CRNA PROGNOZA, A DRŽAVA OKREĆE LEĐA! Prestižu nas čak i Ukrajinci u ratu, a i Kosovo je bolje: Najbrže rastući sektor u Hrvatskoj uporno kaska
Hrvatska može biti ponosna na svoju IT “industriju”, skupinu ili sektor trgovačkih društava kojima je rad u području informacijskih tehnologija primarna registrirana djelatnost. Prema Hrvatskoj gospodarskoj komori, od 2016. do 2021. – posljednje godine za koju su podaci objavljeni – hrvatski IT sektor zabilježio je rast broja društava za 50,2 posto, rast izvoza za 101,4 posto (na 11,9 milijardi kuna ili 1,6 milijardi eura) i rast broja zaposlenih od 45,4 posto.
U pet godina koje su prethodile 2021., poslovni su prihodi hrvatskih IT poduzetnika porasli 57,4 posto, a bruto dobit impresivnih 76,9 posto. U hrvatskoj IT industriji prosječna neto plaća upola je viša od prosjeka Hrvatske.
“Rast je zaista spektakularan, impresivan i izvan svih očekivanja”, ocijenila je podatke Hrvatske gospodarske komore kolumnistica specijaliziranog časopisa Bug Tajana Barančić.
Svi su ti pokazatelji najmanje dvostruko, pa i trostruko bolji od ostatka hrvatskog nefinancijskog gospodarstva. Pa ipak, taj izvrsni i uspješni hrvatski informacijski sektor po konkurentnosti zaostaje za rumunjskim, bugarskim, kosovskim ili ukrajinskim, a s estonskim, litavskim, poljskim ili latvijskim ne može se ni uspoređivati. Tvrdi to londonski think-tank Emerging Europe u svojem Future of IT Reportu za 2023. godinu, objavljenom 7. travnja.
Tri varijable
Recimo najprije što je to uopće IT “industrija”, barem u Hrvatskoj. To su tvrtke i obrti koji su kao svoju osnovnu djelatnost registrirali proizvodnju elektroničkih komponenti, elektroničkih ploča, računala i periferne opreme te komunikacijske opreme. Zatim, tu su trgovci računalima, softverom, komunikacijskom opremom itd. Njih slijede izdavači računalnih igara i ostalog softvera. U IT sektor spadaju i računalno programiranje, savjetovanje u vezi s računalima, upravljanje računalnom opremom, ostale usluge u vezi s njima, obrada podataka, usluge poslužitelja. Naposljetku, “informatičari” su i serviseri računala i komunikacijske opreme. Proizvođača je sve manje: jedna od najvećih hrvatskih IT tvrtki, Ericsson Nikola Tesla, odnedavno više nije proizvođač telekom opreme, nego je tvrtka za računalno programiranje.
Londonski institut i internetski portal Emerging Europe, međutim, nacionalne IT “industrije” promatra puno šire.
Emerging Europe po pojedinim zemljama gleda raspoloživost talenata, razvijenost IT infrastrukture, ekonomski učinak, poslovno okruženje te potencijalni prostor za rast. I kategoriju “talenti” raščlanjuje na tri varijable: obrazovanje, radnu snagu i kompetitivnost talenata. Od 22 promatrane bivše komunističke države u Europi, Hrvatska je po talentima tek petnaesta. I Srbija i Bjelorusija su od nje bolje ocijenjene, a iza su samo zemlje poput Bosne i Hercegovine ili Albanije.
U Europi u razvoju, bivšim komunističkim državama srednje, istočne i jugoistočne Europe, “IT industrija je prirodni kandidat za brzi rast”, piše Emerging Europe. Taj rast predvodila je i predvodi Poljska: “Kada se Poljska pridružila Europskoj uniji, ukazala joj se mogućnost da usluge isporučuje na daljinu. To je stvorilo izvrsno okruženje za lokalne poduzetnike”.
“Najvažniji resurs u europskim zemljama u razvoju njihovi su ljudi. Diplomanti matematike i fizike izvrsno su osposobljeni za tehničku i industriju računalnih igara, tako da u njima postoji velik bazen talenata, kako u Poljskoj tako i u ostatku bivših komunističkih država, koji mogu pokrenuti biznis.”
