DAN KAD JE RAZORUŽANA HRVATSKA

U tišini arhiva i zaborava kolektivne svijesti leži jedan od najtragičnijih datuma hrvatske suvremene povijesti. Dana 23. svibnja 1990., svega sedam dana prije konstituiranja prvog demokratski izabranog Sabora Republike Hrvatske, tadašnja komunistička vlast Socijalističke Republike Hrvatske na čelu s Ivicom Račanom predala je cjelokupno oružje Teritorijalne obrane Hrvatske neprijateljski nastrojenoj JNA. Bio je to čin bez presedana – razoružanje vlastitog naroda uoči nadolazeće agresije.

Riječ je o političkoj kapitulaciji bez ispaljenog metka.

U trenutku kada su se nazirali obrisi velikosrpske ekspanzionističke politike, kada se već osjećala militarizacija Srbije i kada je bilo jasno da se Jugoslavija nalazi na rubu raspada – tadašnja hrvatska vlast, nasljednica Saveza komunista Hrvatske (SKH-SDP), bez otpora je predala oružje koje je moglo naoružati više od 200.000 ljudi.

Zakonski temelj, ali bez volje

Prema Ustavu SFRJ i SR Hrvatske, svaka republika imala je pravo organizirati vlastitu Teritorijalnu obranu (TO). Ta se obrana temeljila na narodu, na spremnosti da se domovina brani u slučaju vanjske ili unutarnje ugroze. No umjesto obrane – došla je predaja.

Generalštab JNA, pod vodstvom Blagoja Adžića, 14. svibnja 1990. donosi zapovijed o razoružanju TO-a, kojom se sve naoružanje stavlja pod nadzor JNA. Umjesto da odbiju izvršenje te naredbe, hrvatski dužnosnici – na čelu s Račanom – pristaju bez protivljenja. Posljedica? Hrvatska ostaje razoružana i nemoćna uoči krvavog rata koji dolazi.

Zašto Slovenija nije pala u istu zamku?

Slovenija se u sličnim uvjetima odlučno suprotstavila zapovijedi o razoružanju. Njihovo vodstvo je bilo jedinstveno, suvereno i usmjereno prema neovisnosti. U Hrvatskoj, pak, dio političke elite bio je nevoljan osamostaljenju, iako je narod vrlo brzo i odlučno iskazao svoju volju za slobodom – sjetimo se referenduma iz svibnja 1991. kada je više od 93% birača glasalo za suverenu Hrvatsku.

Gdje je završilo oružje?

Od 364 objekta u kojima se čuvalo oružje TO-a, više od polovice se nalazilo u vojnim kompleksima pod nadzorom JNA. Ono što se nalazilo u skladištima općina i poduzeća, brzo je pod nadzor stavila JNA u suradnji s tadašnjim MUP-om Srbije. Sve je to bilo uvod u operacije Štit i Proboj, koje su prethodile brutalnoj agresiji na Hrvatsku.

I danas – lekcija koja vrijedi

Ova povijesna epizoda ne smije biti zaboravljena, niti relativizirana. Razoružanje Hrvatske 1990. nije samo politička pogreška – to je povijesni čin nacionalnog samoponiženja i izdaje. Lekcija iz toga mora biti jasna: država koja se ne zna braniti – neće opstati.