KLJUČNI PREGOVORI U Abu Dhabi stiže tip koji tvrdi da Rusi imaju dodatni kromosom: Na stolu i Europa?

Ukrajina i Rusija 10. i 11. studenoga nastavljaju pregovore u Abu Dhabiju uz američko posredovanje, nakon devet mjeseci stanke. Kijev uglavnom zadržava dosadašnji tim, dok Moskva uključuje dužnosnika čiji dolazak otvara mogućnost razgovora o sigurnosti cijele Europe.

Ukrajinska strana nastavlja zagovarati prekid vatre kao prvi korak prema širem mirovnom sporazumu. Rusija, pak, šalje visoke vojne i diplomatske dužnosnike, među kojima i zamjenika ministra vanjskih poslova Sergeja Rjapkova, jednog od autora sigurnosnih zahtjeva upućenih NATO-u uoči invazije 2022. godine.

Njegovo sudjelovanje upućuje na mogućnost da Kremlj želi proširiti pregovore izvan ukrajinskih granica. Takav je scenarij nagovijestio i američki predsjednik Donald Trump, izjavivši da bi budući sporazum mogao obuhvatiti cijelu Europu, piše Euronews.

Kijev zadržava poznati tim

Ukrajinsko izaslanstvo ponovno predvodi šef Vanjske obavještajne službe Rustem Umerov, koji je imao ključnu ulogu u dosadašnjim pregovorima s Moskvom.

Pridružuju mu se predstojnik Ureda predsjednika Volodimira Zelenskog Kirilo Budanov, predsjednik parlamentarnog kluba vladajuće stranke Sluga naroda David Arahamija i prvi zamjenik predstojnika predsjedničkog ureda Sergij Kislicja.

Arahamija je prošloga tjedna u Washingtonu sudjelovao i na sastanku kojem je domaćin bila američka prva dama Melania Trump, nakon humanitarnog prekida vatre u Oleškiju, gradu pod ruskom okupacijom.

Sva četvorica sudjelovala su u prethodnim pregovorima. Njihov ostanak pokazuje da Kijev nastavlja dosadašnjim smjerom: želi dogovoriti prekid vatre i osigurati jamstva protiv nove ruske agresije.

Ukrajina je više puta izrazila spremnost da razmotri različite oblike primirja, uz uvjet da svaki širi sporazum zaštiti njezin suverenitet i uključi vjerodostojna sigurnosna jamstva.

Rusiju ponovno zastupa Medinski

Na čelu ruskog izaslanstva ponovno je Vladimir Medinski, savjetnik Kremlja i bivši ministar kulture, koji je Moskvu zastupao i u ranijim pregovorima.

Gorljivi zagovornik invazije uredio je trotomni udžbenik ‘Vojna povijest Rusije’, objavljen u siječnju 2025. godine. Knjiga namijenjena učenicima rat u Ukrajini prikazuje kao nastavak sovjetske borbe protiv nacističke Njemačke.

U njoj se tvrdi da je Rusija bila ‘prisiljena’ napasti Ukrajinu zbog širenja NATO-a i svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča 2014., opisanog kao ‘državni udar uz potporu Zapada’. Ukrajinu naziva ‘agresivnim proturuskim mostobranom’, veliča ‘junaštvo na bojištu’ te uspoređuje suvremenu rusku taktiku sa sovjetskom iz Drugog svjetskog rata.

Medinski je 2014. kao ministar kulture objavio dokument s tvrdnjom da ‘Rusija nije Europa’, prikazujući ostatak kontinenta kao moralno inferioran. Godinu ranije izjavio je da ruska ‘ustrajnost’ unatoč katastrofama 20. stoljeća pokazuje da Rusi ‘imaju dodatni kromosom’.

Njegov povratak sugerira kontinuitet ruskog pristupa, ali dolazak drugih visokih dužnosnika otvara pitanje opsega pregovora.

Rjapkov i ruski zahtjevi NATO-u

Sergej Rjapkov prvi se put uključuje u mirovne pregovore o Ukrajini. Zadužen je za odnose sa SAD-om, kontrolu naoružanja i neširenje oružja, uključujući pitanja iranskog nuklearnog programa.

Sudjelovao je u pripremi zahtjeva koje je Moskva u prosincu 2021., neposredno prije sveobuhvatne invazije, uputila Washingtonu i NATO-u.

Rusija je tražila zaustavljanje širenja Saveza, uključujući ukrajinsko članstvo, i ograničavanje njegove vojne prisutnosti u istočnoj Europi, praktički na stanje prije 1997. Zahtijevala je i ograničenja vojnih vježbi, raspoređivanja projektila te razmještaja nuklearnog oružja izvan zemalja iz kojih potječe.

Američki Institut za proučavanje rata (ISW) ocijenio je da bi Moskva Rjapkovljevo iskustvo mogla iskoristiti za potkopavanje ukrajinskih nastojanja da osigura poslijeratna sigurnosna jamstva.

Upozorio je i da su Medinski te zamjenik ministra vanjskih poslova Mihail Galuzin ranije inzistirali da sporazum mora riješiti ono što Moskva naziva ‘temeljnim uzrocima’ rata. Prema ISW-u, sastav izaslanstva izaziva sumnju u spremnost Kremlja na sadržajne pregovore.

Trump najavljuje širi sporazum

Rjapkov dolazi nekoliko dana nakon Trumpova sastanka s ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevom u Bijeloj kući u četvrtak.

‘Doći će do sporazuma. Bit će to velik sporazum i obuhvatit će više od Ukrajine’, rekao je Trump, dodajući da bi mogao obuhvatiti cijelu Europu.

Washington i Moskva nisu precizirali hoće li razgovarati o širim sigurnosnim aranžmanima NATO-a, ali Trumpove izjave i uključivanje Rjapkova ponovno su otvorili to pitanje.

U ruskom je timu i Jurij Žigarlovski, zamjenik načelnika Glavne operativne uprave Glavnog stožera, zadužene za vojno planiranje i operacije. Izaslanstvo se u petak sastalo s Vladimirom Putinom na sjednici Vijeća sigurnosti, dijelom posvećenoj pripremama za razgovore.

Sastav ruskog tima sugerira širok politički i sigurnosni dnevni red. Ostaje nejasno je li Moskva spremna na ustupke u svojim dugogodišnjim zahtjevima.