Nove veze
Nova informatička savezništva katalizirala je i ruska agresija na Ukrajinu, poput onog Ukrajine i Poljske. U te dvije države u IT industriji zaposleno je gotovo 815.000 informatičara, što je trećina ukupnog broja IT talenata u cijeloj Europi u razvoju.
Kao snažan pojačivač informatičke djelatnosti, u državnom kao i u privatnom sektoru u regiji, pokazala se pandemija covida. Za savladavanje pandemije trebalo je razviti brojne nove informatičke alate, a dotad neviđen broj usluga bio je prisiljen preseliti se na internet. Nastala su mnoga nova međunarodna partnerstva, stvoreno je uzajamno povjerenje, a s njim je rastao i IT sektor.
“Kada je u Europi započela tranzicija iz centralnog planiranja u tržišnu ekonomiju, ja sam na Tehničkom sveučilištu u Sofiji diplomirao računalne znanosti, sa specijalizacijom u umjetnoj inteligenciji. I prije diplome osvojio sam nagradu na nacionalnom natjecanju iz programiranja. Ali nikada mi nije palo na pamet da će moja domovina Bugarska, kao i cijela regija u kojoj se ona nalazi, desetljećima zarobljena iza željezne zavjese, uspješno konkurirati ekonomijama slobodnih tržišta, da će isporučivati naprednu tehnologiju koja će se koristiti u cijelome svijetu i da će stvoriti tehnološka rješenja za borbu protiv globalne pandemije”, napisao je u uvodu Future of IT Reporta bivši bugarski predsjednik Rosen Plevneliev.
Prema Indeksu IT konkurentnosti koji priprema londonski Emerging Europe, Bugarska je ove godine deseta najkonkurentnija zemlja u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi. Prvo mjesto ove godine, jednako kao i prethodne, čvrsto drži Estonija. Nakon što se na Indeksu popela za jedno mjesto, Litva je druga najkonkurentnija, a lani druga na rang-listi, Poljska, ove je godine treća. Latvija je četvrta, a Mađarska peta, s tim da su obje te zemlje napravile velike skokove, s lanjskog osmog i devetog mjesta. Češka je zauzela sedmo mjesto, pri čemu se spustila s lanjskoga trećeg mjesta. Iza nje su Slovačka i Slovenija, koje su također nazadovale.
Hrvatska je po informatičkoj konkurentnosti među 22 bivše komunističke države na trinaestom mjestu, iza Bugarske, Ukrajine i Kosova, a ispred Srbije, Sjeverne Makedonije i Armenije. Začelje rang-liste drže Bjelorusija, Gruzija, Crna Gora, Albanija, Azerbajdžan te Bosna i Hercegovina.
I u informatičkoj tehnologiji, sudeći i po Indeksu IT konkurentnosti, vrijedi pravilo “što južnije, to tužnije”, ili zakonitost “što dalje od Muenchena, to siromašniji i slabije razvijeni”.
Informatička infrastruktura
Na Indeksu informatičke konkurentnosti odmah upada u oči par neočekivanih i iznenađujućih fenomena. Prvi je svakako liderski položaj baltičkih država, Estonije, Litve i Latvije. Drugi je fenomen skok Ukrajine s lanjskog 14. na ovogodišnje 12. mjesto, unatoč užasnom ruskom razaranju i bijegu njezinih građana na zapad pred ruskim bombama, krstarećim raketama i kaćušama. Očekivanjima slabije upućenih prkosi i rangiranje Rumunjske, Bugarske i Kosova odmah uz Sloveniju, a ispred Hrvatske i Srbije.
Što, dakle, te zemlje čini informatički konkurentnima, a Hrvatsku osrednjom informatičkom silom čak i u srednjoj Europi, da o razvijenim zemljama svijeta i ne govorimo?
Estonija, Litva i Latvija sagradile su informatičku infrastrukturu danas najrazvijeniju među bivšim komunističkim državama, a imaju i najbolje ocijenjena poslovna okruženja. Estonski IT sektor vodeći je po ukupnom utjecaju na ekonomiju svoje zemlje. Litavski i estonski informatičari primaju najviše u regiji prosječne neto plaće, malo više od 2800 eura ili oko 50 posto više nego u ostalim promatranim zemljama, veće nego slovenski IT stručnjaci.
