Novi Zakon o lovstvu izazvao podjele u Saboru: Tko će plaćati štetu nakon naleta na divljač?

Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o lovstvu izazvao je podijeljene reakcije u Hrvatskom saboru. Dok ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić ističe da se zakonom uvode pravednija raspodjela sredstava, učinkovitija naknada šteta i dugoročnije upravljanje lovištima, oporba upozorava na moguće probleme u provedbi, osobito kada je riječ o naletima vozila na divljač i zaštiti poljoprivrednih usjeva.

Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na raspodjelu prihoda od godišnje naknade za pravo lova. Udio Ministarstva smanjuje se s 50 na 10 posto, dok se udio županija i Grada Zagreba povećava s 20 na 60 posto. Prema ministrovim riječima, prihodi županija trebali bi porasti s dosadašnjih 860.000 na gotovo 2,6 milijuna eura.

Sredstva će biti namjenska, a prvenstveno će se koristiti za naknadu šteta od divljači i unapređenje lovstva.

Vozači bi mogli sami plaćati štetu na automobilima

Najviše prijepora izazvale su nove odredbe o naknadi šteta nastalih u prometnim nesrećama zbog naleta vozila na divljač. Od 2018. godine prijavljeno je više od 41.000 takvih šteta, a ukupno je isplaćeno gotovo 53 milijuna eura.

Novi model napušta dosadašnji pristup prema kojem se odgovornost povezivala sa samim sudjelovanjem divljači u nesreći. Prema predloženom rješenju, vozač bi odgovarao ako je prekršio prometne propise, lovoovlaštenik ako je šteta nastala kao posljedica organiziranog skupnog lova, dok bi u ostalim slučajevima svaka strana snosila vlastitu štetu.

To znači da bi vozač koji poštuje prometne propise, ali naleti na divljač, u pravilu sam morao pokriti troškove popravka automobila ili se osloniti na kasko osiguranje.

Zastupnik Miroslav Marković kritizirao je takvo rješenje, ocijenivši da se time financijski teret prebacuje na građane.

„Čovjek se vozi po propisima, trijezan, poštuje ograničenje brzine i izleti mu srna. Vi ukidate jedinstvenu policu i tjerate građane da dodatno pune džepove osiguravajućim kućama plaćajući kasko. Koga vi zapravo štitite?”, upitao je Marković.

Na njegove kritike reagirao je HDZ-ov zastupnik Ivica Mesić, usporedivši nalet divljači s tučom. Marković mu je uzvratio da je tuča elementarna nepogoda, dok divljač ima vlasnika, nakon čega je dobio opomenu predsjedavajućeg.

Ministar Vlajčić branio je predloženo rješenje tvrdnjom da je dosadašnji sustav bio financijski neodrživ. Zastupnik Željko Lacković podržao je rasterećenje lovačkih društava od odgovornosti za nesreće na koje ne mogu utjecati, ali je predložio da se novac koji se više ne bi trošio na dosadašnji model naknade šteta na vozilima preusmjeri poljoprivrednicima.

Poljoprivrednici strahuju od dodatnih troškova

Drugo veliko sporno pitanje odnosi se na štete koje divljač nanosi usjevima. Prijedlog zakona uvodi načelo razumnih mjera samopomoći, što znači da će poljoprivrednici morati poduzimati primjerene mjere zaštite svojih nasada. Ako to ne učine, naknada štete mogla bi im biti razmjerno umanjena.

Zastupnice Dragana Jeckov i Marijana Petir upozorile su na troškove koje takve obveze mogu predstavljati za poljoprivrednike, osobito one koji obrađuju velik broj međusobno udaljenih parcela.

Jeckov je upozorila na problem gospodarstava s tridesetak rascjepkanih parcela, za čiju bi zaštitu moglo biti potrebno čak 17 kilometara ograde. Petir je navela da ograđivanje samo dva hektara može stajati oko 2000 eura te postavila pitanje je li pravedno da taj trošak snose poljoprivrednici koji ne upravljaju brojnošću divljači.

Vlajčić je odgovorio da se od poljoprivrednika ne očekuje postavljanje skupih i masivnih ograda, nego primjena primjerenih mjera, poput električnih pastira. Pritom je istaknuo mogućnosti sufinanciranja putem postojećih natječaja u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike.

Ministar je naglasio da se poljoprivrednicima ne ukida pravo na naknadu štete, nego se uvodi sustav u kojem će se voditi računa i o mjerama koje su poduzeli radi zaštite proizvodnje.

Županijska povjerenstva procjenjivat će štete

Prijedlogom zakona predviđen je brži postupak prijave i procjene štete. Oštećenik će štetu morati prijaviti u roku od sedam dana, a ako se ne postigne dogovor s lovoovlaštenikom, procjenu će provoditi županijsko povjerenstvo.

