VIJESTI Najčitanije

Danijel Šota napušta Vinkovačke jeseni

Danijel Šota napušta Vinkovačke jeseni

Danijel Šota, dugogodišnji voditelj   državne smotre folklora pri Vinkovačkim jesenima izvjestio je na svom facebook portalu da nakon 32 godine aktivnog djelovanja napušta Vinkovačke jeseni. 

Danijel Šota svoj put vezan uz folklor i tradicijsku kulturu započeo je prije punih 50 godina kada kao šestogodišnji dječak dolazi u tadašnji KUD „Lisinski”, danas Folklorni ansambl ”Lisinski”. U „Lisinski”, kaže, dovela ga je baka jer je jako volio pjevati i stalno je pjevao. Kako je to doista njegov talent vidi se i po tome što su ga vrlo brzo po dolasku uzeli kao pjevača i na nastupima prve postave, koja je tada već imala gostovanja i izvan Hrvatske pa je među njegovim prvim nastupima bio i onaj na festivalu u Nici u Francuskoj.

„Vrlo brzo uključio sam se i u malu grupu folklora i to su ti neki počeci moga rada u „Lisinskom”, koji je počeo 1971. godine i traje sada već okruglih 50 godina”, ističe Danijel Šota, koji je aktivno sudjelujući u radu društva kroz tih 50 godina prošao kroz sve dobne i plesne skupine od najmlađe dječje grupe do prve postave. Godine 1980. postao je prvak ansambla, od 1993. godine bio je umjetnički voditelj KUD-a „Lisinski”, a od 2009. godine, preimenovanjem i dodjelom statusa ansambla, umjetnički je ravnatelj FA „Lisinski”. Autor je brojnih koreografija s kojima se „Lisinski” predstavlja u Hrvatskoj i svijetu, a kroz godine vođenja ansambla njihovi nastupi nagrađivani su i na najvećim svjetskim festivalima i smotrama.

Očuvanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture kao cilj i zadaća 

A rad u „Lisinskom” samo je jedan dio djelovanja Danijela Šote s ciljem očuvanja  i promicanja hrvatske tradicijske kulture. Baveći se folklorom, istražujući, učeći i usavršavajući svoje znanje profilira se i šire. Tako je danas voditelj državne smotre folklora pri Vinkovačkim jesenima i državne smotre ženskih pjevačkih skupina u Ivanić Gradu te je angažiran u  povjerenstvima niza županijskih ili lokalnih smotri folklora gdje kao predsjednik sudjeluje u izboru skupina za Vinkovačke jeseni, Đakovačke vezove, Brodsko kolo i druge manifestacije. Voditelj je škole folklora diljem Hrvatske, a u zadnjih  petnaest godina intenzivnije se bavi pjesmom i radi s pjevačkim skupinama te i trenutačno vodi dvije pjevačke skupine, u Rajevu Selu i u Gunji. Kada je o izvornom folkloru riječ njegovo je nastojanje, kaže, uvijek na tome da se ne dopusti da se taj folklor i tradicija izgube.

Objavu kojom na svojem facebook profilu izvještava da nakon 32 duge godine napušta Vinkovačke jeseni prenosimo Vam u cijelosti:

