Iscrpljujući uvjeti. Zašto se ukrajinske snage bore protiv Rusije u afričkoj pustinji?

Oko 15 ukrajinskih stručnjaka raspoređeno je u zemlju pod vlašću vojne hunte u afričkoj regiji Sahel kako bi pomogli lokalnim pobunjeničkim snagama koje se bore protiv ruskih trupa. To je dio misije Kijeva čiji je cilj oslabiti neprijatelja gdje god djelovao. Kijev je svoje aktivnosti proširio i na druga ratišta, koristeći iskustvo stečeno u ratovanju dronovima za stvaranje novih partnerstava usmjerenih protiv Rusije.

Uvjeti su iscrpljujući. Temperature tijekom dana redovito rastu iznad 43 Celzijeva stupnja, a zatim se tijekom noći naglo spuštaju. Vode je malo, a prašina i pijesak posvuda su. Ali barem rade iznad zemlje. Ova elitna skupina ukrajinskih operatera dronova godinama lovi Ruse iz rovova u Ukrajini. I dalje rade isto – ali sada u pustinji na sjeveru Malija.

Na temelju razgovora s ukrajinskim vojnicima i časnicima uključenima u operacije u Maliju i Libiji, CNN prvi put otkriva razmjere tih operacija na drugim kontinentima. Izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe, upoznat s tim operacijama, rekao je za CNN da je nekoliko ukrajinskih stručnjaka bilo stacionirano i u Sudanu te da su vojnici iz Čada, Nigera i Burkine Faso prethodno putovali u Mali kako bi prošli obuku za upravljanje dronovima koju su ondje provodili ukrajinski vojnici.

Kada je Iran početkom ove godine počeo napadati američke saveznike na Bliskom istoku, Ukrajina je poslala timove vojnih stručnjaka u najmanje pet zemalja te regije. Proveli su nekoliko tjedana obučavajući lokalne snage kako obarati iranske dronove tipa Shahed, koje Rusija već godinama koristi za napade na Ukrajinu. Jedan ukrajinski vojnik raspoređen u Ujedinjenim Arapskim Emiratima rekao je za CNN da su djelovali u mješovitim timovima s lokalnim snagama, čiji su pripadnici vozili uz njih i oponašali svaki njihov potez.

U zamjenu za dijeljenje stručnog znanja Kijev je dobio niz sporazuma o sigurnosnoj suradnji i obećanja o isporuci streljiva.

U Sahelu, prostranoj polusušnoj regiji južno od Sahare, situacija je složenija.

Rusija se nastoji nametnuti kao važan akter u Africi, posebno u Sahelu, regiji bogatoj mineralima i sklonoj vojnim udarima. Pokušala je popuniti sigurnosni vakuum nastao povlačenjem francuskih i drugih zapadnih snaga posljednjih godina, pružajući potporu vladama u zamjenu za novac i unosna prava na eksploataciju rudnih bogatstava.

Kremlj je te operacije u početku povjerio skupini Wagner, privatnoj vojnoj kompaniji u vlasništvu vođe paravojnih snaga Jevgenija Prigožina. Nakon Prigožinove smrti poslije pokušaja pobune 2023. godine, Moskva je ostatke Wagnera integrirala u svoju regularnu vojsku i osnovala „Afrički korpus“ (Africa Corps), koji se raspoređuje kako bi pružao potporu lokalnim saveznicima Moskve.

"Ozbiljna prilagodba“

Ukrajinska skupina u Maliju djeluje zajedno sa separatističkom skupinom koja sebe naziva Frontom za oslobođenje Azavada, a koju uglavnom čine pobunjenici iz redova Tuarega sa sjevera zemlje. Ukrajinci nisu izravno uključeni u borbe na prvoj crti, već pobunjenicima pružaju potporu, obuku i operativnu pomoć, rekla su za CNN dvojica Ukrajinaca raspoređenih na tom području.„Koordiniram njihove operacije na daljinu. Signal s njihova drona stiže do mene putem interneta, a ja im odmah preko radioveze govorim što trebaju raditi i kamo trebaju letjeti“, rekao je za CNN jedan od ukrajinskih operatera dronova koji se trenutačno nalazi u Maliju.

„Oni odlaze u misije, zatim se vraćaju meni i analiziramo svaki detalj njihovih akcija. Ja osobno ne idem na prve crte – to je bila izravna zapovijed mojih nadređenih“, rekao je.

