Slovačka obnavlja vojne kontakte s Rusijom: Povratak ruskog časnika u Bratislavu izazvao zabrinutost zbog špijunaže

Slovačka je obnovila vojno-diplomatske kontakte s Rusijom, prekinute nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Odluka vlade premijera Roberta Fica uključuje ponovno imenovanje vojnih atašea u veleposlanstvima dviju država, što je izazvalo kritike slovačke oporbe i upozorenja na moguće sigurnosne posljedice za članicu NATO-a i Europske unije.

Slovačko Ministarstvo obrane već je u Moskvu uputilo brigadnog generala Slavomira Staviarskog i njegova zamjenika, pukovnika Iva Gahira. Istodobno se priprema dolazak ruskog vojnog predstavnika u Bratislavu.

Prema izvještaju njemačkog Deutsche Wellea, na kojem se temelji i vijest portala Dnevnik.hr, slovačka je vlada potvrdila ponovno uspostavljanje vojne diplomatske prisutnosti u Moskvi, dok kritičari upozoravaju da bi Rusija takve kontakte mogla iskoristiti za jačanje svojih obavještajnih aktivnosti.

Fico najavio obnovu odnosa tijekom susreta s Putinom

Obnova vojnih kontakata dogovorena je nakon razgovora Roberta Fica i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi u svibnju 2026. godine.

Fico je tada poručio da odnosi Slovačke i Rusije ne bi trebali biti ograničeni na energetsku suradnju. Najavio je konkretne korake prema ponovnom uspostavljanju rada vojnih atašea pri veleposlanstvima.

Slovačka je jedna od članica Europske unije koje su nastavile kupovati ruske energente i nakon početka rata u Ukrajini. Fico je više puta kritizirao europske sankcije Moskvi te se protivio slanju vojne pomoći Ukrajini iz državnih zaliha.

O razgovorima u Kremlju izvijestio je i Reuters, navodeći da je Putin obećao nastavak opskrbe Slovačke ruskim energentima.

Prvi konkretni koraci prema obnovi vojnih kontakata provedeni su tijekom ljeta. Prema slovačkoj javnoj radioteleviziji STVR, general Staviarsky boravi u Moskvi od početka kolovoza, dok je o službenom imenovanju slovačkih časnika 8. listopada izvijestio portal Aktuality.sk.

Tko je ruski časnik koji dolazi u Bratislavu?

Prema informacijama koje je objavio slovački portal Aktuality.sk, novi ruski vojni ataše trebao bi biti Maksim Verezan.

Oporbeni izvori navode da je Verezan već dobio suglasnost slovačkih vlasti za obavljanje dužnosti, ali njegovo ime u vrijeme objave tih informacija još nije bilo na službenom popisu akreditiranih vojnih atašea.

Slovačko Ministarstvo obrane nije potvrdilo točan datum njegova dolaska u Bratislavu.

Vojni ataše diplomatski je predstavnik koji prati obrambena i sigurnosna pitanja te održava veze između oružanih snaga dviju država. Takva dužnost dio je uobičajene međunarodne diplomatske prakse, ali u okolnostima rata u Ukrajini ponovno otvaranje izravnih vojnih kontakata s Moskvom izaziva dodatnu pozornost.

Slovačka je članica NATO-a od 2004. godine, zbog čega njezini obrambeni odnosi s Rusijom imaju značenje i za druge članice Saveza.

Oporba podsjeća na raniju rusku špijunsku aferu

Kritičari odluke upozoravaju da bi povratak ruskog vojnog atašea mogao povećati mogućnosti ruskih obavještajnih službi za djelovanje na slovačkom teritoriju.

Takve zabrinutosti povezane su i s ranijom špijunskom aferom u Bratislavi.

Godine 2021. ruski diplomat Sergej Solomasov, tadašnji zamjenik vojnog atašea ruskog veleposlanstva, snimljen je tijekom kontakta s Bohušem Garbarom, suradnikom proruskog portala Hlavné správy.

Snimka je pokazivala pokušaj vrbovanja Garbara i predaju novca. Nakon što je slučaj otkriven, Solomasov je 2022. protjeran iz Slovačke, dok je Garbar poslije osuđen zbog špijunaže i primanja mita.

Upravo na taj slučaj pozivaju se protivnici obnavljanja vojnih kontakata, ističući da diplomatski status može olakšati pristup određenim osobama i informacijama.

