VIJESTI

Documenta predstavila istraživanja ratnih zločina tijekom i nakon Oluje

28.07.2025 19:01

Documenta je predstavila preliminarne rezultate istraživanja ljudskih gubitaka povezanih s događajima tijekom i nakon VRO "Oluja", prema kojima su identificirali 2353 žrtve rata koje su pretežito srpske nacionalnosti te civili, a najviše stradalih je u dobi od 36 do 64 godine.

Cilj istraživanja je stvaranje što točnijeg, utemeljenog i javno dostupnog popisa svih stradalih - i civilnih i vojnih osoba, neovisno o njihovoj nacionalnoj, etničkoj ili političkoj pripadnosti.

"Ovi su podaci u samom centru pitanja koliko smo se kao društvo uspjeli suočiti s prošlošću, u samom centru dileme jesmo li zreli za uzajamno priznanje patnje i jesmo li zreli za priznanje patnje svih koji su stradali u ratu od 1991. do 1995., mada mi među žrtvama imamo podatke sve do ranih 2000.", rekla je voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič u ponedjeljak.

Navela je kako se suočavamo s posve suprotstavljenim slikama što se tiče stradanja tijekom i nakon Vojno-redarstvene operacije "Oluja", kojom je vraćen teritorij RH.

"U Hrvatskoj, posebno među onima kojima je 'Oluja' omogućila da se vrate u svoje kuće u do tada okupiranim područjima, 'Oluja' se slavi kao pobjeda, a tako će se uskoro slaviti i mimohodom u Zagrebu. S druge strane rata, vezana je uz egzodus, uz ubijanje civila, uz nerazjašnjene sudbine nestalih", rekla je Teršelič.

To je lice i naličje iste priče, dodala je.

Lice i naličje

"Što se tiče sudske pravde, neke su činjenice utvrđene, a druge nisu zabilježene ni u presudama Međunarodnog kaznenog suda, ni u presudama pred hrvatskim pravosuđem. Tu očekivanje porodica žrtava nije ispunjeno", ocijenila je.

Koordinator istraživanja Nikola Mokrović iznio je rezultate istraživanja te naveo kako su za razdoblje od 25. srpnja 1995. do 14. siječnja 2001. godine ukupno evidentirali 2654 osoba.

Od tog broja, 2353 osobe su identificirane kao potvrđene i djelomično potvrđene žrtve rata.

Uz njih, evidentirano je i 126 osoba za koje se, prema trenutačno dostupnim podacima, ne može utvrditi da su bile žrtve rata.

U bazi se nalazi i 113 osoba koje su zasad označene kao nepotvrđene žrtve, budući da za njih nedostaju vjerodostojni izvori koji bi omogućili potvrdu okolnosti stradanja.

Također, dokumentirane su 62 osobe koje su imale prebivalište ili su bile državljani tadašnje Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) ili Bosne i Hercegovine, a koje su već evidentirane od strane Fonda za humanitarno pravo ili se nalaze u Bosanskoj knjizi mrtvih, dok ih je i Documenta uvrstila u svoju evidenciju.

Najviše je žrtava stradalo u Sisačko-moslavačkoj županiji - 788, a slijede Šibensko- kninska (475), Ličko-senjska (336) te Zadarska (276).

Najviše žrtava srpske nacionalnosti

Najviše žrtava - 1747 je srpske nacionalnosti, a 466 je hrvatske. Civilnih žrtava bilo je 1170, vojnih 918, miješanog statusa 228, a policajaca 22.

Što se tiče žrtava srpske nacionalnosti, najviše je bilo civila - 1055 i 472 vojnika, dok najveći broj hrvatskih žrtava otpada na vojnike - 371, a bilo je i 60 civila.

Po tipu stradanja prednjače ubojstva - 1073, nestanci - 383 te ubojstva tijekom borbe - 346.

Najviše žrtava - 995 bilo je u dobi od 36 do 64 godine, a slijede 65+ godina (763), 13 do 35 godina (562) te sedmoro djece od 0 do 12 godina.

"Svih ovih godina nema novih optužnica, otvorenih novih istraga. Zločini su se zasigurno dogodili, a u nekim predmetima sigurno ima elemenata u najmanju ruku za istražiti radi li se o ratnom zločinu ili ne", istaknula je istraživačica i monitorica suđenja za ratne zločine Veselinka Kastratović.

Na konferenciji je također istaknuto kako je Documenta na temelju svojih podataka pisala kaznene prijave.

Izvor:n1/Foto: MORH/J.Kopi, T.Brandt

Autor: Hina

#Oluja #Documenta