Rusija je ranije optužila Ukrajinu za sudjelovanje u masakrima nad civilima u Maliju, što je Kijev negirao. Odvojeno od toga, organizacija za ljudska prava Human Rights Watch tijekom ljeta objavila je dva izvješća u kojima optužuje ruske snage u Maliju za ubijanje civila, kao i još jedno izvješće u kojem se navodi da su „sve strane“ izravno uključene u sukob nezakonito napadale civile tijekom eskalacije nasilja u travnju. Ukrajina u tom izvješću nije spomenuta.

Kada su ga prošlog mjeseca pitali o tim navodima, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je novinarima da „Afrički korpus“ djeluje „strogo u okvirima zakona“ i „kao odgovor na službene zahtjeve legitimnih vlada afričkih država“.

Izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe rekao je za CNN da je cilj raspoređivanja snaga u inozemstvu izvršiti pritisak na Rusiju i potkopati uvjerenje da Moskva može biti pouzdan saveznik.

„Svoje iskustvo na području dronova pretvaramo u sredstvo vanjske politike“, rekao je izvor.

Dodao je, međutim, da je misija korisna i za Ukrajince jer im pruža priliku da testiraju svoju opremu i vještine u potpuno drukčijem okruženju te da partnerima pokažu kako njihove metode funkcioniraju u različitim uvjetima.

„Prašina i vrućina uzrokuju brže kvarove opreme. Filtri, hlađenje, zaštita elektronike, baterije... sve funkcionira drukčije i zahtijeva ozbiljnu prilagodbu“, rekao je, dodajući da je i sam način ratovanja drastično drukčiji.

„U Ukrajini je riječ o ratovanju visokog intenziteta, masovnim udarima i stalnom pritisku. Ovdje je to više manevarski rat na velikim područjima, zasjede, kontrola ruta, djelovanje u malim skupinama i oslanjanje na poznavanje terena.“

Razlike u disciplini i obuci zahtijevaju prilagodbu s obje strane, rekao je, dodajući: „Mi njih učimo taktici, a oni nas uče kako preživjeti i boriti se.“

Rusija također koristi svoje operacije u Africi za razvoj i prilagodbu svoje vojne tehnologije. Upravo je ovog tjedna državni izvoznik oružja Rosoboronexport predstavio nove projektile i dronove na Međunarodnom aeromitingu u El Alameinu u Egiptu, pri čemu je čelnik agencije ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS rekao da je to oružje „dokazano“ u borbama u Africi i na Bliskom istoku.

Rastuće samopouzdanje

Ukrajinski kontingenti malobrojni su, ali predstavljaju znak sve većeg samopouzdanja Ukrajine i uvjerenja da je njezina stručnost u području dronova povećala njezin globalni utjecaj.

Héni Nsaibia, viši analitičar za zapadnu Afriku pri organizaciji ACLED (Armed Conflict Location & Event Data), koja neovisno prati sukobe, rekao je za CNN da je Mali jedna od zemalja u kojima Rusija sada ima ključnu ulogu.

„Oni pružaju ključnu potporu opstanku režima“, rekao je, dodajući da su snage Afričkog korpusa odigrale „presudnu ulogu u sprečavanju dubljeg kolapsa, pa čak i mogućeg pada režima“.

„Ali Rusima je također potreban ovaj vojni režim kako bi mogli ostati u Maliju“, dodao je Nsaibia.

Prve tvrdnje da Ukrajina pomaže Tuarezima pojavile su se 2024. godine. U srpnju te godine pobunjenici su iz zasjede napali i ubili desetke pripadnika Wagnera i malijskih vojnika u blizini grada Tinzaouatena, na granici s Alžirom.Andrij Jusov, glasnogovornik ukrajinske Obavještajne službe Ministarstva obrane, tada je izjavio da su pobunjenici dobili „potrebne informacije“ za borbu protiv Rusa. Iako je Ukrajina poslije negirala bilo kakvu značajnu suradnju s pobunjenicima, Jusovljeva izjava izazvala je oštre reakcije vojnih hunti Malija, Nigera i Burkine Faso, koje su uputile službenu žalbu Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, optužujući Ukrajinu za potporu teroristima.

CNN je za ovaj članak zatražio komentar ukrajinske Obavještajne službe Ministarstva obrane, no upućeni su na ranije izjave dužnosnika.

Operater drona rekao je za CNN da su Ukrajinci također pomogli pobunjenicima u zauzimanju strateškog grada Kidala na sjeveru Malija ranije ove godine. Tuareški pobunjenici i militanti povezani s Al-Kaidom pokrenuli su istodobne napade na ruske snage i prisilili ih na povlačenje.

Rusko Ministarstvo obrane optužilo je Kijev za umiješanost u napad, navodeći u priopćenju da su „ukrajinski i europski instruktori-plaćenici“ obučavali pobunjenike prije samog napada.

