21. studenoga 1991.: Pokolj hrvatskih civila u Dabru
U okupiranom ličkom mjestu Dabar sedmero hrvatskih civila odvedeno je, mučeno i ubijeno. Njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su u travnju 1992., nakon oslobađanja područja. Dabar je tijekom Domovinskog rata izgubio najmanje jedanaest hrvatskih civila.

U ličkom mjestu Dabar kod Otočca u studenome 1991. počinjen je jedan od teških zločina nad hrvatskim civilnim stanovništvom na okupiranom području Like.
Prema podacima koje objavljuje Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, srpske ratne strukture same su u svojim dokumentima zabilježile ubojstvo sedmero hrvatskih civila, mještana Dabra. HMDCDR taj dokument objavljuje u zbirci Agresija JNA i srpskih postrojbi – Lika 1991.–1992., što ga čini posebno vrijednim izvorom za rekonstrukciju događaja.
Dabar je bio mješovito selo
Dabar se nalazi na području Otočca, sjeverno od Gackog polja i podno Male Kapele.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u mjestu je živjelo 596 stanovnika, od kojih 347 Srba i 229 Hrvata.
Početkom rata područje se našlo pod nadzorom pobunjenih srpskih snaga. Hrvatsko stanovništvo bilo je izloženo protjerivanju, zatočenju, pljački i ubojstvima, a dio mještana odveden je u logore na području Knina.
Sedmero civila odvedeno i ubijeno
Izvori koji događaj vežu uz 21. studenoga 1991. navode da je toga dana sedmero hrvatskih civila iz Dabra odvedeno, mučeno i ubijeno na osobito okrutan način.
Hrvatski spomenar i pregled događaja koji objavljuju Crne Mambe navode upravo 21. studenoga kao datum njihova odvođenja i ubojstva.
Njihova tijela nisu odmah pronađena.
Ekshumirani u travnju 1992.
Posmrtni ostaci sedmero žrtava pronađeni su nakon što su hrvatske snage ponovno ovladale tim područjem.
Prema izvještaju Novog lista, sedmero žrtava ekshumirano je i identificirano u travnju 1992. godine, nakon čega su dostojno pokopani.
Drugi izvori preciziraju datum ekshumacije na 4. travnja 1992. te navode da su posmrtni ostaci pregledani u Zavodu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Nalazi obdukcije opisivali su teške ozljede i postupanje sa žrtvama koje su izvori ocijenili kao izrazito brutalan ratni zločin nad civilima.
Ukupno jedanaest civilnih žrtava iz Dabra
Važno je razlikovati sedmero civila ubijenih u ovom slučaju od ukupnog broja hrvatskih civilnih žrtava Dabra.
HRT je na obilježavanju 30. obljetnice 2021. naveo 11 stradalih Hrvata iz Dabra tijekom 1991. i 1992. godine.
Novom listu dodatno je pojašnjeno da se među tih jedanaest nalazi Grgo Bićanić, koji je odveden još u srpnju 1991. i koji se još vodio kao nestala osoba, sedmero žrtava iz studenoga te još tri civila ubijena u vlastitim domovima.
Zbog toga broj sedam označava konkretnu skupinu odvedenih i ubijenih civila, dok je ukupno civilno stradanje Dabra bilo veće.
Zločine bilježe i dokumenti srpske strane
Posebnu težinu podacima daje činjenica da o zločinima na tom području govore i dokumenti koje su stvarale same srpske vojne i sigurnosne strukture.
HMDCDR u uvodu zbirke dokumenata o Lici navodi zločinačko djelovanje postrojbe Predraga Baklaića, čiji su pripadnici pljačkali i ubijali civile hrvatske i srpske nacionalnosti. U istom pregledu spominje se i ubojstvo sedmero hrvatskih civila iz Dabra, zabilježeno u dokumentu od 26. siječnja 1992.
Za zločin nije donesena osuđujuća presuda
U dostupnim komemorativnim i povijesnim izvorima navodi se da za ovaj zločin nije donesena pravomoćna osuđujuća presuda protiv konkretnog počinitelja.
To je posebno istaknuto i u tekstovima koji se bave stradanjem stanovnika Dabra, gdje se navodi da odgovorni za odvođenje, mučenje i ubojstvo sedmero civila nisu procesuirani do pravomoćne osude.
Dabar danas čuva spomen na civilne žrtve
U Dabru je podignuto spomen-obilježje civilnim žrtvama Domovinskog rata.
Ondje se svake godine polažu vijenci i pale svijeće, a misa se služi u župnoj crkvi sv. Mihovila arkanđela.
HRT je tijekom obilježavanja 30. obljetnice zabilježio da su se kod spomenika okupili članovi obitelji, hrvatski branitelji, predstavnici Grada Otočca i Ministarstva hrvatskih branitelja.
Dabar je tijekom rata ostao gotovo bez hrvatskog stanovništva, a razaranja, ubojstva i progon ostavili su posljedice koje su vidljive i desetljećima poslije.

Izvor:PHB