"Slažem se, ali ..
Nakon 32 godine aktivnog rada napuštam Vinkovačke jeseni. Pokušao sam animirati predsjednike Kud-ova, gradonačelnika na nužne promjene i puno više uvažavanja za tradiciju i folklor koji je temelj naših JESENI ali oni su ostali njemi uz podršku na ulici, podršku usmeno ili kontaktima, na žalost ništa više.
Ponosan sam na sve što sam napravio, vodio sam i organizirao u nekoliko navrata sve temeljne manifestacije, a moja ideja da se subotnja večer pretvori u DRŽAVNU SMOTRU HRVATSKOG IZVORNOG FOLKLORA dobila je veliki publicitet kojega su uvažavali svi Kud-ovi, i. Hrvatska televizija koja je uz Branka Uvodića i uživo prenosila ili emitirala u kasnijim terminima.
Organizirao sam i županijske saveze Kud-ova, te stvorio način izbora za dolazak na najveću smotru tradicijske kulture u Vinkovce.
A trebalo je biti bolje, dogovorio sam i međnarodnu smotru sa velikim i svjetskim ansamblima, sa Omiškim festivalom i večerima klapske pjesme u Vinkovcima. Osmislio sam davno projekt izrade pozornice poput amfiteatra za 1500 osoba na Trgu Vinkovačkih jeseni da zatvorimo više nakon 55 godinu priču gdje je pozornica od prošle godine, ili što ako pada kiša.
Na žalost, vodstvo Zakuda Vukovarsko Srijemske županije , uz sramotne istupe koje su pojedinci ostavljali po Hrvatskoj, koji su postali sramota za samo ime Vinkovaca i Vinkovačkih jeseni ima sve manje sluha za očuvanje folklornog blaga. Više od polovice Kud-ova ne radi, nema uvijete za rad ili su se raspali, manifestacije koje su nas krasile poput Zimsko spremanje u Antinu su se ugasile, a oni kojima je radno mjesto upravo zaštiti i čuvati, pomagati ti ljudima postali su sebi svrha. Nikada nisu ispunili ni obaveze prema skupštini koja je odobrila plan rada Zakuda -a.
Kulminiralo je sve prošle godine dovođenjem Nede Ukraden na otvaranje prvog dana Folklornih večeri, i sramotnim odnosom prema gostujućim Kud-ovima kada su po kiši lutali po gradu bez ikakvih kontakata sa organizatorom. Godinama već samo određeni tamburaški sastavi mogu biti dio Jeseni, umrli su nam neki doajeni Slavonske glazbe koji nisu bili dobrodošli zbog privatnog interesa . Hoćemo li nakon Nede Ukraden uskoro vidjeti Brenu, Miroslava Ilića ili Bajagu ??
Žao mi je i zaboravljenih i zaslužnih koji su gotovo otjerani iz Jeseni a koji su bili dušom i tijelom volonterski za svoje Jeseni poput Milke Vide, Zvonimir Petričević, braće Matečić i drugih
Neću ni spominjati da zaslužnim i pokojnim osnivačima Jeseni odlukom tajnika više ni grobove ne obilazimo.
Pokojni Joza Mataković ostavio nam je grb Jeseni prepoznatljiv u cijelom svijetu da bi ga neuki znalac na zgradi obrisao i nacrtao svoj , taman kao odraz njegovog poznavanja i uvažavanja najveće manifestacije tradicijske kulture..
Ukazao sam na svu problematiku, na sve što nije dobro i kako nam temeljne manifestacije nazaduju, propadaju i ne dajemo im onaj značaj koji zaslužuju. Vrlo brzo više nećemo biti najveća smotra uz ovakvo vodstvo Zakuda, a to ne mogu gledati ili biti dio toga.
Sve to članovi Skupštine ZAKUDA -a mogli su promijeniti , ali nisu iako svi dugo govore o tome ali se boje progovoriti. Na žalost, nisam dobio ni potporu gradonačelnika kao predsjednika organizacijskog odbora Vinkovačkih jeseni koju sam očekivao i vjerovao u sutra. Svoj rad nastavljam na poziv drugih i sa Savezom folklornih skupina LIJEPA NAŠA sa kojom ostvarujemo planove velikih festivala i seminara tradicijske kulture.
No bez Folklornih skupina nema Jeseni, a njih je sve manje, jedino čega ima je radno mjesto tajnika koji cijelu godinu ne radi ništa uz sve povlastice koje mu to isto radno mjesto daje. A predsjednici Kud-ova na skupštini šute bez obzira što nitko ne brine o njihovim skupinama, što nema seminara, arhivske građe koju smo trebali imati nakon tolikog bogatsva snimljenog svih ovih godina, što nema novaca za njihov rad a za privatna putovanja, plačanje štete nakon lupanja službenog auta ili još gore stvari ima. Jednom se bude netko pitao pa kako smo uspjeli upropastiti ono što je nemoguće upropastiti.
Hvala svima" napisao je Danijel Šota. 

Izvor:PDN/Foto: facebook Danijel Šota

#folklor #Danijel Šota #Vinkovačke jeseni

Više iz kategorije: VIJESTI

Iz Podravine na daruvarsko bojište – 9. listopada 1991. poginuo Nikola Petrović

Iz Podravine na daruvarsko bojište – 9. listopada 1991. poginuo Nikola Petrović

Sjećamo se Nikole Petrovića iz Velike Mučne, koji je s 20 godina poginuo na daruvarskom bojištu 9. listopada 1991. kao pripadnik MUP-a. Priča o žrtvi mladog branitelja u Domovinskom ratu.

prije 20 min
Cvrtila raskrinkao vlast: 'Doživotni zatvor je laž, ubijeno je još 15 žena'

Cvrtila raskrinkao vlast: 'Doživotni zatvor je laž, ubijeno je još 15 žena'

Kriminolog Željko Cvrtila za Direktno analizira sigurnost u Hrvatskoj, kritizira neučinkovitost doživotnog zatvora i propuste politike u resocijalizaciji počinitelja.

prije 37 min
9. listopada 1991. – hrvatsko stanovništvo Vaganca platilo cijenu okupacije

9. listopada 1991. – hrvatsko stanovništvo Vaganca platilo cijenu okupacije

Saznajte o tragičnim događajima u Vagancu kod Plitvičkih jezera 9. listopada 1991. kada su JNA i pobunjene snage okupirale selo i počinile ratne zločine nad civilima. Detalji napada i žrtve.

prije 43 min
Drugi dan „Južnog poteza“ – hrvatske snage probile obranu pred Mrkonjić Gradom

Drugi dan „Južnog poteza“ – hrvatske snage probile obranu pred Mrkonjić Gradom

Drugi dan 'Južnog poteza' (9.10.1995.): Hrvatske snage probile obranu VRS-a kod Mrkonjić Grada. Detalji proboja i pogibija Andrije Matijaša Pauka.

prije 51 min
KAŽNJEN ZBOG VRIJEĐANJA MAŽORETKINJE Bivši šef ZG mažoretkinja: Bio sam jedan od najcjenjenijih građana Zagreba, ovo je linč...

