Čak 28 Srba pred zagrebačkim sudom: ‘To je najdokumentiraniji zločin iz Domovinskog rata’

HUM I VOĆIN

Pred Županijskim sudom u Zagrebu za danas je zakazano suđenje protiv Bojčić Rajka (1948), Miščević Zorana (1966), Ergarac Marinka (1958), Crnobrnja Mile (1954), Simić Mitra (1944), Novaković Ljubiška (1944), Jorgić Zorana (1966), Bogatić Milenka (1962), Cvetić Jovana (1963), Ergarac Milorada (1950), Vučković Rajka (1963), Jokić Radisava (1963), Đurić Đure (1963), Glušac Richarda (1970), Jovakarić Zorana (1968), Šimić Steve (1955), Grkinić Milorada (1970), Bosanac Predraga (1960), Tomašević Krste (1960), Tomašević Borislava (1960), Bosanac Davora (1966), Petrušić Veselka (1968), Lukić Branka (1969), Ivanović Rade (1972), Ivanović Milenka (1971), Popović Milutina (1947), Torović Rajka (1969) i Tomašević Gojka (1940).

Čak 28 Srba sumnjiči se za krivična djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, a rješenjem suda u Zagrebu iz 2018. godine odbijen je prijedlog tužitelja za suđenje u odsustvu optuženima, te je optužnica vraćena ŽDO u Zagreb radi boljeg razjašnjena stvari i određen rok od šest mjeseci za podizanje nove optužnice.

Nisu spriječili masakr u Voćinu i Humu

ŽDO u Zagreb ispravljenom optužnicom od  7. studenog 2019. godine optužene tereti da su od sredine srpnja do sredine studenog 1991. godine, u mjestima Voćin, Hum, Krasković i okolini, prema zajedničkom planu naredili, osobno sudjelovali, te iako su znali da njima podređeni nezakonito postupaju prema civilnom stanovništvu i ratnim zarobljenicima, nisu poduzeli potrebne mjere da takva njihova nezakonita postupanja spriječe i suzbiju.

Namjera im je bila, stoji u optužnici, nasilno obaranje državnog i društvenog uređenja na dijelu teritorije RH, a djelovali su kao zapovjednici vojnih i milicijskih jedinica, te zapovjednici civilne vlasti na širem području mjesta Voćin i Hum koji su bili ovlašteni i odgovorni za izdavanje zapovijedi svojim podređenim, ali i za zaštitu civila i ratnih zarobljenika.

Optuženici nisu poduzeli ništa kako bi spriječili pripadnike podređenih jedinica u svim vrstama ratnih zločina, pa su tako uzimali taoce, pljačkali, bestijalno zlostavljali, mučili, tjelesno povrjeđivali i ubili velik broj civilnih osoba i ratnih zarobljenika. 

Na mjesto gnjusnog zločina odmah došli forenzičari

Prema izvješću Amnesty Internationala, srbijanske paravojne postrojbe, među njima “Beli orlovi” i “Voćinska četa”, u selima Voćinu i Humu su prije povlačenja ubili najmanje 42 Hrvata, među njima i žene i starce. Kada su napuštali Voćin, u noći 13. prosinca 1991. uništili su hrvatske kuće i ekplozivom razorili mjesnu katoličku crkvu staru preko 500 godina, u kojoj su skladištili oružje. Prema izvještajima, još 20-ak hrvatskih mještana u susjednim selima (Bokanama, Kraškoviću, Miokovićevu i Zvečevu) također je strijeljano.

Osebujnost ovog slučaja je to što je ovo najdokumentiraniji ratni zločin, jer su se inozemni medicinski stručnjaci na poziv Foreign Press Biroa iz Zagreba vrlo brzo pojavili na prizorištu zločina, čim su hrvatske snage oslobodile selo, omogućivši forenzičku istragu. Prema forenzičarskom izvješću objavljenom 19. prosinca u Zagrebu, pronađena su 43 leša: 15 je bilo žena od kojih je 12 imalo između 57 i 76 godina, a ostalo su bili muškarci od kojih je 11 imalo između 60 i 84 godine. Većina je smaknuta vatrenim oružjem, no sedmero je bilo spaljeno a jedna je žrtva imala rane za koje se pretpostavlja da potječu od sjekire.