(1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su za vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu bili zaposleni ili im se staž osiguranja za to vrijeme računa po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju, a hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji nisu zaposleni ili nisu ostvarivali staž osiguranja po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju, sukladno propisima o obrani. (2) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji je nakon razvojačenja ostvario pravo na novčanu naknadu na osnovi privremene nesposobnosti za rad, sve vrijeme korištenja te naknade priznaje se kao poseban staž u jednostrukom trajanju. (3) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji nakon 30. lipnja 1996. nije bio zaposlen ili koji nije ostvario staž osiguranja, odnosno poseban staž po drugoj osnovi, a obavljao je zadaće u postrojbama Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstva obrane Republike Hrvatske, to razdoblje računa se kao poseban staž u jednostrukom trajanju.Članak 33.a
Na pitanja u svezi s pravima iz Glave II. točke 2. ovoga Zakona koja nisu utvrđena ovim Zakonom primjenjuje se Zakon o mirovinskom osiguranju. Odredbom članka 2. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 92/05.) stupio na snagu 31. prosinca 2005., iza članka 33. dodan je članak 33.a.3. PRAVO NA DOPLATAK ZA DJECU
Članak 34.
Djeci smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i djeci zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata pripada doplatak za djecu u najvišem predviđenom iznosu.4. PRAVO NA ZAPOŠLJAVANJE
Članak 35.
(1) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: tijela javne uprave), obvezna su prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme službenika i namještenika temeljem javnog natječaja i prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme temeljem oglasa, dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom i to sljedećim redoslijedom: – djetetu smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja i djetetu smrtno stradaloga, zatočenoga i nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi, – HRVI iz Domovinskog rata, – članu obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, – dragovoljcu iz Domovinskog rata, – hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata. Odredbom članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 55/11.) stupio na snagu 26. svibnja 2011., u stavku 1. iza riječi: »dati prednost« dodane su riječi: »pod jednakim uvjetima«. (2) Prednost pri zapošljavanju iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve zapošljavanja na poslovima radnih mjesta koja su zakonom ili drugim pravnim propisom utvrđena kao rukovodeća radna mjesta u tijelima javne uprave. (3) Javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima (u daljnjem tekstu: pravne osobe), koje su prilikom zapošljavanja obvezne raspisati javni natječaj ili oglas temeljem zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora, obvezne su prilikom tog zapošljavanja dati prednost osobi iz stavka 1. ovoga članka, po utvrđenom redoslijedu iz stavka 1. ovoga članka, ukoliko ispunjava uvjete propisane ovim člankom Zakona, te uvjete iz javnog natječaja odnosno oglasa. (4) Prednost pri zapošljavanju iz stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve zapošljavanja na poslovima radnih mjesta koja su zakonom ili drugim pravnim propisom utvrđena kao rukovodeća radna mjesta. (5) Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba iz stavka 1. ovoga članka koja ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava, dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na javni natječaj ili oglas priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i potvrdu o priznatom statusu, odnosno potvrdu iz članka 2. ovoga Zakona o priznatom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili dragovoljca iz Domovinskog rata, dokaz da je nezaposlena, odnosno dokaz o oduzetoj roditeljskoj skrbi kada se na javni natječaj, odnosno oglas prijavljuje dijete smrtno stradaloga, zatočenoga i nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi. (6) Provedbu odredbe stavka 1. ovoga članka nadzire upravna inspekcija, a provedbu odredbe stavka 3. ovoga članka nadzire inspekcija rada. (7) Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja ne bude primljena u tijela javne uprave, ukoliko smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju može podnijeti žalbu na rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata. (8) Osoba koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju, može u roku od petnaest dana od dana podnošenja žalbe iz stavka 7. ovoga članka, podnijeti zahtjev upravnoj inspekciji za provedbu inspekcijskog nadzora. (9) Upravna inspekcija obvezna je u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva za nadzor obavijestiti donositelja rješenja o prijmu u službu o pokretanju postupka inspekcijskog nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju. (10) Rješenje o rasporedu donijeto prije okončanja postupka inspekcijskog nadzora upravna inspekcija oglasit će ništavim. (11) Upravna inspekcija po provedbi inspekcijskog nadzora ovlaštena je u slučaju postojanja povrede prava prednosti pri zapošljavanju iz stavka 1. ovoga članka rješenjem poništiti rješenje o prijmu u službu. Protiv toga rješenja može se voditi upravni spor. (12) Ukoliko upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijma nije izvršena povreda prava, izvijestit će podnositelja zahtjeva za nadzor i čelnika tijela o rezultatima provedenoga inspekcijskog nadzora. (13) Pravna osoba obvezna je u roku od 15 dana nakon sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom o istome obavijestiti osobu iz stavka 1. ovoga članka koja je po raspisanom javnom natječaju ili oglasu podnijela prijavu, odnosno ponudu za to radno mjesto. (14) Osoba iz stavka 13. ovoga članka kojoj nije dana prednost pri zapošljavanju, može podnijeti zahtjev nadležnoj inspekciji za provedbu nadzora u roku od 15 dana od dana dostave obavijesti iz stavka 13. ovoga članka. (15) U slučaju zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu, nadležna inspekcija obvezna je razmotriti