APN prvo jutro zaprimio više od 600 zahtjeva za stambene subvencije

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) u ponedjeljak je, u sklopu šestog po redu natječaja, počela zaprimati zahtjeve za subvencioniranje stambenih kredita, a prvo jutro banke su predale više od 600 zahtjeva svojih klijenata.

APN je dostavljačima banaka koji su predavali dokumentaciju klijenata vrata otvorio jutros u osam sati, a kako je direktor agencije Dragan Hristov izvijestio novinare u sjedištu APN-a, dosad je zaprimljeno više od 600 zahtjeva za subvencije.

Prema neslužbenim informacijama, a zaključno s vremenom u kojem su novinari boravili u prostorijama APN-a, Zagrebačka banka (Zaba) predala je 435 zahtjeva, Privredna banka Zagreb (PBZ) 61 zahtjev, Erste banka i OTP banka po 54 zahtjeva, Hrvatska poštanska banka (HPB) 28 te BKS banka sedam zahtjeva.

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat izjavio je da se za ovu godinu za mjeru subvencioniranja stambenih kredita planira utrošiti 50 milijuna kuna, a minimalno toliko i u 2022. i 2023. godini.

“Ova mjera ide dok je mandata ove Vlade, a siguran sam da će i duže”, rekao je Horvat.

Svim mladim obiteljima koje pripremaju dokumentaciju i planiraju kupnju kuće ili stana poručio je da će, ako ne stignu to odraditi do utroška sredstava u ovoj godini, zahtjev za subvenciju moći podnijeti negdje u ovo doba i u iduće dvije godine.

“Nema potrebe za nikakvom histerijom ili bilo kakvim ubrzanim rješavanjima”, izjavio je Horvat, koji je procijenio da će u sklopu i ovog natječaja biti više od četiri tisuće zahtjeva za subvencije.

Natječaj će biti otvoren dok se ne utroši 50 mln kuna, idući natječaj na proljeće 2022.

Na pitanje novinara znači li to da na jesen neće biti raspisan još jedan natječaj u ovoj godini, Horvat je odgovorio da će ovaj natječaj biti otvoren toliko dugo dok se ne utroše planirana sredstva.

“Natječaj ćemo držati otvorenim tako dugo dok po broju pristiglih zahtjeva ne ocijenimo da ćemo utrošiti 50 milijuna kuna proračunskih sredstava. Oni koji stignu s prijavama ovo proljeće dobro su došli, svi koji neće stići, vrlo jasna poruka – proljeće slijedeće godine, ista mjera s otprilike istim sredstvima”, izjavio je ministar.

Upitan smije li osoba na adresi nekretnine koju je kupila državnom subvencijom i prijavila svoje prebivalište prijaviti i svoj poslovni subjekt, Horvat je rekao da ova mjera nije osmišljena za razvijanje gospodarske djelatnosti, ustvrdivši i kako postoji jako puno poticajnih mjera putem kojih se mogu subvencionirati mladi poduzetnici i njihov poslovni nastan.

“Ovo je mjera za stambeno zbrinjavanje i kupnju prve nekretnine i zakon je tu vrlo dorečen i jasan”, izjavio je.

Na primjedbu novinara da državne subvencije podižu cijene nekretnina, Horvat je ustvrdio da je najviše takvih kritika čuo od onih kojima stan ne treba, dok s druge strane, svi oni s kojima je razgovarao, a stambeno su pitanje riješili putem subvencija, iskazuju pohvale za ovu mjeru.

Efektivne kamatne stope banaka od 2,09 posto do 3,50 posto

Podsjetimo, APN je 26. veljače sklopio ugovore s 14 banaka o davanju subvencioniranih stambenih kredita, pri čemu se najviše efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kreću od 2,09 do 3,50 posto za kune, odnosno od 2,15 do 3,50 posto za kredite u eurima.

Na poziv se, kako je već poznato iz ranijih natječaja, mogu prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.

Od početka provedbe te mjere 2017. godine, pa zaključno s posljednja dva poziva u ožujku i rujnu 2020. godine odobreno je 17.526 zahtjeva za subvencioniranjem.

Na to ime dosad je isplaćeno oko 460 milijuna kuna, a ukupno zaduženje prema svim odobrenim subvencioniranim kreditima, odnosno ono što će kroz slijedeće godine biti isplaćeno, doseže 1,2 milijarde kuna.

Inače, Hrvatski sabor je krajem prošle godine izmijenio Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, a njima je do kraja 2023. produljen rok u kojem će APN objavljivati javne pozive za subvencije.

Izmjenama je regulirano i da će kandidati za te kredite morati imati prijavljeno prebivalište na adresi kupljene ili izgrađene nekretnine najmanje dvije godine nakon završetka subvencioniranja kredita. Također je regulirano i da će subvencije biti odbijene podnositeljima koji su ih već ranije dobili, te da uplaćena sredstva neće trebati vraćati ako se subvencionirani stan ili kuća prodaju radi kupnje većeg stana, kuće ili izgradnje kuće.