Nakon Mađarske, Češke i Slovačke, Ukrajini je leđa upravo okrenula još jedna europska država

Bugarska neće sudjelovati u novoj financijskoj pomoći EU-a Ukrajini, objavio je u utorak premijer Rumen Radev.

Na nedavnom europskom samitu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je zatražio od EU-a dodatnih 70 milijardi eura za obranu od ruske invazije u idućoj godini.

"Kako to izgleda u odnosu na sve ono što se događa u Europi? Bugarska ni na koji način ne može sudjelovai u tih 70 milijardi", rekao je Radev novinarima u gradiću Tvarditsa, prenijela je agencija BTA.

Radev je podsjetio na to da je EU odobrila Ukrajini 90 milijardi eura prošle godine za pokrivanje troškova u 2026. i 2027. Tri članice Unije - Mađarska, Češka i Slovačka ispregovarale su da ne sudjeluju u zajmu, ali Bugarska jest.

Radev je pozvao na okončanje rata u Ukrajini što je prije moguće, rekavši da on iscrpljuje europska gospodarstva te da izaziva društvene napetosti i političku nestabilnost.

"Rezultat se neće postići vojnim sredstvima", izjavio je bugarski premijer koji je bio predsjednik države od 2017. do ostavke u siječnju 2026.

Rastuće opterećenje

Radevova izjava dolazi u trenutku kada se među članicama Europske unije sve intenzivnije raspravlja o dugoročnom financiranju ukrajinske obrane i granicama europske pomoći Kijevu. Dok dio europskih vlada inzistira na nastavku vojne i financijske potpore kao preduvjetu za jačanje ukrajinske pregovaračke pozicije, druge sve otvorenije upozoravaju na gospodarske posljedice rata i rastuće opterećenje nacionalnih proračuna.

Bugarska pritom zauzima posebno osjetljiv položaj. Zemlja je članica NATO-a i Europske unije, ali njezinu političku scenu već godinama obilježavaju duboke podjele oko odnosa prema Rusiji. Radev je tijekom predsjedničkog mandata bio među europskim političarima koji su najčešće dovodili u pitanje učinkovitost strategije vojnog iscrpljivanja Moskve, zagovarajući diplomatsko rješenje sukoba i upozoravajući na opasnost od njegove eskalacije.

Njegovi su stavovi u više navrata izazivali prijepore unutar same Bugarske, osobito u odnosima s političkim snagama koje zagovaraju čvršće vezivanje Sofije uz zapadne saveznike i nastavak pomoći Ukrajini. Bugarska je, unatoč unutarnjim političkim prijeporima, zahvaljujući svojoj vojnoj industriji bila važan izvor streljiva i druge vojne opreme za ukrajinske snage.

Ključno pitanje

Najnovija Radevova poruka stoga otvara i pitanje političkog jedinstva Europske unije u financiranju ukrajinskog ratnog napora. Iako protivljenje pojedinih članica ne mora nužno zaustaviti zajedničke europske inicijative, ono može dodatno zakomplicirati pregovore o raspodjeli financijskog tereta, osobito ako se pomoć bude financirala zajedničkim zaduživanjem ili drugim instrumentima koji zahtijevaju široku suglasnost država članica.

Za Kijev je pritom ključno pitanje ne samo koliko će novca europski partneri osigurati, već i koliko će brzo ta sredstva postati dostupna. Ukrajina se u financiranju obrane i funkcioniranja države u velikoj mjeri oslanja na međunarodnu potporu, zbog čega svako dulje političko nadmetanje među europskim prijestolnicama može otežati njezino proračunsko i vojno planiranje.

U tom kontekstu bugarsko odbijanje sudjelovanja u novom paketu pomoći predstavlja još jedan pokazatelj sve izraženijih razlika među europskim vladama oko cijene, trajanja i političkih ciljeva potpore Ukrajini.