Ruski projektili zasuli Kijev: Ukrajina upozorava na kasetno streljivo, među žrtvama i civili

Ukrajinska prijestolnica ponovno se našla pod snažnim ruskim napadom. Tijekom noći na četvrtak, 22. listopada 2026. godine, Kijevom su odjekivale eksplozije, dok su ruske snage izvele više valova raketnih i bespilotnih udara.

Prema prvim informacijama koje su objavili ukrajinski dužnosnici, u napadu je najmanje jedna osoba izgubila život, a više od dvadeset ljudi je ozlijeđeno. Oštećene su stambene zgrade i drugi civilni objekti, a na više lokacija intervenirale su hitne službe.

Posebnu zabrinutost izazvale su informacije o mogućoj uporabi kasetnog streljiva. Kako je objavio 24sata, pozivajući se na ukrajinske izvore, ruske snage navodno su koristile balističke projektile Iskander opremljene kasetnim bojnim glavama.

Novi udari na Kijev i druga ukrajinska područja

Napad na Kijev dio je novog vala ruskih udara na Ukrajinu, tijekom kojeg su eksplozije zabilježene i u drugim dijelovima zemlje.

Ukrajinski dužnosnici izvijestili su o oštećenjima civilne infrastrukture, stambenih objekata i prometnih površina.

Na pogođenim lokacijama vatrogasci su gasili požare, a spasilačke ekipe pretraživale oštećene zgrade.

Prema izvještaju Associated Pressa, tijekom napada stradali su civilni objekti, uključujući stambene zgrade, a među ozlijeđenima nalazi se i dijete. Broj prijavljenih ozlijeđenih u međuvremenu je rastao.

Ukrajinski stručnjak upozorava na moguću uporabu kasetnog streljiva

Serhij Beskrestnov, savjetnik ukrajinskog predsjednika i stručnjak za radiotehnologiju, upozorio je na moguće korištenje kasetnih bojnih glava tijekom ruskog napada.

Prema njegovoj procjeni, cilj takvog napada nije bio isključivo pogađanje vojne infrastrukture, nego i izazivanje velikih razaranja u urbanom prostoru te ozljeđivanje što većeg broja ljudi.

Posebno je upozorio na opasnosti za stanovnike starijih, gusto naseljenih dijelova Kijeva.

Njegova izjava odnosi se na procjenu namjere napada i moguću vrstu korištenog streljiva. Neovisna potvrda da su upravo u noćnom napadu 22. listopada korištene kasetne bojne glave zasad nije dostupna.

Zašto je kasetno streljivo posebno opasno?

Kasetno streljivo razlikuje se od klasičnih eksplozivnih bojnih glava po načinu djelovanja.

Nakon aktiviranja iznad ciljanog područja ono raspršuje veći broj manjih eksplozivnih naprava koje mogu zahvatiti široku površinu.

Zbog toga njegova uporaba u naseljenim područjima predstavlja osobito velik rizik za civile.

Dodatna opasnost nastaje kada dio manjih eksplozivnih naprava ne eksplodira pri udaru o tlo. Takva sredstva mogu ostati opasna mjesecima ili godinama nakon napada.

Međunarodna Konvencija o kasetnom streljivu zabranjuje uporabu, proizvodnju, prijenos i skladištenje takvog oružja državama koje su joj pristupile. Rusija i Ukrajina nisu stranke te konvencije.

Neovisno o pristupanju konvenciji, međunarodno humanitarno pravo zabranjuje neselektivne napade i zahtijeva razlikovanje vojnih ciljeva od civilnog stanovništva.

Organizacija Human Rights Watch već je dokumentirala dokaze koji upućuju na rusku uporabu kasetnog streljiva tijekom napada na Kijev 5. kolovoza 2026. godine, upozoravajući na opasnost takvog oružja u naseljenim područjima.

Napad uslijedio unatoč novim razgovorima o mogućim mirovnim pregovorima

Novi napad na ukrajinsku prijestolnicu dogodio se u trenutku kada se ponovno razgovara o mogućem nastavku diplomatskih pregovora između Rusije i Ukrajine, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.

Prema izvještaju Reutersa, Rusija je izvela više valova balističkih napada na Kijev, dok su istodobno nastavljeni diplomatski kontakti o mogućem obnavljanju pregovora.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovno je upozorio na potrebu jačanja protuzračne obrane, osobito sustava sposobnih za presretanje balističkih projektila.

Ukrajinske vlasti tvrde da su ruski napadi na gradove i energetsku infrastrukturu dokaz da Moskva nastavlja vojni pritisak unatoč diplomatskim razgovorima.

Broj stradalih mogao bi se promijeniti

Podaci o žrtvama prikupljeni su tijekom prvih sati nakon napada, dok su spasilačke ekipe još radile na pogođenim lokacijama.

U prvom izvještaju koji je prenio 24sata navodi se najmanje jedna poginula i 24 ozlijeđene osobe.

Kasniji međunarodni izvještaji donose nešto drukčije brojke. To je moguće zbog različitog vremena objave podataka i nastavka intervencija na terenu.

Zasad nije poznat konačan broj stradalih ni ukupna materijalna šteta.

Ukrajinske službe nastavljaju utvrđivati posljedice udara i pregledavati ostatke projektila kako bi se preciznije utvrdila vrsta korištenog naoružanja.