06. svibnja 1991. Split – kako je skinuta jugoslavenska i dignuta hrvatska trobojnica na Banovini? (VIDEO)

Crni oblaci nadvili su se nad Hrvatskom te 1991. godine. Dogodila se pogibija Josipa Jovića na Plitvicama, potom masakr policajaca u Borovu Selu. Hrvatsko selo Kijevo pored Knina bilo je blokirano od JNA i četnika.

A u Splićanima se probudio bunt.

– Sve je to trajalo jako kratko. Netko je predložio demonstracije, a već 40 minuta kasnije deset tisuća škverana bilo je na ulicama – prisjeća se Jure Šundov, tadašnji čelnik sindikata. 

– Odmah nam se pridružilo puno ljudi iz Diokoma i drugih velikih firmi. Preko radija išli su pozivi, ljudi su pristizali sa svih strana. Jadrolinija je brodovima blokirala ulaz u luku da jugomornarica ne može doći napasti nas vodenim topovima – objašnjava Jozo Marić, koji je također bio na čelu demonstranata.

Mladi Dugopoljac, tada 26-godišnji Ivica Balić, u Splitu je stigao srediti dozvolu za ukrcaj na brod. Kada je vidio prosvjednike, zaboravio je na to.

Nešto kasnije, on je skinuo jugoslavensku i podignuo hrvatsku zastavu pred Banovinom, vrlo hrabar čin za to vrijeme. – Otišao sam u lučicu i donio konop. Ponijele su me emocije, ta odlučnost ljudi. Nikada neću zaboraviti trenutak kada sam dizao zastavu, a deseti tisuća ljudi pjevali su “Lijepu našu”. Ponosan sam – prisjeća se Balić.

Što se događalo u Splitu 06. svibnja 1991.? Bio je to dan kada su splićani rekli "Dosta je". Prosvjed ispred komande Vojno-pomorske oblasti JRM .Tog 6. svibnja 1991. godine pred zgradom gradske uprave u kojoj se tada nalazila komanda Vojnopomorske oblasti JRM-a, okupili su se radnici škvera, članovi Hrvatske unije sindikata (HUS-a) i brojni građani prosvjedujući protiv JNA. Tražili su odlazak JNA iz Hrvatske, deblokadu sela Kijeva od strane agresora, te uklanjanje cestovnih i željezničkih barikada koje su paralizirale Hrvatsku. 

Organizatori mirnog prosvjeda pred zgradom zapovjedništva Vojno-pomorske oblasti JNA, popularnom Banovinom bili su Jure Šundov tada čelnik Nezavisnog sindikata Brodosplita i Ozren Matijašević čelnik HUS-a. Svemu ovome prethodile su ružne stvari. Selo Kijevo bilo je blokirano od strane srpskih pobunjenika. Stanovnici nisu mogli ni izaći iz sela niti ući u selo. Nisu im se mogli dostaviti lijekovi, niti hrana. Prije toga zbilo i stradavanje hrvatskih policajaca u Borovu selu na "krvavi Uskrs" kao i s pogiblja Josipa Jovića.

Pred zgradom Banovine okupilo se nekoliko desetaka tisuća prosvjednika, prema izvješću Slobodne Dalmacije njih 40 tisuća. Kako ogromna masa ne bi prodrla u komandu Vojno-pomorske oblasti intervenirala je hrvatska policija koja je napravila kordon između prosvjednika i zgrade. Ubrzo je iza leđa hrvatske policije stigao oklopni transporter JNA što je izrevoltiralo okupljenu masu. Dio prosvjednika probio je policijski kordon te stigao neposredno pred zapovjedništvo Vojno-pomorske oblasti.

Nekoliko njih popelo se na oklopnjak JNA, se su iščupali s oklopnjaka mitraljez i razbili ga. Situacia se naelektrizirala sve više i više, a kulminirala je kada je neto iz mase prosvjednika pucao pištoljem po zgradi Banovine. Nakon toga iz zgrade je izišao oficir JNA te je uskoro došlo do vatrenog obračuna u kojem se stradao ročnik JNA Sašo Gešovski. U trenutku kada su se oko Banovine pojavila dva oklopna transportera JNA, atmosfera se užarila. Dio prosvjednika popeo se na jedan od njih i počeo trgati mitraljez. Iz Banovine je istrčao poručnik JNA i ispalio hitac u zrak. A onda su odjeknula dva rafala. Prvi je pogodio mladog Makedonca, 19-godišnjeg ročnika Sašu Gešovskog, koji je stajao uz poručnika. A drugi ranjava Tonija Stojčeva, vojnog policajca koji je pokušao izvući Gešovskog. U tom trenutku kontraadmiral Josip Erceg, tadašnji zamjenik zapovjednika Vojnopomorske oblasti Mile Kandića, na pregovorima je sa splitskim gradonačelnikom.

Dojave mu da je jedan njegov vojnik ubijen. Erceg je u tom trenutku mogao narediti da se puca na masu iz svih oružja. U Banovini je tristotinjak vojnika, oružja dovoljno. Na čistini ispred zgrade prosvjednici su laka meta. No ovaj rođeni Vrgorčanin nije to želio učiniti. On odbija izravnu zapovijed iz generalštaba u Beogradu da otvori paljbu. Vrh JNA već je neko vrijeme tražio povod za oružanu intervenciju u Hrvatskoj i ubojstvo Gešovskog pružilo im je idealan alibi. No Erceg je rekao "ne". I spasio Split golemih žrtava. U znak odmazde je 21. lipnja 1991. smijenjen s dužnosti u Komandi Vojnopomorske oblasti i premješten da nižu funkciju u Upravi Jugoslavenske ratne mornarice u Beogradu. Brzo nakon toga prelazi u Hrvatsku vojsku. JNA je napustio 12. rujna 1991. i, preko Mađarske i Slovenije, stigao u Hrvatsku. Od 12. listopada 1991. zapovjednik je Operativne grupe Istra sa sjedištem u Puli, gdje je vodio pregovore s JNA.