DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

22. studenoga 1991.: Vlada RH donijela Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice

U jeku najvećeg vala ratnih progona Vlada Republike Hrvatske 22. studenoga 1991. osnovala je Ured za prognanike i izbjeglice. Ured je dobio zadaću organizirati smještaj, prehranu, humanitarnu pomoć, školovanje i druge oblike skrbi za stotine tisuća ljudi koji su zbog rata morali napustiti svoje domove.

Hrvatski Crveni križ tijekom Domovinskog rata pružao je pomoć prognanicima, izbjeglicama i osobama koje su tražile podatke o nestalim članovima obitelji. Uredbom od 22. studenoga 1991. Hrvatski Crveni križ izrijekom je naveden među organizacijama s kojima je novi Ured za prognanike i izbjeglice trebao koordinirati pomoć
Hrvatski Crveni križ tijekom Domovinskog rata pružao je pomoć prognanicima, izbjeglicama i osobama koje su tražile podatke o nestalim članovima obitelji. Uredbom od 22. studenoga 1991. Hrvatski Crveni križ izrijekom je naveden među organizacijama s kojima je novi Ured za prognanike i izbjeglice trebao koordinirati pomoć Foto: Hrvatski Crveni križ. Fotografija objavljena u povijesnom pregledu rada organizacije

Dana 22. studenoga 1991. u Zagrebu Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice, kojom je pri Vladi osnovano posebno tijelo za organiziranje i koordiniranje skrbi o osobama protjeranim ili izbjeglim zbog rata.

Izvorni tekst uredbe, objavljen u Narodnim novinama broj 64/1991, navodi da se njome utvrđuju ustrojstvo, djelokrug i ovlasti novog Ureda. Uredba je donesena na sjednici Vlade 22. studenoga, a objavljena je i stupila na snagu 3. prosinca 1991.

Hrvatska se suočila s masovnim valom prognanika

Odluka je donesena u trenutku kada je ratna humanitarna kriza dosezala dotad najveće razmjere.

Prema podacima koje danas navodi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, broj prognanika i izbjeglica u slobodnim dijelovima Hrvatske porastao je s 9.683 osobe 1. kolovoza 1991. na više od 536.000 osoba 22. studenoga 1991.

Najveći val stigao je upravo tijekom studenoga, nakon pada i okupacije Vukovara te nastavka borbi u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, Banovini, Lici i Dalmaciji.

Država je zato morala uspostaviti jedinstven sustav evidentiranja, smještaja i pomoći ljudima koji su u kratkom vremenu ostali bez svojih domova.

Osnovan poseban Vladin ured

U članku 1. uredbe određeno je da se pri Vladi Republike Hrvatske osniva Ured za prognanike i izbjeglice.

Njegov zadatak bio je provoditi propise kojima se uređivao status i prava prognanika i izbjeglica te Vladi predlagati mjere povezane s njihovim zbrinjavanjem.

Prema tekstu Narodnih novina, Ured je trebao izrađivati planove:

  • evakuacije stanovništva,

  • prihvata i smještaja,

  • raspoređivanja prognanika po područjima i regijama,

  • školovanja djece,

  • te drugih oblika pomoći osobama pogođenima ratom.

Hrana, smještaj i humanitarna pomoć

Ured je dobio i zadaću organizirati prikupljanje hrane, odjeće i drugih materijalnih sredstava potrebnih prognanicima.

Trebao je koordinirati aktivnosti centara za socijalni rad, Hrvatskog Crvenog križa, Caritasa, Lanca solidarnosti, Merhameta, vjerskih zajednica, drugih humanitarnih organizacija i građana.

Posebno je bilo propisano da Ured osigurava osnovne uvjete za život prognanika i izbjeglica te organizira njihovu socijalnu prilagodbu. Za smještaj su se, kada je bilo potrebno, mogli koristiti hoteli, odmarališta i drugi turistički objekti određeni posebnim uredbama Vlade.

Regionalni uredi na terenu

Sustav nije bio zamišljen samo kao središnji ured u Zagrebu.

