Cvrtila: Smanjen je broj kriminalnih radnji zbog 'lockdowna', ali je smanjena i sigurnost građana jer policija radi posao Civilne zaštite

Iza nas je izrazito teška godina koju su najupečatljivije obilježili pandemija korona virusa u sklopu koje je i Hrvatska ušla u "lockdown" na proljeće, a zatim i serija potresa kojima svjedočimo unazad sedam mjeseci od kojih su najrazorniji bili onaj u ožujku na širem Zagrebačkom području i nekolicina njih krajem prosinca koja je pogodila Sisačko-moslavačku županiju.

To su sve događaji u kojima su u maksimalnom broju u spašavanju i sanaciji sudjelovali pripadnici vatrogasnih i policijskih službi te Hrvatske gorske službe spašavanja, kao uostalom i mnoge druge, ne zaboravljajući pritom na brojne volontere.

Međutim, upravo ovakve izvanredne situacije uključuju maksimalan angažman svih raspoloživih snaga i "onda sustav negdje mora uzeti čovjeka i staviti ga tamo gdje je potrebnije", kazao je to u razgovoru za portal Direktno stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila.

Iako statistika kriminalnih djela za 2020. godinu još nije završena, već sada je evidentno da je kriminalitet u značajnom padu, a zatvaranje na proljeće sigurno je jedan od izravnih faktora koje je imalo na to utjecaj, kaže Cvrtila. 

"To je rezultat toga što se manje ljudi kretalo, teže je bilo biti kriminalac i napraviti teža kaznena djela nego kada imate ljude na cesti", ocijenio je naš sugovornik. Ipak, dodaje, na jesen i zimu situacija se u bitnom izmijenila kada su se policijski službenici u puno većem broju nego na proljeće usmjerili na praćenje provođenja epidemioloških mjera.

"To je posao Civilne zaštite, a ne policije. Kako zapravo pravi ustroj Civilne zašite u Hrvatskoj ne postoji, odnosno tih kapaciteta nema, onda su to naravno u MUP-u shvatili i provođenje tih mjera su bili primorani prebaciti na one kojih ipak ima rasprostranjenih po cijeloj Hrvatskoj, dakle od Vukovara do Dubrovnika", kazao je Cvrtila.

Policijski sustav sada, dodaje, kako tako funkcionira uz sve ostale zadaće i uz to što ih zapravo nema dovoljno na terenu. I u Zagrebu imate manjak od 40 posto operativnog sastava, upozorio je.

Razlog tome je, zaključiti je iz njegovog objašnjenja, stara boljka hrvatske birokracije.

"Ministar Božinović i MUP općenito ne rade racionalizaciju putem jedne cjelokupne reorganizacije sustava i ne rješavaju situaciju u kojoj nepotrebno ima previše ljudi po kancelarijama i raznoraznim odjelima, te ih se ne prebacuje iz ureda tamo gdje ih treba, a to je operativno na cesti.

Policija nema dovoljno kadrova na cesti u operativi ni za redovne zadaće, a sada u ovoj situaciji kada je riječ o izvanrednim zadaćama i kada se službe usmjeravaju na lokalne punktove i na kontrolu ljudi koji su u samoizolaciji, to sigurno ima direktan utjecaj na sigurnost građana jer onda tih ljudi nema onako kako bi ih trebalo biti 24 sata da opserviraju po ulicama, parkovima i gradovima", ocijenio je sigurnosni stručnjak.

S Cvrtilom smo, napominjemo, razgovarali netom prije razornog potresa jačine 6,2 po Richteru koji je u utorak razrušio veliki dio Sisačko-moslavačke županije, a oštetio i veliki broj mjesta i gradova diljem Hrvatske.

Napad u Maksimiru - zapalili ga jer je druge seksualne orijentacije

Pravi povod našeg razgovora, koji je završio na manjku policijskih službenika na terenu uslijed epidemije korona virusa bio je napad koji se dogodio u subotu u zagrebačkom parku Maksimir.

