Jovica Stanišić Srpski ratni zločinac tražio prijevremeno puštanje na slobodu: Haški sud ga odbio
Sutkinja je, odbacujući Stanišićev zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, navela i više razloga za odluku.
Međunarodni rezidualni mehanizam (IRMCT) za kaznene sudove u Den Haagu odbio je u petak zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nekadašnjeg šefa Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Jovice Stanišića, osuđenog za ratne zločine nad Hrvatima i Bošnjacima od 1991. do 1995. godine, javili su beogradski mediji.Mehanizam je 31. svibnja 2023. izrekao pravomoćnu presudu kojom su čelnici SDB-a Jovica Stanišić i Franko Simatović Frenki proglašeni krivim za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pohvatu, te za zločine počinjene u još pet općina u Bosni i Hercegovini, te jednoj općini u Hrvatskoj. Osuđeni su na po 15 godina zatvora.
"Stanišić i Simatović proglašeni su krivim za nehumana djela, prisilno premještanje i progon kao zločine protiv čovječnosti počinjene u vezi zauzimanja Bijeljine, Doboja, Sanskog Mosta. Krivi su i za ubojstvo, kršenje zakona ili običaja ratovanja, kao i deportaciju i progon u vezi sa zauzimanjem Zvornika, Bosanskog Šamca, Trnova i Sanskog Mosta u BiH, te na Daljskoj planini u Hrvatskoj", navela je tada u obrazloženju predsjednica MMKS-a i predsjedavajuća sudskog vijeća Graciela Gatti Santana.
Sutkinja Santana je danas, odbacujući Stanišićev zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, navela kako - iako on ispunjava uvjete da se to razmotri - postoje i protivni razlozi, te da nema uvjerljivih humanitarnih razloga koji bi utjecali na tu procjenu i da zahtjev treba biti odbijen.
"Postoje faktori koji govore protiv njegovog ranog puštanja na slobodu, uključujući težinu njegovih zločina i neuspjeh da pokaže dovoljne znake rehabilitacije. Preda mnom nema dokaza koji bi utvrdili postojanje uvjerljivih humanitarnih razloga koji bi opravdali poništavanje ove negativne procjene", navela je Santana u priopćenju Mehanizma na koje se poziva beogradski Tanjug.
Stanišić je u ožujku ove godine zatražio da bude privremeno pušten na slobodu nakon što je odslužio dvije trećine kazne. Prema ranijim navodima Mehanizma, vrijeme provedeno na odluženju kazne ne mora biti dovoljan razlog da neko bude pušten na slobodu, već samo početni uvjet da se zahtjev razmatra.
Izvor:dnevnik.hr
