Bahati iznajmljivač otjerao ženu s plaže: ‘Je li znaš da je to privat? Ovo sam ja gradio’
Iako se premijer Andrej Plenković nedavno pohvalio time da imamo više dolazaka i noćenja turista nego lani, što donosi i veće prihode, poglavito zbog “nabijanja” cijena, mnogi će se turisti zapitati kamo će na more sljedeće godine.
Osim neugodnih iznajmljivača, koji ponekad naplaćuju i neke čudne stavke poput paljenja klime, skupih kafića i restorana, brojni se gosti susreću i s bahaćenjem na plažama. Naime, mnogi koji su si na razne načine osigurali nekretnine u prvom redu do mora, sad misle da su plaže i molovi njihov posjed.
U to se uvjerila i jedna turistkinja iz Selina pored Starigrada, koja je za Morski.hr ispričala neugodan susret s vlasnikom jednog objekta u prvom redu do mora. To je samo jedan u nizu takvih slučajeva o kojima su mediji već pisali proteklih dana.
Zakon na strani turista
“Nisam znala što znači prvi red do mora. Sad znam. Mi smo uzeli ljetovanje par dana u Selinama (nije prvi red do mora) i uputili se na plažu. Sjeli, čak bez raširenih ručnika, kupali se izišli na plažu i sjeli. Odmah do tog mjesta je dvorište apartmana. U trenutku iziđe jedan gospodin s upitom: ‘Gospođo, di sjediš?’ Ostadoh u čudu. ‘Na plaži’, rekoh mu. On meni: ‘Jel’ ti znaš da je to privat? Ovaj mol sam ja gradio i plaža je za moje goste’. Govori mi da se moram maknuti. Bacih pogled, sve kuće do mora (prvi red do plaže imaju prilaz moru za svoje goste) svugdje piše ‘privat’! Pa što to znači? Da se više ne smijem kupati jer on ima kuću prvi red do mora”, opisala je uzrujana turistkinja situaciju s kojom se suočila.
Srećom, prošle godine izglasani Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama poprilično je jasno predvidio ovakve situacije te stao na stranu turista. Naime, člankom 12. tog Zakona navodi se da “nitko nema pravo bez pravne osnove propisane ovim Zakonom na posebnu upotrebu pomorskog dobra, gospodarsko korištenje pomorskog dobra, obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, gradnju i/ili obavljanje drugih radova i/ili zahvata u prostoru pomorskog dobra i nitko nema pravo na ograničavanje i/ili isključivanje opće upotrebe pomorskog dobra”. U članku 76., stavku 6., ponavlja se da se “morska plaža ne smije isključiti iz opće upotrebe”.
Sve ono što je iznajmljivač gradio za goste svog apartmana po članku 213. morat će srušiti, jer “građevine na pomorskom dobru, kao što su molovi, gatovi, sunčališta, istezališta, lukobrani, rive i sinonimi tih pojmova, kao i građevine u lukama i drugi samostalni infrastrukturni objekti, koje nisu vidljive na DOF-u 5/2011 uklonit će se rješenjem inspektora pomorskog dobra o trošku osobe koja je građevinu izgradila, a ako se ta osoba ne može utvrditi, tada o trošku jedinice lokalne samouprave na čijem se području građevina nalazi, u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom”.
Morat će se uhvatiti macole i džepa
Rješenje o rušenju bespravno izgrađenih objekata donosi inspektor pomorskog dobra u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona, što će reći da iznajmljivač mora srušiti sve “ovo što je gradio”, najkasnije do 29. srpnja 2025. godine. Pravo na žalbu protiv rješenja inspektora, kad ga dobije, neće imati, ali moći će pokrenuti upravni spor i zavući ruku u novčanik.
Naime, člankom 197 spomenutog zakona predviđena je kazna od 6000 do 130.000 eura za pravnu osobu koja “ograničava i/ili isključuje opću upotrebu pomorskog dobra, zaposjeda pomorsko dobro na bilo koji način za sebe ili drugoga”. Za isti prekršaj predviđena je i kazna za obrtnike i osobe koje obavljaju drugu djelatnost u iznosu od 20.000 do 66.360 eura.
Treba reći i kako se turistkinja obratila medijima, jer Općina Starigrad nema oglašen broj telefona pomorskih redara koji služe za ovakve pritužbe. Pročelnica nadležna za komunalne poslove odbila je komunicirati s medijima putem telefona te ih je uputila na pisani upit na kojeg nije odgovorila.