Uredba je predvidjela organiziranje mreže regionalnih ureda kako bi se poslovi zbrinjavanja mogli provoditi bliže područjima na kojima su prognanici bili smješteni.

Tako se stvarao sustav u kojem su se na lokalnoj razini vodile evidencije, rješavala pitanja smještaja, koordinirala pomoć i provodile odluke središnjeg Ureda.

Ured je najmanje jednom tjedno morao izvještavati Vladu Republike Hrvatske o stanju prognanika i izbjeglica te o mjerama koje provodi.

Istoga dana uređena i prava prognanika i izbjeglica

Na istoj sjednici Vlada je donijela i zasebnu Uredbu o statusu prognanika i izbjeglica.

Prema toj uredbi, Republika Hrvatska trebala je, ovisno o raspoloživim mogućnostima, osobama kojima je priznat status prognanika ili izbjeglice osigurati:

nužni smještaj, prehranu, školovanje djece, zdravstvenu zaštitu i pomoć za druge osnovne životne potrebe.

Uredba je pritom jasno razlikovala dvije skupine.

Prognanik je bila osoba koja je zbog ratne opasnosti napustila svoje prebivalište u jednom dijelu Hrvatske i sklonila se u drugi dio Hrvatske.

Izbjeglica je bila osoba koja je zbog iste opasnosti napustila Hrvatsku i otišla u inozemstvo.

Novi Ured zamijenio raniji Ured za izbjeglice

Prije ove odluke već je postojao Ured za izbjeglice Republike Hrvatske, osnovan ranijom uredbom objavljenom u Narodnim novinama broj 45/1991.

Nova uredba iz studenoga taj je sustav zamijenila proširenim Uredom za prognanike i izbjeglice, čime se i u samom nazivu jasno počela razlikovati unutarnje prognane osobe od onih koje su napustile državu.

Članak 11. uredbe određivao je da ranija uredba prestaje vrijediti stupanjem na snagu novog propisa.

Ured je počeo raditi u prosincu 1991.

Iako je odluka donesena 22. studenoga, novi Ured nije istoga dana započeo puni operativni rad.

Prema kasnijem službenom pregledu državne uprave, Ured je s radom započeo 22. prosinca 1991., a vodio ga je prof. dr. sc. Adalbert Rebić.

Njegova osnovna zadaća bila je organizacija i koordinacija skrbi za prognanike i izbjeglice, uključujući smještaj, humanitarnu pomoć, financiranje smještajnih kapaciteta i izradu evidencija svih prognanih osoba.

Sustav koji je morao odgovoriti na ratnu humanitarnu krizu

Tijekom 1992. broj prognanika i izbjeglica u Hrvatskoj dodatno je rastao.

Vladino izvješće iz 1998. navodi da je na vrhuncu humanitarne krize 1992. u Hrvatskoj bilo oko 800.000 prognanika i izbjeglica, što je činilo više od 15 posto tadašnjeg stanovništva države.

Ured osnovan odlukom od 22. studenoga 1991. zato je tijekom sljedećih godina preuzeo veliki dio poslova povezanih sa smještajem, humanitarnom pomoći, evidencijama i kasnijim povratkom ljudi u njihove domove.

Datum 22. studenoga 1991. označava trenutak kada je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o stvaranju posebnog državnog sustava za skrb o prognanicima i izbjeglicama u uvjetima sve veće ratne humanitarne krize.

Izvor:PHB

Više iz kategorije: DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

22. studenoga 1991.: Posljednja izvješća o mjestimičnom otporu u okupiranom Vukovaru

22. studenoga 1991.: Posljednja izvješća o mjestimičnom otporu u okupiranom Vukovaru

Četiri dana nakon sloma organizirane obrane najvećeg dijela Vukovara u pojedinim pregledima i izvješćima još se bilježi mjestimičan otpor hrvatskih bran...

prije 11 min
22. studenoga 1991.: U obrani Pakraca poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda

22. studenoga 1991.: U obrani Pakraca poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda

Dana 22. studenoga 1991. u Pakracu je poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda, pripadnik policijskih snaga s koprivničko-križevačkog područja.Službena...