Nsaibia je rekao da je zauzimanje Kidala predstavljalo ključni poraz za režim u Maliju, kao i za ruske snage koje su ga održavale na vlasti.

„Bio je to veliki udarac. Izgubili su Kidal i morali pregovarati o sigurnom koridoru kako bi se mogli povući“, rekao je za CNN.

Ipak, Nsaibia je napomenuo da je situacija za režim u Maliju mogla biti mnogo gora da nije bilo pomoći ruskog Afričkog korpusa.

"Napadaju nas isti idioti“

Napad u Kidalu pokazao je koliko veliku razliku dronovi mogu napraviti na bojištu u Maliju i drugdje u Sahelu, gdje se ratovi još uvijek uglavnom vode na tradicionalan način, uz pješačke snage opremljene relativno jednostavnim naoružanjem.

Ukrajinci u Maliju rekli su za CNN da se partnerstvo s Tuarezima temelji na pragmatičnim interesima, a ne nužno na zajedničkim uvjerenjima.

„Kulture i vjere su različite, ali kada vas napadaju isti idioti, ideološke razlike padaju u drugi plan“, rekao je izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe.

Operater drona rekao je za CNN da su njegovi osobni stavovi i osjećaji nevažni.

Neke od pobunjenika opisao je kao „radikale“ sklone spontanom pucanju u zrak i ponašanju koje izaziva probleme.

„Ponekad je emocionalno teško ignorirati određene stvari. Jednostavno se događa da smo trenutačno na istoj strani barikade... Ako ti ljudi uspiju poraziti Ruse, bit će nam više nego drago obučiti ih“, rekao je za CNN.

Vjeruje da svaka operacija koja slabi Ruse može pomoći Ukrajini da se približi pobjedi kod kuće.

„To vrši pritisak na njih. Cijela ova priča ima i psihološke i stvarne posljedice“, rekao je za CNN.

Ruska „flota iz sjene“ i odbjegli ukrajinski pomorski dron

Ranije ove godine skupina grčkih ribara uočila je misteriozno crno plovilo kako pluta u blizini zapadnog grčkog otoka Lefkade.

Ispostavilo se da je riječ o ukrajinskom pomorskom dronu natovarenom eksplozivom. Grčka je uputila službeni diplomatski prosvjed Ukrajini, a Kijev se službeno ispričao zbog incidenta, ali je za nastalu situaciju okrivio Rusiju zbog napada na Ukrajinu i korištenja „flote iz sjene“ sastavljene od naftnih tankera. Ta flota omogućuje Rusiji prodaju nafte unatoč međunarodnim sankcijama, čime se pomaže financiranje rata.

Dron je izmaknuo kontroli ukrajinskih operatera raspoređenih u sjeverozapadnoj Libiji, gdje su stacionirani od kraja 2025. godine, rekao je za CNN izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe.

O njihovu prisustvu ondje prvi je još u proljeće izvijestio francuski javni servis RFI. Iako ukrajinska vlada to nikada nije službeno potvrdila, sada je riječ o javnoj tajni.

Jedan ukrajinski operater pomorskih dronova raspoređen u Libiji rekao je za CNN da je njegova jedinica koristila međunarodnu vojnu bazu u Misrati kao polazište za napade na rusku „flotu iz sjene“, u zamjenu za obuku lokalnih snaga.

Poput operatera dronova u Maliju, njega je ranije ove godine ukrajinska vojna obavještajna služba (GUR) regrutirala izravno s njegove prethodne dužnosti u Ukrajini.Ukrajina, koja je prije početka ruske invazije punog opsega dugo sudjelovala u mirovnim misijama UN-a u sjevernoj i središnjoj Africi, ne skriva želju da na tom kontinentu postane akter drukčije vrste.

Kirilo Budanov, bivši šef ukrajinske vojne obavještajne službe, a sada čelnik ureda predsjednika Volodimira Zelenskog, izjavio je 2023. godine da je cilj Ukrajine „nastaviti ubijati Ruse bilo gdje na svijetu sve do potpune pobjede Ukrajine“.

Taj stav dijele svi ukrajinski vojnici koji su razgovarali s CNN-om.

U ponedjeljak je Budanov ponovno ukazao na sve veće globalno prisustvo Ukrajine, objavivši na društvenim mrežama izjavu u kojoj je odao priznanje Obavještajnoj službi obrane za zaštitu interesa zemlje diljem svijeta, od „Rusije do Afrike, u odijelu i u maskirnoj uniformi“.