Cvrtila upozorava: 'Američki virus nasilja stigao je u Europu

Čeka li djecu u Hrvatskoj nova realnost u školama? Željko Cvrtila: "Pravi problem nije u zaštitarima nego u odgoju"

Nakon stravične pucnjave koja se dogodila u srednjoj školi BORG Dreierschützengasse u austrijskom Grazu, u kojoj je život izgubilo najmanje deset osoba, a mnogi su teško ozlijeđeni, i hrvatska javnost ponovno se suočila s pitanjem: može li se isto dogoditi i kod nas?

Iako Hrvatska dosad nije iskusila tragediju ovakvih razmjera, slični incidenti – poput napada nožem u školama – već su zabilježeni. Ovaj događaj ponovno je otvorio raspravu o sigurnosti školskih ustanova, ali i o širem društvenom kontekstu koji pogoduje širenju nasilja među mladima.

O toj temi razgovarali smo s kriminalistom i stručnjakom za sigurnost Željkom Cvrtilom, koji smatra da fizička sigurnost nije primarni problem. „Ovo što se dogodilo je samo vrh ledenog brijega. Pravi uzroci leže puno dublje – u raspadu sustava odgoja i gubitku autoriteta u obitelji i školi“, tvrdi Cvrtila.

“Američki virus” nasilja i njegov dolazak u Europu

Cvrtila upozorava na opasni trend koji dolazi s druge strane Atlantika: „Virus američkog modela školskog nasilja očito se počeo širiti Europom. Hrvatska dosad nije imala masovne pucnjave, ali ako se ne promijenimo, pitanje je vremena kada ćemo svjedočiti većoj tragediji.“ Smatra da bi, ukoliko se ovakvi incidenti nastave, Hrvatska mogla biti prisiljena uvesti strože mjere osiguranja po uzoru na SAD – uključujući oružane čuvare u školama i stroge kontrole ulazaka. No, upozorava – to su samo površinska rješenja.

Korijen problema: liberalni odgoj i gubitak autoriteta

„Imamo djecu koja odgajaju roditelje i učitelje, umjesto obrnuto,“ naglašava Cvrtila. Po njegovom mišljenju, liberalni odgojni pristup koji zabranjuje čak i povisivanje tona prema djetetu, doveo je do potpune nesigurnosti u školama. „Kad se nekad vikao na dijete, to se nije smatralo zlostavljanjem. Danas je i to pod upitnikom, a mehanizmi odgoja su nestali,“ dodaje.

Podsjetio je i na konkretne statistike: „U vrijeme konzervativnog odgoja, maloljetnička delikvencija bila je 4–5 posto. Danas je narasla na 20 posto. To je rezultat popuštanja svih odgojnih poluga.“

Kaos u učionicama i iluzija sigurnosti

Cvrtila je podijelio i osobna iskustva iz karijere: „Viđao sam maloljetnike kako psuju roditelje i ušutkavaju ih. Onda znate tko tu koga odgaja.“ U školama vlada kaos, kaže, a učitelji su obespravljeni. „Djeca bacaju krede na profesore, a jedino što učitelj može je – ništa.“

Sustav, upozorava, djeci ne pruža jasne granice. „Do 18. godine mogu raditi što žele, a onda ih s punoljetnošću dočeka šok stvarnog svijeta i odgovornosti za svoje postupke. A do tad ih nitko nije naučio odgovornosti.“

Fizička sigurnost – samo dio rješenja

Govoreći o tehničkoj sigurnosti, Cvrtila je skeptičan prema ideji zaštitara kao konačnog rješenja. „Zaštitar na ulazu ne može spriječiti ovakav napad. Bolje su mehaničke mjere – vrata s odgodom otvaranja, kartice, metal detektori, ograde. No to je samo tehnička strana.“

Ističe da pravo rješenje mora doći iznutra – iz reforme odgoja. „Moramo obnoviti odgojne mehanizme, ali i potaknuti razvoj empatije, odgovornosti i poštovanja kod djece. Škola mora ponovno postati institucija koju se poštuje, ne bojno polje autoriteta.“

Poziv na povratak temeljnim vrijednostima

Za kraj, Cvrtila jasno poručuje: „Nije sve moderno nužno dobro, niti je sve konzervativno loše. Vrijeme je da se vratimo temeljnim vrijednostima – obitelji, poštovanju, odgovornosti. Bez toga, možemo imati kamere, vrata, čuvare – ali sigurnosti neće biti.“

U jeku zabrinutosti zbog tragičnih događaja u susjedstvu, njegove riječi snažno odjekuju. Pitanje je – hoćemo li slušati prije nego što bude prekasno?