KAŽNJEN ZBOG VRIJEĐANJA MAŽORETKINJE Bivši šef ZG mažoretkinja: Bio sam jedan od najcjenjenijih građana Zagreba, ovo je linč...

Bivši šef ZG mažoretkinja Alen Šćuric kažnjen je s 2500 € zbog vrijeđanja mažoretkinje i nepoštivanja policije u Zagrebu. Tvrdi da je žrtva političkog linča.

prije 57 min
JEZIVA ODLUKA SAD će prenositi pogubljenje uživo! 'Strijeljat će ga. Pobrinut ćemo se da ljudi mogu gledati'

JEZIVA ODLUKA SAD će prenositi pogubljenje uživo! 'Strijeljat će ga. Pobrinut ćemo se da ljudi mogu gledati'

SAD će uživo prenositi pogubljenje Nidala Hasana, bivšeg vojnog psihijatra osuđenog za ubojstvo 13 ljudi u Fort Hoodu. Izazvalo je to brojna pitanja.

prije 1 h
PAD MOĆNOG ZLATARA Tko je uhićeni Paško Dodić, koje su mu veze i zašto je uz silno bogatstvo išao zakapati otpad?

PAD MOĆNOG ZLATARA Tko je uhićeni Paško Dodić, koje su mu veze i zašto je uz silno bogatstvo išao zakapati otpad?

Poznati zlatar Paško Dodić i supruga Franciska uhićeni su zbog ilegalnog zakapanja otpada na vlastitom zemljištu u Benkovcu. Unatoč bogatstvu i vezama s Mamićem i Pripuzom, upleteni su u skandal s otpadom.

prije 1 h
PETNAEST PRIJEDLOGA, 13 USVOJENIH ZAKONA: Što je Sabor odlučio 8. listopada 1991.

PETNAEST PRIJEDLOGA, 13 USVOJENIH ZAKONA: Što je Sabor odlučio 8. listopada 1991.

Otkrijte što je Hrvatski sabor odlučio 8. listopada 1991. kada je usvojeno 13 ključnih zakona o ustroju države, obrani, pravosuđu i carini, postavljajući temelje neovisne Hrvatske.

prije 1 h
Drama u Trogiru: Muškarac s ubodnom ranom pronađen kod Starog čiovskog mosta, hitno je operiran

Drama u Trogiru: Muškarac s ubodnom ranom pronađen kod Starog čiovskog mosta, hitno je operiran

Muškarac je pronađen s ubodnom ranom kod Starog čiovskog mosta u Trogiru. Hitno je operiran i izvan životne opasnosti. Policija provodi kriminalističko istraživanje.

prije 1 h
„Smije li ratnik plakati?“ – film o djetetu poginulog branitelja koje je tugu pretvorilo u 350 kilometara sjećanja

„Smije li ratnik plakati?“ – film o djetetu poginulog branitelja koje je tugu pretvorilo u 350 kilometara sjećanja

Pogledajte dirljiv dokumentarac "Smije li ratnik plakati?" Krešimira Šimića Šime, sina poginulog branitelja, koji je tugu pretvorio u ultramaraton sjećanja i poruku života.

prije 1 h
8. LISTOPADA 1991. – STRADANJE PLITVIČKOG KRAJA: Zločini u Vagancu, Smoljancu i Poljanku i pogibija Nikole Hodaka

8. LISTOPADA 1991. – STRADANJE PLITVIČKOG KRAJA: Zločini u Vagancu, Smoljancu i Poljanku i pogibija Nikole Hodaka

Obilježena 35. obljetnica stradanja Vaganca, Smoljanca i Poljanka te pogibije Nikole Hodaka 8. listopada 1991. Detalji zločina i napada na plitvička sela.

prije 1 h
TOMO MEDVED NA OTVORENJU 30. SŠNIDOR-a: Mali Lošinj od danas okuplja hrvatske ratne vojne invalide

TOMO MEDVED NA OTVORENJU 30. SŠNIDOR-a: Mali Lošinj od danas okuplja hrvatske ratne vojne invalide

U Malom Lošinju otvoren je 30. SŠNIDOR, svehrvatsko sportsko natjecanje invalida Domovinskog rata. Ministar Tomo Medved prisustvovao otvorenju. Okuplja tisuću branitelja.

prije 1 h

Prikazano 12 od 109618 članaka.