DUBOKA RECESIJA Rat s inflacijom daleko je od kraja, analitičari se boje da će nas zaskočiti drugo zlo
Tri vodeće svjetske središnje banke - američki FED, europski ECB i Bank of England - i dalje su fokusirane na dizanje kamatnih stopa u nadi da će ukrotiti inflaciju, ali još uvijek nije jasno hoće li uspjeti u tome. Usporavanje rasta cijena ide teže od očekivanog, a analitičari upozoravaju da su financijska tržišta još uvijek krhka
Naznake govore da se približavamo vrhuncu dizanja kamatnih stopa dok su središnji bankari uvjereni da će inflacija usporiti u narednih godinu do dvije bez većeg udara na svjetsko gospodarstvo.
Međutim u to nisu uvjereni ni političari, a ni financijski analitičari. Ukazuju tako na stalan nedostatak radne snage, probleme u globalnim opskrbnim lancima i nestabilna financijska tržišta. Boje se da će to svijet natjerati da bira između dva zla - dugotrajne inflacije, za koju je gorki lijek - duboka recesija, piše Reuters.
U sve rascjepkanijem globalnom gospodarstvu, koje izlazi iz pandemije covida, 'pogodit će nas još šokova, a monetarna politika suočava se s mnogo ozbiljnijim kompromisima', rekla je prva zamjenica direktora Međunarodnog monetarnog fonda Gita Gopinath na forumu tijekom proljetnog sastanka MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu prošlog tjedna.
Njezino razmišljanje dijele drugi koji ne vjeruju u priču središnjih banaka da će svijet proći neokrznut u borbi s inflacijom. Gopinath je ukazala na to da u povijesti nije bilo slučaja da se visoka inflacija uguši bez porasta nezaposlenosti.
S druge strane središnji bankari još uvijek smatraju da je val inflacije prolazan i prije svega rezultat prilagodbe na šok koji je izazvala pandemija, uz invaziju Rusije na Ukrajinu. Kamatne stope se podižu da bi se obuzdala potražnja i ublažili cjenovni pritisci, a isto tako pod kontrolom držala javna inflacijska očekivanja.
FED je prošli mjesec najavio da će u svibnju još jednom povećati kamatne stope za 25 baznih bodova, što bi moglo biti zadnje podizanje u ovoj godini. Takva odluka snažan je signal da je završila era sinkroniziranog pooštrenja stopa, a čelnici središnjih banaka u sljedećoj etapi čekat će da se stroži financijski uvjeti osjete i na cijenama.
Zasad signali o kretanju svjetske ekonomije još uvijek nisu jasni. Bilo je zamjetnih padova inflacije u Europi i SAD-u, no ipak su ih uzrokovale najpromjenjivije komponente - posebice troškovi energije - dok se temeljna inflacija, osobito u radno najintenzivnijim industrijama, sporije spušta.
'Nije izvjesno to da ćemo se vratiti na stabilnost cijena u srednjoročnom razdoblju, čak i nakon najbržih porasta kamatnih stopa dosad', upozorio je prošlog tjedna predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel tijekom govora u Institutu za međunarodnu ekonomiju Peterson u Washingtonu.
Martins Kazaks, šef središnje banke Latvije, rekao je da je rizik od recesije još uvijek 'netrivijalan', s nizom čimbenika koji vrše pritisak na cijene.
'Profitne marže poduzeća i dalje su visoke, pritisci na plaće su jaki, a tržište rada tijesno', rekao je Kazaks za Reuters, dodajući: 'Sve to ukazuje na stajalište da je postojanost inflacije relativno jaka i da stope i dalje moraju rasti.'
