Hrvatska Kostajnica obilježila 35 godina od progona: Svjedočanstva o danu kada je dvije tisuće ljudi moralo napustiti svoj grad
Okrugli stol, dokumentarna izložba i autentične videosnimke podsjetili su na 31. srpnja 1991., kada su stanovnici Hrvatske Kostajnice, izloženi napadima JNA i srpskih paravojnih postrojbi, bili prisiljeni krenuti u neizvjesnost

U Gradskoj vijećnici u Hrvatskoj Kostajnici održan je okrugli stol kojim je obilježena 35. obljetnica progona hrvatskog stanovništva iz toga grada. Dana 31. srpnja 1991. oko dvije tisuće stanovnika, pod pritiskom napada JNA i srpskih paravojnih postrojbi, moralo je napustiti svoje domove.
Skup su organizirali Grad Hrvatska Kostajnica i Udruga Za Vukovar, uz pokroviteljstvo Ministarstva hrvatskih branitelja i Sisačko-moslavačke županije. Moderator i organizator bio je Damir Luka Saftić, autor monografije „Hrvatska Kostajnica u Domovinskom ratu“, koja je u pripremi.
Okrugli stol započeo je minutom šutnje za sve poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata, a posebno za one koji su svoje živote položili u obrani Hrvatske Kostajnice.
Okupljenima su se obratili gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan te brigadir Željko Kalić, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda.
Grad pod granatama, stanovništvo u strahu
U uvodnom dijelu skupa podsjetilo se na okolnosti koje su prethodile odlasku hrvatskog stanovništva. Hrvatska Kostajnica danima je bila izložena minobacačkim napadima i zračnom bombardiranju JNA, dok su u cestovnim zasjedama ubijani ljudi, a stanovništvo sustavno zastrašivano.
Poseban strah izazvale su vijesti o pokolju hrvatskih civila u Strugi i okolnim selima, počinjenom samo nekoliko dana ranije. U Hrvatsku Kostajnicu istodobno su pristizali prognanici iz drugih mjesta hrvatskog Pounja. Njihova svjedočanstva o napadima, ubojstvima i progonu dodatno su pojačavala neizvjesnost među stanovnicima grada.
Dana 31. srpnja 1991. oko dvije tisuće hrvatskih stanovnika napustilo je Hrvatsku Kostajnicu. Zajedno s njima povukli su se pripadnici policije te specijalnih policijskih jedinica „Rode“ iz Varaždina i Zagreba.
Ljudi su odlazili ne znajući kamo će biti smješteni, koliko će progonstvo trajati ni hoće li se ikada vratiti u svoje domove. Iza njih ostajali su grad, kuće, uspomene i čitavi životi koje su morali napustiti gotovo preko noći.

Posjetiteljima su prikazane i autentične videosnimke nastale 31. srpnja 1991. godine. Fotografije i snimke zabilježile su strah, zbunjenost i neizvjesnost ljudi koji su morali napustiti Hrvatsku Kostajnicu, ali i napore hrvatskih branitelja, policajaca, zdravstvenih djelatnika i drugih koji su u tim trenucima pokušavali zaštititi stanovništvo.
Osobna svjedočanstva sudionika obrane i zbjega
Na okruglom stolu sudjelovali su zamjenik ratnog zapovjednika Specijalne jedinice policije „Ris“ Policijske uprave Kutina Dražen Sopina, pričuvni policajac Policijske postaje Hrvatska Kostajnica Tvrtko Sokler, medicinska sestra Anđelka Dukić, sudionica zbjega Marija Krupić, nastavnik povijesti Filip Babić te tadašnji kostajnički župnik vlč. Krešimir Bulić.
Govoreći iz osobnog iskustva, sudionici su opisali obranu Hrvatske Kostajnice, zbrinjavanje ranjenika, okolnosti u kojima je stanovništvo bilo prisiljeno otići te ulogu Crkve i lokalne zajednice tijekom ratnih mjeseci 1991. godine.
Njihova svjedočanstva podsjetila su kako se povijest ne sastoji samo od vojnih izvješća, datuma i statističkih podataka. Iza svakog broja nalazi se ljudska sudbina – obitelj koja je napustila dom, branitelj koji je ostao na položaju, medicinska sestra koja je pomagala ranjenima i dijete koje nije znalo hoće li se ikada vratiti u svoju ulicu.
Istina koja se mora prenositi budućim naraštajima
Na završetku skupa istaknuta je važnost prikupljanja i čuvanja vjerodostojnih svjedočanstava, fotografija, videosnimki i druge dokumentarne građe. Takvi zapisi ne čuvaju samo uspomenu na pojedince nego omogućuju potpunije razumijevanje događaja koji su obilježili Hrvatsku Kostajnicu i cijelo hrvatsko Pounje.
Trideset i pet godina nakon progona, Hrvatska Kostajnica ponovno se prisjetila dana kada je njezino hrvatsko stanovništvo moralo napustiti svoje domove. Okrugli stol bio je počast žrtvama i braniteljima, ali i podsjetnik na obvezu da se istina o napadima, progonu i obrani grada sačuva od zaborava te prenese budućim naraštajima.
ARHIVSKA SNIMKA Okrugli stol: “Hrvatska Kostajnica – Petrinja – cesta smrti 1991."
Izvor:PDN
Više iz kategorije: POVIJEST I SJEĆANJA

Prije 35 godina vodila se bitka za Rajić: Ante Gotovina predvodio izvidnički vod u svojoj prvoj borbenoj akciji

Obilježena 94. obljetnica Velebitskog ustanka u Brušanima i Jadovnom

RATNI ZLOČINI BEZ PRAVOMOĆNOG EPILOGA – 38. nastavak Ubojstvo obitelji Kozbašić u Petrinji: oslobađajuća presuda je ukinuta, pravomoćnog epiloga nema

ZVONA SU SE VRATILA U ZRIN: Dragovoljci i veterani na 83. obljetnici genocidnog stradanja Zrinjana
Top vijest Norac i ekipa su zarobili prvog generala: Znate li kako im se JNA osvetila?

Nezaustavljivo je ubijao u dvije zemlje: ’91 počinio zločin u Hrvatskoj, a snimka užasa otkrila horor u Srebrenici

„Bila je to bitka mog života“: Svjedočanstvo hrvatskog branitelja o Sajmištu 5. rujna 1991.

RATNI ZLOČINI BEZ PRAVOMOĆNOG EPILOGA – 35. nastavak Lužac 1991.: Službeni izvori navode 59, 69 i 70 žrtava – pravomoćne presude nema

VIŠE OD 700 RATNIH OZNAKA NA JEDNOM MJESTU: Daniel Capek stvara digitalni arhiv postrojbi Domovinskog rata

RATNI ZLOČINI BEZ PRAVOMOĆNOG EPILOGA – 32. nastavak Antin 1991.: U Carevu ribnjaku evidentirano 17 tijela, pronađeno devet – ni za jednu smrt nema presude

Prošlo je 19 godina od tragedije na Kornatima u kojoj je poginulo 12 vatrogasaca

TUGA TRAJE 35 GODINA MAJKE NESTALIH HEROJA 1995. su prosvjedovale, a neke od njih okupit će se i danas: 'Gdje su?'
Prikazano 12 od 874 članaka.