Međutim, trenutačno nema javno potvrđenih dokaza da će novi ruski vojni ataše sudjelovati u nezakonitim obavještajnim aktivnostima. Riječ je o sigurnosnom riziku na koji upozoravaju pojedini oporbeni političari i stručnjaci.

Slovačka vlada tvrdi da joj trebaju informacije iz Moskve

Ficova vlada odbacuje kritike i objašnjava da obnova vojno-diplomatskih odnosa omogućuje izravnije praćenje sigurnosnih događaja u Rusiji.

Slovačka vojna obavještajna služba priopćila je da će general Staviarsky analizirati vojna i političko-sigurnosna zbivanja te o svojim saznanjima izvještavati Ministarstvo obrane.

Richard Glück, zastupnik vladajuće stranke Smer i predsjednik parlamentarnog Odbora za obranu i sigurnost, podsjetio je da i pojedine druge članice NATO-a imaju vojne diplomate u Moskvi.

Kao primjere naveo je Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku.

„Gubili smo mnogo informacija“, izjavio je Glück za STVR, ocijenivši da je povlačenje slovačkih vojnih predstavnika iz Rusije bilo pogrešna odluka.

Vladajuća stranka time nastoji prikazati obnovu kontakata kao pitanje prikupljanja sigurnosnih podataka i održavanja diplomatske komunikacije, a ne kao promjenu međunarodnih obveza Slovačke.

Bivši slovački general upozorava na posljedice za NATO

Umirovljeni general-pukovnik Pavel Macko, nekadašnji zamjenik načelnika Glavnog stožera slovačkih oružanih snaga i bivši visoki časnik u zapovjednim strukturama NATO-a, smatra da vlada pritom zanemaruje sigurnosne okolnosti zbog kojih su kontakti s Moskvom prekinuti.

U izjavi za Deutsche Welle upozorio je da se od 2022. sigurnosna situacija nije poboljšala te da Rusija nastavlja rat protiv Ukrajine i aktivnosti koje zapadne države smatraju hibridnim prijetnjama.

Macko je posebno izdvojio pokušaj podmetanja požara u tvornici bespilotnih letjelica u istočnoj Slovačkoj, koja je u ukrajinskom vlasništvu, kao i sumnje na povezanost pojedinih incidenata u Njemačkoj s ruskim operacijama.

Prema njegovoj procjeni, politički smjer Ficove vlade mogao bi dodatno narušiti povjerenje između slovačkih sigurnosnih institucija i njihovih zapadnih partnera.

Istodobno je naglasio da unutar slovačkog obrambenog i obavještajnog sustava i dalje rade brojni profesionalni i pouzdani časnici.

Takve ocjene ne znače da je NATO službeno ograničio razmjenu obavještajnih podataka sa Slovačkom. Za takvu tvrdnju u pregledanim izvještajima nema potvrde.

Odluka izazvala raspravu i o Ficovoj vanjskoj politici

Obnova vojnih kontakata ponovno je otvorila raspravu o međunarodnom položaju Slovačke pod vodstvom Roberta Fica.

Bivši slovački zastupnik Martin Poliačik, povezan s oporbenom strankom Progresivna Slovačka, smatra da odluka prije svega šalje političku poruku o odnosu Bratislave prema Moskvi.

Poliačik je za Deutsche Welle upozorio da imenovanje jednog vojnog atašea samo po sebi neće bitno promijeniti vojne odnose dviju država, ali može utjecati na povjerenje drugih članica NATO-a.

Obnovu kontakata povezuje i sa slovačkim parlamentarnim izborima koji se očekuju 2027. godine. Prema njegovoj procjeni, Fico nastoji zadržati politički položaj zagovaranjem pregovora s Rusijom i protivljenjem daljnjoj vojnoj pomoći Ukrajini.

To je Poliačikova politička procjena, a ne potvrđeni motiv slovačke vlade.

Unatoč premijerovu protivljenju državnim isporukama oružja Ukrajini, slovačke tvrtke iz obrambene industrije i dalje prodaju streljivo ukrajinskoj strani putem komercijalnih ugovora. Takvi poslovi razlikuju se od izravne vojne pomoći koju odobrava država.

Slovačka i dalje ostaje članica NATO-a i Europske unije te nije najavila povlačenje iz tih organizacija. Međutim, ponovno uspostavljanje službenih vojnih kontakata s Moskvom pokazuje razlike između Ficove politike prema Rusiji i pristupa dijela europskih saveznika.