zahtjev podnositelja u roku predviđenim zakonom kojim je reguliran upravni postupak. (16) Ako nadležna inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju osobe iz stavka 1. ovoga članka, rješenjem će utvrditi povredu prava prednosti, koje izvršno rješenje predstavlja opravdan razlog za otkaz ugovora o radu čijim sklapanjem je to pravo povrijeđeno. (17) Prednost pri zapošljavanju ne mogu ostvariti osobe iz stavka 1. ovoga članka kojima je radni odnos kod posljednjeg poslodavca prestao krivnjom radnika ili im je služba neposredno prije prijave na javni natječaj ili oglas prestala temeljem izvršnog rješenja o: – izrečenoj kazni prestanka službe – otkazu službe ako nisu zadovoljili na probnom radu – pisanom otkazu kojega podnese službenik – sporazumu o prestanku službe i – izvanrednom otkazu službe. (18) Pod pojmom prestanka radnog odnosa kod posljednjeg poslodavca krivnjom radnika smatra se otkaz ugovora o radu temeljem pravomoćnog rješenja ili odluke o skrivljenom ponašanju radnika i sporazumni raskid ugovora o radu. Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 55/11.) stupio na snagu 26. svibnja 2011., u stavku 1. iza riječi: »dati prednost« dodane su riječi: »pod jednakim uvjetima«. Odredbom članka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., članak 35. je izmijenjen.5. PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE
Članak 36.
(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje, prednost pri stambenom zbrinjavanju te mogućnost kupnje stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate, imaju osobe utvrđene ovim Zakonom ako nemaju riješeno stambeno pitanje ili je riješeno na neodgovarajući način, odnosno ako 10 godina neprekidno prebivaju u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave. (2) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se dodjelom stambenog kredita za kupnju stana ili kuće, odnosno izgradnju kuće ili stana, za razliku u površini, za nadogradnju, nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće, za poboljšanje uvjeta stanovanja, dodjelom financijske potpore prilikom kupnje ili izgradnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu, dodjelom subvencije na kamate za kredite u komercijalnim bankama do visine tržišne kamate za kupnju ili izgradnju prve nekretnine te mogućnošću kupnje stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate i pravom na javni najam stanova u vlasništvu Republike Hrvatske na rok od 10 godina uz mogućnost produljenja nakon isteka, odnosno uz mogućnost kupnje ukoliko najmoprimac ispunjava zakonske pretpostavke za ostvarenje prava na stambeno zbrinjavanje sukladno Zakonu. Odredbom članka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., u stavku 2. određene riječi su dodane. (3) Dragovoljci iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, koji nemaju ostvaren status HRVI, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje dvije godine, ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom financijske potpore prilikom kupnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu, u novčanom iznosu koji je propisima predviđen za HRVI iz Domovinskog rata sa 20% oštećenja organizma, a dragovoljci iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, koji nemaju ostvaren status HRVI, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje tri godine i više, ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom financijske potpore prilikom kupnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu, u novčanom iznosu koji je propisima predviđen za HRVI iz Domovinskog rata sa 30% oštećenja organizma. Odredbom članka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12) stupio na snagu 17. prosinca 2012., iza stavka 2. dodan je novi stavak 3. (4) Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita, odnosno mogućnost kupnje stana uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate dodjelom financijske potpore prilikom kupnje ili izgradnje prve nekretnine, subvencijom na kamate za kredite u komercijalnim bankama do visine tržišne kamate za kupnju ili izgradnju prve nekretnine, te ostvarenjem prava na javni najam stanova u vlasništvu Republike Hrvatske imaju: 1. članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, 2. članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, 3. HRVI iz Domovinskog rata od I. do X. skupine. Odredbom članka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12) stupio na snagu 17. prosinca 2012., u dosadašnjem stavku 3. koji je postao stavak 4. određene riječi su dodane. (5) HRVI iz Domovinskog rata 100% I. skupine koji se kreću isključivo u invalidskim kolicima stambeno se zbrinjavaju po posebnom Programu Vlade Republike Hrvatske izgradnjom kuće s posebnom prilagodbom. (6) Prednost pri ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje između članova obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju, na način da članovi obitelji istoga nasljednog reda ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu, s time da to pravo može ostvariti samo jedan član obitelji. Ako se sporazum ne postigne pravo na stambeno zbrinjavanje ima član obitelji koji je imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja. (7) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka ako je u pitanju roditelj smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji nije stambeno zbrinut može mu se dati stan u najam s pravom na zaštićenu najamninu do njegove smrti, ali bez prava otkupa. (8) Djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu ako su u trenutku podnošenja zahtjeva bili mlađi od 15 godina, odnosno ne stariji od 26 godina i ako su na redovitom školovanju. (9) Pravo na stambeno zbrinjavanje imaju i članovi uže obitelji u slučaju smrti HRVI iz Domovinskog rata, ako su imali zajedničko prebivalište s umrlim u trenutku njegove smrti, s time da to pravo ostvaruju zajedno. (10) Pravo na stambeno zbrinjavanje korisnici prava ostvaruju na temelju pravomoćnog rješenja o trajno utvrđenom statusu. Odredbom članka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12) stupio na snagu 17. prosinca 2012., dosadašnji stavci 4., 5., 6., 7., 8. i 9. postali su stavci 5., 6., 7., 8., 9. i 10.Članak 37.
Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se ako osoba iz članka 36. ovoga Zakona i članovi njenog obiteljskog kućanstva nemaju sljedeće zapreke za ostvarivanje istog: Odredbom članka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., u članku 37. riječi: »dodjelom stambenog kredita« su brisane, a iza riječi: »ako osoba iz članka 36. ovoga Zakona« dodane su riječi: »i članovi njenog obiteljskog kućanstva«, a riječ: »nema« zamijenjena je riječju: »nemaju«. – ako ima u vlasništvu odgovarajući stan ili kuću, – ako takav stan ili kuću koristi u svojstvu zaštićenog najmoprimca na neodređeno vrijeme, – ako je imala stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata, – ako je na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo to isto pravo ustupila drugom stanaru i na navedeni način tom drugom stanaru omogućila kupnju stana po povoljnijim uvjetima, – ako je drugom ustupila ili diobenim ugovorom zamijenila svoj nasljedni dio kuće ili stana za drugo stvarno pravo prema propisima o nasljeđivanju, Odredbom članak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 55/11.) stupio na snagu 26. svibnja 2011.) u članku 37. podstavak 5. je izmijenjen. – ako je stambeno zbrinuta putem Zakona o obnovi na način da je obnovljena kuća ili stan bila IV., V. ili VI. kategorija oštećenja, a na istoj su navedene I. – V. faza obnove, – ako je stambeno zbrinuta dodjelom stana, odnosno stambenog kredita prema ranije važećem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, – ako je stambeno zbrinuta putem Zakona o područjima posebne državne skrbi darovanjem kuće ili stana u državnom vlasništvu, darovanjem građevinskog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju odnosno, izgradnju obiteljske kuće ili stana – ako je stambeno zbrinuta po drugom posebnom propisu na teret državnog proračuna Republike Hrvatske. Odredbom Članak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 55/11.) stupio na snagu 26. svibnja 2011., u članku 37. iza podstavka 7. dodan je podstavak 8. Odredbom članka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., iza podstavka 8. brisana je točka i dodan je podstavak 9. (2) Zapreke propisane stavkom 1. ovog članka ne primjenjuju se kada se stambeno zbrinjavaju djeca smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja i djeca smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi. Odredbom članka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., iza stavka 1. dodan je stavak 2.Članak 38.
(1) Osobe iz članka 36. ovoga Zakona koje ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita to pravo ostvaruju sljedećim redoslijedom: Odredbom članka 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., u stavku 1. riječi: »stavka 3.« je brisana. 1. djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, te ostali članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. i II. skupine, 2. HRVI iz Domovinskog rata prema stupnju oštećenja organizma (od 90% do 20%), Odredbom članka 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., u točki 2. brojka: »50« zamijenjena je brojkom: »20«. 3. Brisana točka 3. Odredbom članka 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 140/12.) stupio na snagu 17. prosinca 2012., točka 3. je brisana. (2) Stambeno zbrinjavanje osigurat će se prema raspoloživim sredstvima, a pod istim se podrazumijevaju financijska sredstva, odnosno kuće i stanovi u državnom vlasništvu koja kao i koje za stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata osigurava Republika Hrvatska, te jedinice lokalne samouprave koje osiguravaju sredstva za odgovarajuće građevinsko zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke na infrastrukture, odnosno podmirenje troškova koji se odnose na infrastrukturu i priključke kao i troškove komunalnog doprinosa. (3) Financijska sredstva ostvarena s osn