Prema izjavi koju je 50-godišnjak dao novinarima i policiji, on je bio u šetnji kada mu se obratio dvojac koji je sjedio na klupi.

"Imaš upaljač? Šta radiš? Koga čekaš? Kuda ti se žuri?'... Nakon par koraka počeo sam gorjeti. Nešto me pogodilo u prsa, valjda molotovljev koktel. Vatra je bila na meni i počela se širiti", rekao je napadnuti muškarac koji je uslijed tog incidenta završio u bolnici s opeklinama II. stupnja.

"Nisam se ni s kim išao naći, ne koristim chatove i ne upoznajem ljude na društvenim mrežama. Imam stari mobitel bez kamere, tako da sam uvjeren da je u mom slučaju ipak riječ o iživljavanju na fizički slabijim osobama te su sigurno prokužili moju seksualnu orijentaciju”, rekao je i dodao:

"Naime, imam 49 kilograma. Mršav sam jako, ali žilav. Živimo u 21. stoljeću i žalosno je što se događa. Gay jesam, ali to je moja osobna stvar. Prvenstveno sam čovjek koji pošteno 28 godina radi svoj posao u zagrebačkoj gradskoj tvrtki. Ne znam kako ću se ovakav vratiti na posao jer sam ruglo. U sekundi mi se promijenio život", ispovijest je to napadnutog muškarca. 

Nedugo nakon ovog napada kojeg su mediji okarakterizirao kao napad iz mržnje zbog seksualne orijentacije žrtve, reagirali su i priopćenjem iz Udruge Zagreb Pride.

"To je zločin iz mržnje prema drugoj seksualnoj orijentaciji i to je nešto što je nedopustivo i ne bi se smjelo događati u Hrvatskoj danas. To će vjerojatno biti okarakterizirano, ovisno o ozljedama, kao pokušaj ubojstva, tako da to nije bezazlena situacija, a u najmanju ruku radi se o teškoj tjelesnoj ozljedi što je opet kazneno djelo", navodi Cvrtila.

Smatra da se ovdje nije radilo o molotovljevom koktelu. "Najvjerojatnije su oni njega ili pošpricali s benzinom ili nekom drugom zapaljivom tekućinom, a možda je bila riječ i o vrećici koja je bačena na njega jer je on rekao da ga je nešto pogodilo i zapalilo, pa se to onda rasprsnulo. Moguće i da ga je jedan pošpricao, a drugi  zapalio. Postoje li tu i drugi motivi, poznaju li se oni od ranije, i postoji li sukob između njih otprije, to tek treba utvrditi. Bez obzira na to, ovo je stvarno jedan strašni napad koji se ne može ničime opravdati".

Zakoni čak djelomično i pretjerani?

Hrvatska ima dobre zakone, ocijenio je Cvrtila za portal Direktno. "Provedeno je i kroz kaznene i druge zakone gdje se zločini iz mržnje puno jače kažnjavaju i manje toleriraju". Posebno se oko toga, podsjetimo, vodila rasprava povodom napada vatrenim oružjem na Markovom trgu kada je ranjen jedan policajac.

S druge strane, upozorava da su zakoni u nekim dijelovima i pretjerani "u smislu nekog verbalnog iskazivanja svog stava pa tako čim netko iznese svoj stav s kojim se ne slaže s nečim, to se kod nas proglašava govorom mržnje ili nekakvom drugačijom vrstom govora koji je zakonski kažnjiv". 

"Tu treba biti oprezan da se ljudima ovdje ne onemogući govor i izražavanje stavova. Izražavanje mišljenja i stavova jedna je potpuno drugačija kategorija od gnjusnog napada iz mržnje. Netko će reći da se kreće od govora, ali jedno je rasprava i razmjena mišljenja, a drugo je izražavanje mržnje ili pozivanje na napad ili nekakve nasilničke činove prema ljudima suprotnih pozicija", zaključio je Cvrtila.