Teršličkina Documenta za svoj rad dobila pet milijuna kuna: Evo kako su odbrusili šefu Udruge stopostotnih ratnih invalida

Civilno stradanje u našem društvu treba biti prepoznato i kompezirano. Civili nisu akteri rata, njih je sukob zatekao i oni trpe posljedice. Civili neovisno o tome na kojoj su se strani rata zatekli nikako ne mogu biti agresori. Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću neprofinta je udruga čijim djelovanjem i suočavanjem hrvatskoga naroda s prošlošću dio građana naše zemlje nije zadovoljan. Teško se oteti dojmu da ova udruga djeluje jednostrano i bez prevelikog interesa za zločine počinjene nad Hrvatima. Usprkos tome ta je udruga, kao i brojne druge financirana iz državnog proračunu. A prema podacima s njihovih internetskih stranica ta je udruga iz državnog proračuna u protekloj 2013. godini primila donaciju vrijednu 336.239 kuna. No, donacija od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija za istu godinu bila je 4.733,481 kuna, a ukupni prihodi od donacija su bili 5.276,525 kuna. Krajem listopada ove godine, Documenta je obilježila 10 godina postojanja, a voditeljica udruge Vesna Teršelič tada je poručila kako su zaokružili deset godina rada, ali će im trebati još puno za suočavanje s prošlošću. Predsjednik Upravnog odbora Documente je Zoran Pusić, a uz njega, članovi odbora su i Živana Heđbeli, Pero Jurišić te Goranka Lalić. Dio djelovanja ove organizacije jest i obraćanje javnosti, a u skladu s time javnosti su obratili povodom izjave Đure Glogoškog, predsjednika Udruge 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine prema kojoj se "prepuštanjem uređivanja popisa civilnih žrtava jednoj udruzi otvara velika mogućnost manipulacije u smjeru davanja prava pripadnicima agresorske vojske", a s ciljem što točnijeg informiranja javnosti, u nastavku vam proslijeđujemo sljedeće informacije, poručuju iz Documente. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti: Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću nikada na sebe nije preuzela niti ima namjeru to učiniti, izradu Registra civilnih žrtava Domovinskoga rata. Kao organizacija koja se godinama sustavno bavi prikupljanjem dokumenata i podataka o svim poginulim, ubijenim i nestalim ljudima za vrijeme rata, Documenta je pozvana sudjelovati u Radnoj skupini Ministarstva branitelja, a koja za cilj ima i izradu Registra civilnih žrtava rata. Registar civilnih žrtava je bio i ostaje obvezom državnih institucija, a ne organizacija civilnog društva poput Documente. Documenta je radi transparentnosti rada vezanog za dokumentiranje žrtava rata i u svrhu što točnijeg i preciznijeg utvrđivanja poimeničnog popisa žrtava, uputila poziv Ministarstvu branitelja da zajedno javno objavimo rezultate naših istraživanja kako bi se mogli usporediti i biti podložni provjeri i ispravama svih zainteresiranih aktera. Odgovor na ovaj poziv još uvijek čekamo. U svojim istraživanjima, posebno istraživanju Ljudskih gubitaka u Republici Hrvatskoj u Domovinskom ratu Documenta se koristi svim dostupnim relevantnim izvorima koji sadrže podatke o ljudima koji su u ratu stradali, što uključuje intervjue s obiteljima žrtava, izvode iz matičnih knjiga rođenih i umrlih, fotografije spomenika, knjige i publikacije braniteljskih udruga, različite znanstvene publikacije, razne dokumente institucija RH, različite medijske izvore, ali i izvore sa srpske strane. Prema našim metodološkim kriterijima za svaku informaciju s kojom javno izlazimo tražimo provjeru iz tri neovisna izvora te za svaki izvor radimo evaluaciju valjanosti tog izvora u usporedbi s drugim izvorima koji su dostupni. Pokušaj objektivnog utvrđivanja poimeničnog popisa svih hrvatskih građana koji su izgubili život u ratu ili se još uvijek vode kao nestali moguć je tek uz korištenje svih dostupnih i višestruko međusobno uspoređenih i provjerenih izvora. Nikada nam nije bio za cilj izrada bilo kakvog popisa koji bi služio ostvarivanju nepripadajuće materijalne koristi pripadnicima Srpske Vojske Krajine, već pokušaj stvaranja poimeničnog popisa svih ljudi koji su prije rata u Hrvatskoj živjeli, odnosno imali prebivalište, a tijekom i zbog rata izgubili život. U proteklih dvadeset godina sve zakonodavne inicijative u vezi obeštećenja civilnih žrtava rata bile su nedovoljne zbog čega su mnoge žrtve, neovisno o njihovoj nacionalnosti, ostale bez odgovarajuće podrške stoga se Documenta zajedno sa Koordinacijom udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, udruženjem Protiv zaborava i ostalim organizacijama koje okupljaju obitelji civilnih stradalnika zalaže za hitno donošenje nacionalnog programa i posebnog zakona. Civilno stradanje u našem društvu treba biti prepoznato i kompezirano. Civili nisu akteri rata, njih je sukob zatekao i oni trpe posljedice. Civili neovisno o tome na kojoj su se strani rata zatekli nikako ne mogu biti agresori.  

• Autor: Iva Međugorac
• Photo: Robert Anic/PIXSELL

Izvorni članak možete pogledati OVDJE