Cijena pšenice se tijekom godina jedva mijenjala, a kruh je višestruko skuplji. Kako to?

Najskuplji kruh u Europi jedu Skandinavci, a najjeftiniji Ukrajinci i Rusi. Hrvatska je na sredini europske ljestvice, no mnogi se pitaju plaćamo li kruh previše?

Otkupna cijena pšenice tijekom godina jedva da se mijenjala, no kruh je višestruko skuplji. Ne iznenađuje stoga što ratari najavljuju da će ove jeseni zasijati još manje površine pšenice.

Ove godine požnjevena je pšenica s otprilike 138 tisuća hektara. Procjenjuje se da je proizvedeno između 850 i 900 tisuća tona. Površina je to manja nego lani, no urod je bolji. Polovica toga završit će u izvozu. No cijena pšenice i cijena kruha dvije su različite priče.

'Cijene žitarica značajno su pale od 2022., ali kad pogledamo u odnosu na prošlu godinu, to je porast cijena oko pet do sedam posto, ovisno o vrsti. S druge strane, cijene kruha su na godišnjoj razini sada rasle oko dva posto. Znači, taj porast, kao i svaka druga hrana, zapravo pomalo usporava', rekla je savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić.

Dodala je da cijene kruha ne ovise samo o cijeni žitarica.

'Žitarice čine kao sirovina nekih 20 posto, čak i manje od 20 posto u sastavu, kalkulaciji kruha, tako da na cijene utječu mnogobrojni drugi faktori - tu su i ostale sirovine, tu je energija i tu je radna snaga. Znamo da danas cijena radne snage značajno raste, visoki su nam troškovi logistike', rekla je Blažić.

Rekla je i da imamo jako visoku potrošnju kruha te da to nema veze s turističkom sezonom. 'Taj nivo ponude i potražnje uvijek utječe na cijene', dodala je.

'S druge strane, trošimo sve više i više nekih specijalnih vrsta kruha (...) i to jako utječe na tu prosječnu cijenu', dodala je.