15.travnja 1993. godine i sveopći napad tzv.Armije BiH na Lašvansku dolinu

Muslimanski ratni planeri su u siječnju 1993. mučki i iznenada napali položaje HVO-a kod Uskoplja/Gornjeg Vakufa a onda i putni pravac Busovača – Kiseljak kada su kod Kaćuna odsjekli postrojbe HVO-a u dvije enklave sa ciljem da umanje njihovu obrambenu sposobnost a onda ih i konačno poraze.

Bilo je to neposredno nakon objave Vance-Owenovog sporazuma o miru u BiH koji je 4. siječnja 1993. potpisan u Ženevi.

Dnevni izvještaj Operativne zone HVO-a SB za 15. travnja 1993. najbolje ilustrira ofenzivu tzv. Armije BiH na Središnju Bosnu.
„U 5:45h muslimanske snage iz svog raspoloživog oružja napale su Vitez, pogođeni su zgrada Zapovjedništva OP SB, zgrade Općine i Pošta. U ranim jutarnjim satima izvršen jak topničko – pješadijski napad na Busovaču, u napadu sudjeluje šest muslimanskih brigada iz Zenice i Kaknja. U Zenici su napadnuti Čajdraš i Podbriježje, u 5:30h počeo opći napad na sjedište HVO, a nad hrvatskim pučanstvom masakr, (…), počelo je granatiranje Kiseljaka, u Zenici se strijeljaju civili i vojnici ispred crkve u Čajdrašu, uhićeno 424 bojovnika HVO-a, zatočeni u KPD i Rudniku, u Travniku se puca po objektima u kojima je smješten HVO, u Kaknju muslimanske snage demolirale zgradu HVO-a, napadnute su sve crte obrane u Busovači, u Fojnici muslimanske snage su napale HVO-a, u zeničkom KPD-u 505 Hrvata zarobljeno, maltertira ih se i tuče, od takvog maltretiranja preminuo Slavko Miletić, predsjednik HDZ-a Zenica“.

Sve se to zbivalo, prema dokumentima, u jednom danu, 15. travnja i to do sve do podneva. Iz Zenice je protjerano 15 tisuća Hrvata (15.4.’93.), kroz 25 logora, od kojih su najzloglasniji bili „Muzička škola“ i „KPD Zenica“, prošlo je 1986 Hrvata. Svirepo je ubijeno 48 civila, poginulo 78 vojnika HVO-a i ubijeno je šestoro djece, a nakon progona, brigade HVO-a Zenice, izbjegle su, uglavnom u Vitez, i nastavile braniti Lašvansku dolinu. Tog dana trajao je i napad na grad Vitez, doduše iz jednog smjera, ali je tzv. Armija BiH držala džepove u pozadini, s lijeva, s zdesna i imala enklavu u naselju Mahala. U Busovači tog 15. travnja ’93., trajao je sveopći napad tzv. Armije BiH, kao i na dijelove Kaknja, Fojnice, Kiseljaka, uz neprekidno granatiranje Novog Travnika.

A da tzv. Armija BiH nije odustala dokazuju i ponovne blokade prometnica, kao u siječnju, prekid ceste Travnik – Busovača – Kiseljak, odnosno, od Nević Polja na ulazu u Novi Travnik, Staroj Biloj gdje se spajaju Travnik i Vitez, Ahmićima, od Viteza prema Busovači i na Kaoniku, od Busovače prema Kiseljaku. Plan podjele hrvatskih enklava na još manje dijelove zamalo je i uspio u drugoj ofenzivi: sve veze s Hercegovinom su prekinute, napadnuti su Kakanj, Žepče i Vareš, uz pomoć brigada tzv. Armije BiH iz Visokog i Kaknja, pokušali su kiseljačku enklavu podijeliti i prekinuti komunikaciju između HVO-a Fojnica i HVO-a Kiseljak, a Zenica je pala.