Sporazum o naknadi štete trebao bi imati svojstvo ovršne isprave, dok bi neispunjavanje obveza lovoovlaštenika moglo dovesti do raskida ugovora o zakupu lovišta.

Ipak, oporba je izrazila zabrinutost zbog mogućnosti da novi sustav stvori dodatne administrativne prepreke. SDP-ova zastupnica Kristina Ikić Baniček upozorila je na rizik da se o štetama odlučuje bez odgovarajućeg uvida u stanje na terenu. Ministar je odgovorio da će se procjene temeljiti na terenskim očevidima i fotodokumentaciji.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, predstavljajući izvješće o raspravi tog tijela, potvrdila je da su mišljenja o zakonu podijeljena. Dio članova upozorio je da se odgovornost za sprečavanje šteta previše prebacuje na poljoprivrednike, dok drugi smatraju da će zakon omogućiti učinkovitije upravljanje lovištima i naknadama.

Petir je predložila i da se 15,9 milijuna eura predviđenih za dosadašnji sustav naknade šteta na vozilima preusmjeri županijama i Gradu Zagrebu radi obeštećenja poljoprivrednika.

Upozorila je i da treba preciznije definirati rokove za dostavu nalaza povjerenstava i isplatu naknada. Odbor je također zatražio jasniju znanstvenu metodologiju za utvrđivanje brojnosti divljači.

Unatoč iznesenim primjedbama, Odbor za poljoprivredu podržao je prijedlog zakona s pet glasova za i dva protiv.

Dvadesetogodišnji zakup i prednost lokalnim lovačkim udrugama

Osim naknada šteta, zakonske izmjene donose i promjene u upravljanju lovištima. Razdoblje zakupa prava lova u državnim i zajedničkim lovištima produljuje se s deset na 20 godina, a minimalna površina privatnog lovišta povećava se na 1000 hektara.

Uvodi se i usklađivanje naknade za pravo lova svakih pet godina. Domicilne lovačke udruge pod određenim uvjetima imat će prednost na natječajima, a za stjecanje statusa domicilnosti bit će potrebno najmanje tri godine prebivališta na području lovišta, uz ispunjavanje propisanih uvjeta.

Zastupnici vladajuće većine podržali su takvo rješenje, ističući važnost lokalnih lovačkih udruga i sprečavanja preuzimanja lovišta od financijski moćnijih interesnih skupina.

Sporna pravila o oružju i obvezni ispiti

Rasprava se vodila i o odredbama koje se odnose na lovačko oružje. Zastupnici Marin Živković i Branko Kolarić problematizirali su mogućnost korištenja poluautomatskog oružja sa spremnicima većeg kapaciteta, uz ograničenje broja naboja koji se smiju koristiti tijekom lova. Upozorili su na poteškoće nadzora i postavili pitanje usklađenosti takvog rješenja s europskim pravilima.

Vlajčić je odgovorio da su odredbe usklađene s europskim direktivama te da će se njihova provedba oslanjati na inspekcijski nadzor i odgovornost korisnika.

Novi zakon predviđa i obvezni program osposobljavanja te ispit iz balistike i sigurnog rukovanja oružjem za buduće lovce. Ministar je tu mjeru obrazložio potrebom podizanja razine sigurnosti, osobito nakon slučajeva zlouporaba povezanih s lovačkim ispitima i certifikatima.

Zastupnici su otvorili i pitanje tradicionalnih metoda lova te upozorili na potrebu jasnog razgraničenja nacionalnih pravila i zahtjeva europskog zakonodavstva.

Hoće li novi sustav doista osigurati obeštećenje?

Ministar Vlajčić tvrdi da će veći prihodi županija, nova povjerenstva i precizniji postupci omogućiti učinkovitije rješavanje šteta. Oporba, međutim, upozorava da će stvarni učinak zakona ovisiti o tome hoće li za naknade biti osigurano dovoljno novca i hoće li se zahtjevi građana rješavati u razumnim rokovima.

Najveća neizvjesnost odnosi se na vozače koji će nakon naleta na divljač, ako ne postoji zakonska osnova za odgovornost druge strane, sami morati podmiriti štetu na vozilu. Za poljoprivrednike će ključno biti kako će se primjenjivati obveza zaštite usjeva i hoće li sustav naknada funkcionirati bez dodatnog financijskog opterećenja za njihova gospodarstva.

Hoće li predložene promjene donijeti pravedniju raspodjelu odgovornosti ili će dio troškova prebaciti na građane, pokazat će provedba zakona i prvi slučajevi rješavanja odštetnih zahtjeva.