prije 13 min
22. studenoga 1991.: Završena bitka za obrambenu crtu Seleš – branitelji se povukli prema Antunovcu

22. studenoga 1991.: Završena bitka za obrambenu crtu Seleš – branitelji se povukli prema Antunovcu

Dana 22. studenoga 1991. završena je bitka za obrambenu crtu Seleš, jednu od važnih točaka južne obrane Osijeka između Antunovca, Ernestinova i Tenje.Bo...

prije 15 min
22. studenoga 1991.: Nastavljeni zločini nad hrvatskim civilima na području Dabra i Vrhovina

22. studenoga 1991.: Nastavljeni zločini nad hrvatskim civilima na području Dabra i Vrhovina

Tijekom studenoga 1991. hrvatsko stanovništvo Dabra i okolice Vrhovina bilo je izloženo odvođenjima, zlostavljanjima i ubojstvima. Izvori različito dati...

prije 17 min
SLIVNICA 21. STUDENOGA 1991. – JNA krenula u tenkovsko-pješački napad iz smjera Zelenog hrasta

SLIVNICA 21. STUDENOGA 1991. – JNA krenula u tenkovsko-pješački napad iz smjera Zelenog hrasta

Napad iz područja Zelenog hrastaDana 21. studenoga 1991. JNA je iz područja Zelenog hrasta pokrenula tenkovsko-pješački napad na Slivnicu. Tenkovi su za...

prije 13 h
Rušenjem ovog simbola spašena je sjeverna Dalmacija: Hrvatska vojska nije imala izbora

Rušenjem ovog simbola spašena je sjeverna Dalmacija: Hrvatska vojska nije imala izbora

Toga dana srušen je stari Maslenički most. U jeku najžešće velikosrpske agresije, kada je neprijatelj već zauzeo ključne prometnice na zadarskom zaleđu...

prije 18 h
21. studenoga 1991.: U Žitniću potpisan sporazum o odlasku JNA iz Splita, Šibenika i Divulja

21. studenoga 1991.: U Žitniću potpisan sporazum o odlasku JNA iz Splita, Šibenika i Divulja

Dana 21. studenoga 1991. u selu Žitnić kod Drniša potpisan je sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Štaba Vrhovne komande Oružanih snaga SFRJ kojim...

prije 21 h
20./21. studenoga 1991.: Pokolj na Ovčari – iz masovne grobnice ekshumirano 200 žrtava

20./21. studenoga 1991.: Pokolj na Ovčari – iz masovne grobnice ekshumirano 200 žrtava

U večernjim satima 20. studenoga 1991. i tijekom noći na 21. studenoga počinjen je jedan od najtežih ratnih zločina Domovinskog rata.Na poljoprivrednom...

prije 22 h
21. studenoga 1991.: Tragedija opkoljenog Laslova – srbijanska propaganda i većinski mađarsko selo nazivala „ustaškim uporištem“

21. studenoga 1991.: Tragedija opkoljenog Laslova – srbijanska propaganda i većinski mađarsko selo nazivala „ustaškim uporištem“

Dana 21. studenoga 1991. Laslovo se nalazilo u jednom od najtežih trenutaka svoje 152 dana duge obrane.Dan ranije, 20. studenoga, snage JNA i srpske pos...

prije 22 h
21. studenoga 1991.: Pokolj hrvatskih civila u Dabru

21. studenoga 1991.: Pokolj hrvatskih civila u Dabru

U ličkom mjestu Dabar kod Otočca u studenome 1991. počinjen je jedan od teških zločina nad hrvatskim civilnim stanovništvom na okupiranom području Like....

prije 22 h
21. studenog 1991. srušen Maslenički most Najčitanije

21. studenog 1991. srušen Maslenički most

Most je izgrađen 1960. godine. Značaj Masleničkog mosta S obzirom na okupaciju Knina i ostalih dijelova sjeverne Dalmacije i Like, Maslenički most je u...

prije 23 h

Prikazano 11 od 5842 članaka.