26. prosinca 1991. – Operacija Strijela

U bijegu pred hrvatskim snagama pobunjeni Srbi su minirali skladište streljiva iza kojeg je ostao krater dubok 10 metara, a sve okolo je uništeno. Iako su Srbima uz pomoć stigli i jugozakoplovi postrojbe Hrvatske vojske uspješno su nastavile djelovanje na zapadnim obroncima Psunja te su zauzele njihova višemjesečna uporišta u Japagi, Šeovici i Kraguju te Donjem Čagliću

Na Štefanje, dan poslije Božića 26. prosinca 1991., oslobađanjem Bučje i pobjedom hrvatske postrojbe okončana je vojnoredarstvena akcija Strijela.

Njome su poslije nešto manje od mjesec dana borbe na sjevernom djelu zapadnoslavonskog bojišta oslobođeni Voćin i još 23 naselja važni vojni radiorelejni objekti na vrhovima Ivančice, Papuka, Moslavačke gore i Psunja.

Bučje je od samog početka bilo jedno od glavnih središta srpske oružane pobune na Psunju i zapadnoj Slavoniji protiv Republike Hrvatske. Ondje su bili smješteni glavni komunikacijski centar, središnji zatvor, glavna skladišta hrane i streljiva te zapovjedništvo iz kojeg su planirane sve vojne akcije. U završnim ofenzivnim djelovanjima Hrvatske vojske na tom prostoru Bučje se nekoliko dana nalazilo u poluokruženju sve dok 123. i 126. brigada Hrvatske vojske nisu drugi dan Božića ušle u prazno i ​​opušteno naselje.

U bijegu pred hrvatskim snagama pobunjeni Srbi su minirali skladište streljiva iza kojeg je ostao krater dubok 10 metara, a sve okolo je uništeno. Iako su Srbima uz pomoć stigli i jugozakoplovi postrojbe Hrvatske vojske uspješno su nastavile djelovanje na zapadnim obroncima Psunja te su zauzele njihova višemjesečna uporišta u Japagi, Šeovici i Kraguju te Donjem Čagliću.

Ovdje su hrvatske postrojbe stale, no na istočnom i zapadnom dijelu zapadnoslavonskog bojišta tekla je druga etapa operacije Orkan'91 Operativne grupe Posavina pod zapovjedništvom pukovnika, kasnije generala  Rudija  Stipčića . Pobunjeni Srbi tu su grčevito držali položaje kako bi omogućili izvlačenje svojih poraženih snaga s Papuka prema Okučanima i Bosni.

Ipak, hrvatske su postrojbe odbile sve njihove protunapade te su do stupanja na snagu Sarajevskog primirja početkom siječnja 1992. još i napredovale oslobodivši Mašičku Šagovinu i Širince.