Doktorice iz Ukrajine žele raditi u Hrvatskoj. Ispričale su nam koliko je procedura duga, mučna i skupa
Dok hrvatski zdravstveni sustav grca u problemima zbog nedostatka liječnika, u Hrvatskoj su svoje mjesto pod suncem nakon invazije na Ukrajinu pronašli deseci ukrajinskih liječnika. No oni ne mogu raditi u struci dok ne nostrificiraju diplomu. Zna to potrajati i do dvije godine, ali i koštati nekoliko tisuća eura, pa se mnogima teško odlučiti na taj korak. O svemu tome porazgovarali smo s dvjema liječnicama i stomatologinjom iz Ukrajine koje sa svojim obiteljima sada žive u Hrvatskoj, prenosi Priznajem.hr.
Liječnici u Hrvatskoj, pretežno u bolničkom sustavu, odrade oko tri milijuna prekovremenih sati godišnje. Prema procjenama s kraja 2022., nedostaje nam 1600 bolničkih liječnika, 230 obiteljskih liječnika, a u primarnoj zaštiti 170 pedijatara i ginekologa. Nakon ruske invazije, milijuni Ukrajinaca izbjegli su u zemlje EU-a, a trenutačno njih 22.000 živi u Hrvatskoj, među kojima i deseci liječnika.
Velik broj njih ima godine radnog iskustva, no u Hrvatskoj ne mogu (još) raditi u struci, već su se zaposlili u trgovinama, restoranima, pekarnicama i slično, jer prvo moraju proći proces dugotrajne i skupe nostrifikacije diplome s obzirom na to da Ukrajina nije članica Europske unije.
Mnogi od njih baš zbog toga ni ne razmišljaju o nostrifikaciji, neki se namjeravaju i vratiti u Ukrajinu, a neki pak mjesecima prikupljaju dokumentaciju potrebnu da bi uopće zakoračili u tu proceduru. Pritom je devet liječnika iz Ukrajine predalo zahtjev za priznavanjem diplome. Dosad je Hrvatska liječnička komora (HLK) priznala diplomu četirima liječnicima, no to i dalje ne znači da mogu raditi.
Sustav im pomogao, no nitko još nema dozvolu za rad, dok u Poljskoj već radi 2000 njih
Kako nam ističu iz HLK-a, liječnicima iz Ukrajine maksimalno se izašlo u susret da bi ih se što prije moglo uključiti u sustav. Potvrdio nam je to i državni tajnik Ministarstva rada Ivan Vidiš, naglasivši da je, unatoč pojednostavljivanju procedure, najveći problem ipak jezik jer sustav ne može zaposliti ljude koji ne govore hrvatski u struci o kojoj ovisi ljudski život.
No da sustav potencijalno ima još prostora za poboljšanje, pokazuju primjeri iz drugih država. Poljska, u koju su se doselili milijuni Ukrajinaca, liječnicima iz Ukrajine je nakon početka rata odlučila dati jednogodišnju radnu dozvolu, a time je obogatila svoj zdravstveni sustav za 2000 liječnika. Oni, doduše, ne mogu samostalno raditi dok im se diploma ne nostrificira, ali dok uče jezik, mogu raditi uz mentora liječnika iz Poljske.
O tome svemu razgovarali smo s dvjema liječnicama i stomatologinjom iz Ukrajine koje su u ožujku prošle godine utočište od rata pronašle u Hrvatskoj. Pridružila nam se i Irina Pronenko iz prve ukrajinske udruge u Hrvatskoj – Svoja – koja Ukrajincima u Hrvatskoj pomaže pronaći posao i integrirati se u društvo. Očekivali smo da će Pronenko, koja je u međuvremenu nevjerojatno dobro savladala naš jezik, biti u ulozi prevoditeljice, no sve tri doktorice s nama su razgovarale na hrvatskom, a počele su ga učiti u kasno proljeće prošle godine.
Sve one izrazito su motivirane i marljivo uče hrvatski jezik, svjesne da im je to prvi korak prema boljoj integraciji, ali i preduvjet za povratak u struku. Jednu od njih već u lipnju čeka ispit za razinu B2. No istovremeno smatraju da bi proces učenja, posebice stručnog jezika, bio puno brži kad bi na bilo koji način mogle raditi u svom prirodnom okruženju – zdravstvenom sustavu. Više o temi pročitajte klikom OVDJE.
