Pet dana prije izbora u Srbiji Studentska lista ispred Vučićeve: Anketa pokazuje tijesnu razliku

Uoči prijevremenih parlamentarnih izbora u Srbiji, zakazanih za nedjelju, 25. listopada 2026. godine, objavljeno je istraživanje javnog mnijenja prema kojem Studentska lista ima nešto veću potporu od liste vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), povezane s donedavnim predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Prema rezultatima beogradskog istraživačkog časopisa Nova srpska politička misao (NSPM), za Studentsku listu „Studenti pobeđuju“ izjasnilo se 44,5 posto opredijeljenih ispitanika, dok je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dobila potporu 42,7 posto.

Razlika iznosi 1,8 postotnih bodova. Budući da istraživanje obuhvaća 1050 ispitanika, takva razlika sama po sebi nije dovoljna za pouzdan zaključak o stvarnom redoslijedu izbornih lista.

Rezultate su 20. listopada objavili HRT i srbijanski N1, a cjeloviti nalazi dostupni su i na stranicama organizacije Nova srpska politička misao.

Istraživanje provedeno krajem rujna i početkom listopada

NSPM je anketu proveo telefonskim putem od 25. rujna do 5. listopada 2026. godine, na reprezentativnom uzorku od 1050 ispitanika s područja Srbije, bez Kosova.

Istraživanje je provedeno za vlastite potrebe organizacije, a podaci o potpori izbornim listama odnose se na ispitanike koji su se izjasnili za koga bi glasali.

Socijalistička partija Srbije Ivice Dačića u istraživanju ima 2,9 posto potpore, oporbena lista Europska Srbija 2,7 posto, a konzervativna Autentična desnica 2,5 posto.

Prema tim rezultatima, sve tri liste nalaze se ispod izbornog praga od tri posto, koji se u Srbiji primjenjuje na redovite izborne liste. Za manjinske liste vrijede posebna pravila.

Gotovo petina ispitanika nije otkrila za koga će glasati

Jedan od podataka iz istraživanja odnosi se na neodlučne birače. Njih 18,3 posto nije znalo ili nije željelo reći kojoj će listi dati glas.

Uz to, 2,7 posto opredijeljenih ispitanika navelo je da je protiv sadašnje vlasti, ali nije odabralo konkretnu izbornu listu.

Istraživanje pokazuje i visok stupanj iskazane namjere izlaska na izbore. Čak 79,8 posto ispitanika odgovorilo je da će sigurno glasati, dok je dodatnih 13,3 posto navelo da će vjerojatno izaći na birališta.

Istodobno je dva posto ispitanika odgovorilo da vjerojatno neće glasati, a 3,2 posto da sigurno neće sudjelovati na izborima. Preostalih 1,7 posto nije dalo odgovor ili nije imalo određeno mišljenje.

Riječ je o iskazanim namjerama tijekom anketiranja, koje se ne mogu poistovjetiti sa stvarnom izlaznošću na izborni dan.

Istraživanje pokazuje podijeljenost biračkog tijela

Urednik NSPM-a Đorđe Vukadinović, komentirajući rezultate, upozorio je da istraživanje ne treba tumačiti kao unaprijed određeni izborni rezultat.

Prema njegovoj ocjeni, nalazi govore o izrazito podijeljenom biračkom tijelu, u kojem se potpora vlasti i studentskom pokretu kreće na približno jednakim razinama.

Anketa je obuhvatila i pitanje kako građani ocjenjuju rad Aleksandra Vučića, koji je u međuvremenu podnio ostavku na dužnost predsjednika Srbije.

Da je Vučić dobro obavljao predsjedničku dužnost smatra 41,8 posto ispitanika, dok je 44,5 posto njegov rad ocijenilo negativno. Odgovor nije dalo ili nije imalo određeni stav 13,7 posto anketiranih.

Na pitanje kakav bi politički ishod bio najbolji za Srbiju, 44 posto ispitanika odabralo je pobjedu studenata i oporbe, dok je 22,5 posto podržalo nastavak sadašnje vlasti bez promjena. Još 19,4 posto podržalo je ostanak vlasti uz određene promjene.

Ti se odgovori odnose na političke stavove građana, a ne na izravno iskazanu namjeru glasovanja za pojedinu listu.

Različita mišljenja o studentskom pokretu

Istraživači su građane pitali i kako doživljavaju studentski pokret koji je prerastao u organiziranu političku inicijativu.

Da je studentski pokret nastao kao izraz domaćeg nezadovoljstva aktualnom vlašću smatra 48,1 posto ispitanika.

S druge strane, 26,8 posto anketiranih ocijenilo ga je djelovanjem stranih službi, dok četvrtina ispitanika, odnosno 25,1 posto, o tome nije imala određeni stav.

Riječ je o percepciji ispitanika. Rezultati ankete nisu dokaz da je studentski pokret povezan sa stranim obavještajnim službama.

Otvorena pitanja o biračkom popisu i regularnosti izbora

Pred predstojeće izbore u Srbiji ponovno su otvorena pitanja točnosti biračkog popisa, prava glasovanja građana koji žive u inozemstvu i mogućih nepravilnosti tijekom izbornog postupka.

Kako prenosi HRT, dio političkih aktera i organizacija koje prate izbore upozorava na potrebu provjere biračkog popisa i transparentnosti izbornih procedura.

Prema objavljenim podacima, jedinstveni birački popis obuhvaća 6.450.523 birača. Istodobno je na popisu stanovništva iz 2022. godine evidentirano 6.647.003 stanovnika Srbije.

Ti brojevi nisu izravno usporedivi jer se biračko pravo i popis stanovništva ne temelje na potpuno istim kriterijima. Sama razlika zato ne dokazuje postojanje nezakonito upisanih birača.

Tvrdnje o mogućim nepravilnostima zahtijevaju provjeru konkretnih slučajeva i dokumentacije nadležnih institucija.

Istraživanje nije zamjena za izborne rezultate

Parlamentarni izbori u Srbiji održat će se u nedjelju, 25. listopada, a građani će birati novi saziv Narodne skupštine od 250 zastupnika.

Objavljeni rezultati NSPM-a prikazuju stanje javnog mnijenja u razdoblju od 25. rujna do 5. listopada, odnosno nekoliko tjedana prije glasovanja.

Posebno treba uzeti u obzir velik udio neizjašnjenih ispitanika, moguće promjene biračkih namjera tijekom završnice kampanje i razliku između najavljenog i stvarnog izlaska na izbore.

Stoga istraživanje pokazuje blisku potporu dvjema listama među opredijeljenim ispitanicima, ali ne omogućuje pouzdano utvrđivanje budućeg izbornog ishoda.