Državna revizija: Isplaćene su 3,5 milijarde eura, a poljoprivreda nam je ista kao i 2010.!
Uspješnost sustava dodjele i korištenja potpora može se značajno poboljšati reorganizacijom procedura i racionalizacijom kriterija, zaključio je Državni ured za reviziju
Iako je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj korisnicima do kraja 2025. godine isplaćeno više od 3,5 milijardi eura, statistički podaci ne pokazuju značajan doprinos potpora rastu poljoprivredne proizvodnje, pa tako ni ruralnom razvoju, zaključak je to Državnog ureda za reviziju.
Ured je, naime, revidirao učinkovitost dodjele i korištenja potpora iz tog europskog fonda kroz Program ruralnog razvoja od 2014. do 2020. godine te Strateški plan ZPP-a za razdoblje od 2023. do 2027. godine i došao do prilično poražavajućeg zaključka da su potpore zapravo pridonijele tek održavanju, odnosno da su poljoprivredna proizvodnja, pa tako i ruralni razvoj, ostali na razinama iz 2010. godine.
Prostor za racionalizaciju
Cilj revizije je, naime, bio ocijeniti učinkovitost dodjele i korištenja potpora, a subjekti revizije bili su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Agencija za reviziju sustava provedbe programa EU.
- Uspješnost sustava dodjele i korištenja potpora može se značajno poboljšati reorganizacijom procedura i racionalizacijom kriterija. I to je moguće kroz: smanjenje administrativnog opterećenja, ubrzanje procedura odobravanja i kontrole zahtjeva za potporu, jasne kriterije, povećanje komunikacije i podrške između nadležnih tijela i korisnika te usmjeravanje potpora prema stvarnoj proizvodnji i rezultatima. Zato je Ured zaključio da je provedba aktivnosti s dodjelom i korištenjem potpora EPFRR-a djelomično učinkovita te je dano subjektima revizije ukupno 19 preporuka - stoji u zaključku Ureda za reviziju.
Gradski prostori
Ured se bavio i drugim revizijama, a Državnom odvjetništvu su u utorak predali 103 različita izvješća od kojih tri imaju nepovoljna mišljenja, a riječ je o političkim strankama Blok za Hrvatsku, Stranka demokratske akcije Hrvatske te Hrvatsko bilo.
- Također smo im predali 25 prijava koje se odnose na subjekte koji nisu postupili po našim preporukama - kažu u Uredu za državnu reviziju.
Zanimljivo je također da su, osim uobičajenih revizija, proveli i Reviziju učinkovitosti upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima u 23 grada.
- Gradovi su na kraju 2024. godine upravljali i raspolagali s 9.228 poslovnih prostora, od kojih se 651 koristi za njihove potrebe, 6.308 prostora dano je u zakup i na korištenje, 1.162 prostora su izvan uporabe te 1.107 poslovnih prostora ima ostale statuse u evidencijama Grada Zagreba - stoji u njihovom zaključku.Riječ je, naime, o prostorima u Zagrebu koji su u postupku raspisivanja natječaja ili nekoj takvoj proceduri. Nadalje, utvrđeno je da je u Zagrebu 264 korisnika u prostorima bez valjane pravne osnove, a 408 poslovnih prostora se ne koristi.
- Ocijenjeno je da su aktivnosti provedene u vezi s upravljanjem i raspolaganjem poslovnim prostorima u 19 gradova učinkovite, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, dok su u četiri grada bile djelomično učinkovite, a među tim gradovima su Varaždin, Koprivnica, Velika Gorica i Grad Zagreb - stoji u zaključku revizije.
Nepovoljna mišljenja
Inače, Ured je tijekom 2025. godine proveo 191 reviziju te 58 provjera provedbe naloga i učinkovitosti, a još je u tijeku 59 revizija.
- Subjektima revizije dano je ukupno 2.296 naloga i preporuka. Tako je provjerena provedba 8.589 naloga i preporuka te je utvrđeno da je provedeno 5.897 ili 68,6 posto naloga i preporuka - navode u Uredu za državnu reviziju.
Također su tijekom 2025. godine obavili financijske revizije u 46 jedinica lokalne i područne samouprave, a o financijskim izvještajima izraženo je 13 bezuvjetnih, 31 uvjetno te dva nepovoljna mišljenja.
- Gradu Sisku (za 2023. godinu) i Općini Povljana (za 2024. godinu) izražena su nepovoljna mišljenja o financijskim izvještajima zbog značajnih nepravilnosti utvrđenih u području računovodstvenog poslovanja i financijskih izvještaja, zbog čega većina podataka u financijskim izvještajima nije točna i pouzdana - navode u Državnom uredu za reviziju.
