Ante Nazor: Masovno hodočašće pokazalo koliko je narod svjestan dramatičnih događaja iz 1991.
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje ponovno je ujedinio Hrvatsku u komemoraciji jednih od najtragičnijih događaja novije povijesti. Diljem zemlje, kao i u samim mjestima stradanja, 18. studenoga odaslane su jasne poruke o jedinstvu, pijetetu i vrijednostima na kojima je iznikla hrvatska država. Suglasje među okupljenima bilo je nedvojbeno – Vukovar i Škabrnja ostaju trajne svetinje nacionalnog identiteta, a vrijednosti Domovinskog rata temelj su suvremene Hrvatske.
O značenju obljetnice u programu HRT-a govorio je povjesničar dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Istaknuo je da je svaka godišnjica 18. studenoga duboko emotivan podsjetnik na „naj-teže razdoblje novije hrvatske povijesti“.
– To je dan koji je opravdano proglašen Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata, odnosno žrtve Vukovara i Škabrnje, rekao je te dodao kako je to ujedno i dan sjećanja na sve koji su stoljećima bili spremni poginuti za hrvatsku, demokratsku i suverenu državu.“
„Hodočašća slobode“ i masovna okupljanja
Govoreći o jučerašnjim događanjima, Nazor je naglasio da su Vukovar i Škabrnja ponovno postali mjesta masovnog hodočašća.
– Hodočašća slobode, hodočašća žrtve. I to pokazuje da je naš narod svjestan dramatične situacije koja je bila 1991. godine. To je bila borba za opstanak – rekao je, podsjećajući na široku sliku ratnih zbivanja, uključujući tragedije Slunja, Saborskog i Cetingrada, koje su se odvijale paralelno s padom Vukovara i stradanjima u Škabrnji.
Nazor je istaknuo da je Hrvatska krajem 1991. bila suočena s golemom humanitarnom katastrofom.
– Hrvatska je bila u iznimno teškoj situaciji, u situaciji u kojoj ćemo do kraja godine imati više od 500.000 prognanih ljudi, istaknuo je te dodao kako mnogi tada nisu vjerovali da će Hrvatska opstati, te kako su mnogi mislili da će Hrvatska nestati.“
Prema službenim procjenama, u Vukovar je jučer stiglo oko 125.000 ljudi, dok je više od 20.000 odalo počast u Škabrnji. Nazor je naglasio da se okupljanja odvijaju spontano, bez pritiska ili organiziranog poticanja, kao izraz dubokog poštovanja koje je tijekom godina preraslo u snažan simbol zajedničke memorije.
Mladi u koloni: „Ljudima nije problem zaogrnuti se hrvatskom zastavom“
Posebno ga je, kaže, oduševila prisutnost velikog broja mladih.
– Ljudi tamo dolaze s osjećajem. Bilo je puno mladih. Ljudima nije problem zaogrnuti se hrvatskom zastavom ili staviti kapu na kockice. Kolona je uvijek dostojanstvena – rekao je.
Podsjetio je i na večernje paljenje svijeća u krugu vukovarske bolnice – simbolu otpora i patnje 1991. godine. Zahvalio je liječnicima i medicinskom osoblju koje je radilo u gotovo nemogućim uvjetima.
– Liječili su i neprijateljske vojnike, pa čak i pripadnike četničkih postrojbi – istaknuo je Nazor, opisavši atmosferu kao „izrazito dostojanstvenu i ispunjenu mirom“.
Zajedništvo 1991. i danas
Govoreći o važnosti zajedništva, Nazor je naglasio da je upravo ono bilo ključ opstanka Hrvatske u najtežim trenucima.
– Zajedništvo Hrvata, ali i svih hrvatskih građana koji su Lijepu našu prihvatili kao svoju domovinu – poručio je, podsjetivši da su Hrvatsku branili i pripadnici nacionalnih manjina.
– I oko 9.000 pripadnika srpske nacionalne manjine branilo je Hrvatsku s oružjem u ruci, zajedno s Hrvatima – rekao je.
Ovogodišnju Kolonu sjećanja predvodile su braniteljice Vukovara, što je Nazor posebno istaknuo.
– Predivna je gesta bila vidjeti ih jučer kako predvode Kolonu sjećanja – kazao je, zaključivši:
– Jedno veliko hvala.
Cijeli razgovor sa Antom Nazorom, možete pogledati OVDJE