U Estoniji godišnje diplomira relativno najviše u regiji stručnjaka u informatičkim i telekomunikacijskim tehnologijama (ICT), njih 73 na sto tisuća stanovnika, a kad se zaposle, oni stvaraju najveću zaradu i drugu po veličini dodanu vrijednost. Estonija se može pohvaliti s čak deset ICT “jednoroga”, tvrtki s burzovnom vrijednošću većom od milijarde dolara.
“IT scena Estonije doživjela je procvat zahvaljujući kolaboracijskom ekosustavu koji okuplja sve sudionike: vladu, osnivače tvrtki, investitore i sveučilišta”, kaže analitičar Emerging Europea Craig Turp i dodaje: “Sljedeći ključni faktor je lakoća obavljanja posla – zemlja je svjetski lider po digitaliziranosti državne uprave”. “Digitalizacija je oblikovala naš nacionalni identitet”, rekla je za Emerging Europe premijerka Estonije Kaja Kallas.
Kad je Rusija 2014. krenula u rat protiv Ukrajine invazijom na Krim, mnogi su prognozirali da će ukrajinska IT industrija začas propasti, piše u izvještaju Future of IT organizacije Emerging Europe. I zaista, rat je na mjesec-dva usporio rast ukrajinskog IT sektora, ali njegov eksponencijalni trend ni do danas nije narušen. U veljači 2022., u samo jednom mjesecu, Ukrajina je izvezla informatičkih proizvoda i usluga za 839 milijuna dolara ili 31 posto više nego u prethodnom mjesecu, a 75 posto više nego u veljači prethodne, 2021. godine. Ukrajinska narodna banka izvijestila je da je u cijeloj 2022. ukrajinski izvoz telekomunikacijskih, računalnih i informacijskih usluga preskočio 6,8 milijardi američkih dolara i bio je više nego 10 posto veći nego u prethodnoj godini. Za Hrvatsku za prošlu godinu još nemamo podataka, ali znamo da je izvoz hrvatskog IT sektora u 2021. godini bio 11,9 milijardi kuna ili oko 1,7 milijardi dolara.
Crna budućnost
Velik i uspješan IT sektor donekle je očekivan za Ukrajinu kao veliku zemlju s brojnim stanovništvom, nije nelogično ni to da je izvoz ukrajinskih IT proizvoda i usluga rastao zbog solidarnosti njezinih kupaca. No kako je moguće da su i Kosovo, Crna Gora, pa i Bosna i Hercegovina po razvijenosti informatičke infrastrukture i po ukupnom ekonomskom učinku svojih IT industrija na vrhu Indeksa konkurentnosti IT sektora bivših komunističkih država, desetak mjesta ispred Hrvatske?
Odgovor je jednostavan. Kosovo ima najviše u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi studenata ICT fakulteta na sto tisuća stanovnika: čak 717! Sjeverna Makedonija ih ima 378, a Hrvatska tek 193. Albanija ima relativno najviše diplomiranih studenata ICT-ja na sto tisuća stanovnika, njih 73, a Albanija njih 65. Hrvatska tek 44.
Podaci o Hrvatskoj IT industriji koje iznosi Report Emerging Europea nisu uvijek podudarni s podacima Hrvatske gospodarske komore. Primjerice, u Reportu stoji da je prosječna neto plaća u hrvatskom IT sektoru 1854 dolara, dok Hrvatska gospodarska komora za 2021. spominje oko 1360 dolara. No slika hrvatske IT industrije u odnosu na druge europske zemlje u razvoju u svakom slučaju nije dobra, a s obzirom na udjel studenata koji se za nju školuju, možemo predvidjeti da će u budućnosti Hrvatska još više zaostati, ne samo za baltičkim državama, ne samo za Poljskom, Slovenijom, Češkom ili Mađarskom nego da će je po ukupnoj konkurentnosti preteći i Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina.
Izvor:dnevno.hr/Foto:fah
