Vlada mijenja Zakon o nestalima iz Domovinskog rata: Obitelji će lakše rješavati ostavinske postupke

Vlada Republike Hrvatske na sjednici u srijedu, 14. listopada, raspravlja o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, kojim se prije svega želi riješiti dugogodišnji problem obitelji koje zbog neriješene sudbine svojih najbližih ne mogu urediti imovinsko-pravne odnose.

Na službenom dnevnom redu 214. sjednice Vlade taj je zakonski prijedlog uvršten kao prva točka otvorenog dijela sjednice. O temi je izvijestio i Dnevno.hr, no preciznije je govoriti o izmjenama Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, a ne općenito o „Zakonu o Domovinskom ratu“.

Ostavinski postupak bez proglašenja nestale osobe umrlom

Središnja promjena odnosi se na obitelji nestalih osoba koje desetljećima ne žele svoje najbliže proglašavati umrlima, ali zbog toga imaju poteškoća pri rješavanju nasljedstva i drugih imovinskih pitanja.

Prema obrazloženju koje je u prvom saborskom čitanju iznio državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić, Ministarstvo hrvatskih branitelja izdavalo bi posebno rješenje kojim se utvrđuje status osobe nestale u Domovinskom ratu ili smrtno stradale osobe za koju nije poznato mjesto ukopa. To bi rješenje služilo isključivo kao temelj za pokretanje ostavinskog postupka pred nadležnim sudom.

Takvo rješenje ne bi značilo da je nestala osoba proglašena umrlom niti bi se time mijenjao njezin pravni status. Potraga bi se nastavila sve dok se ne utvrdi njezina sudbina ili ne pronađu i identificiraju posmrtni ostaci.

Zahtjev za izdavanje rješenja podnosio bi član obitelji nestale ili smrtno stradale osobe za koju nije poznato mjesto ukopa.

Hrvatska još traga za 1.725 osoba

Prema podacima koje je Ministarstvo hrvatskih branitelja iznijelo tijekom 2026., Hrvatska još traga za 1.725 osoba nestalih ili smrtno stradalih u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.

Upravo taj broj predstavlja najveći mogući krug osoba na koje bi se novo zakonsko rješenje moglo odnositi. Stvaran broj zahtjeva bit će manji jer će ovisiti o tome postoje li živući članovi obitelji, žele li koristiti novu mogućnost i postoji li imovina zbog koje treba provesti ostavinski postupak.

Prijedlog ne zahtijeva dodatna sredstva iz državnog proračuna.

Sabor prijedlog već jednoglasno podržao

Prijedlog zakona prošao je prvo čitanje u Hrvatskom saboru u srpnju. Prema službenim podacima Hrvatskog sabora, zastupnici su 15. srpnja jednoglasno, sa 133 glasa za i bez glasova protiv ili suzdržanih, prihvatili prijedlog i uputili ga Vladi na pripremu konačnog teksta.

Tijekom saborske rasprave zastupnici različitih stranaka uglavnom su podržali osnovni cilj izmjena. Posebno je istaknuto da obiteljima koje već više od tri desetljeća čekaju vijest o svojim najbližima ne bi trebalo nametati dodatnu obvezu da osobu formalno proglase mrtvom samo kako bi riješile pitanje nasljedstva.

U raspravi je također naglašeno da otvaranje ostavinskog postupka ne smije ni na koji način zaustaviti potragu za nestalom osobom.

Zakon iz 2019. prvi put uredio jedinstven sustav

Važeći Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu donesen je 2019. godine. Njime su na jednom mjestu uređeni postupci traženja, ekshumacije i identifikacije nestalih i smrtno stradalih osoba te prava njihovih obitelji.

Izmjene koje Vlada danas razmatra prve su veće promjene toga zakona. Osim rješavanja pitanja ostavinskih postupaka, predviđeno je i tehničko usklađivanje novčanih iznosa nakon uvođenja eura.

Nakon što Vlada utvrdi konačni prijedlog, zakon se ponovno upućuje Hrvatskom saboru na drugo čitanje i konačno glasovanje.