Đurđević o dopisu Ustavnog suda Sudu EU: "Dobro da su to učinili, ali mogli su i sami odlučiti"
Profesorica kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zlata Đurđević gostovala je u Novom danu kod našeg Hrvoja Krešića komentirajući zahtjev Ustavnog suda RH koji od Sudu Europske unije traži da riješi sukob nadležnosti DORH-a i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO).
Ovoga tjedna Ustavni sud je od Suda EU-a zatražio tzv. prethodnu odluku o tome je li zakonsko rješenje po kojemu glavni državni odvjetnik rješava sukob nadležnosti između EPPO-a i nacionalnih državnih odvjetništava, u skladu s pravom EU.
Prema riječima predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, sporno je pitanje je li Zakon o provedbi Uredbe Vijeća EU o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem EPPO-a sukladan pravu EU.
"Bilo bi ispravnije da su sami odlučili"
"Ustavni sud je postavio prethodno pitanje Sudu EU-a o tome može li u sukobu nadležnosti europskog i našeg tužiteljstva odlučivati glavni državni odvjetnik. Znamo slučaj bivšeg ministra Beroša u kojemu je sam glavni državni odvjetnik (Ivan Turudić) donio odluku da je USKOK nadležan za taj slučaj i na taj način oduzeo nadležnost EPPO-u", pojasnila je Đurđević
Na pitanje voditelja Hrvoja Krešića zašto bi to moglo biti problematično u kontekstu ugovora EU-a, kazala je kako je sama Uredba o EPPO odredila da nacionalna tijela rješavaju sukob nadležnosti stavivši u nju formulaciju 'pravosudno tijelo'.
"I onda su neke države procijenile da je to tijelo glavni državni odvjetnik, a ne sud, iako nema nikakve dvojbe je sud nadležan odlučivati o tom sukobu nadležnosti", kazala je.
"Dobro je da je Ustavni sud barem poslao to prethodno pitanje, iako bi bilo ispravnije da je sam donio odluku da ta odredba nije sukladna Ustavu RH i istodobno pravnom poretku EU."
'Razbijena' podjela u Ustavnom sudu
Do ovoga je došlo, kaže Đurđević, jer je naš zakonodavac (Sabor) donio odluku da o toj nadležnosti može odlučivati glavni državni odvjetnik tako što je samo prenio postojeće rješenje po pitanju sukoba dva tužiteljstva.
"To je u redu kada imate dva tužiteljstva unutar iste državnoodvjetničke organizacije, ali ovdje nije tako", pojasnila je.
Takvo rješenje, kaže, glavnog državnog odvjetnika praktički tretira kao sud, što on nije.
"On ne može biti sud. Da biste bili sud morate biti neovisni i objektivni, a glavni državni odvjetnik ne može biti takav u vlastitoj stvari i to je protivno pravnom poretku. Ustavni sud je imao sve pretpostavke da sam odluči u tom predmetu i po mom mišljenju nije trebao slati to prethodno pitanje Sudu EU-a, ali s obzirom na sastav Ustavnog suda i neka izdvojena mišljenja ovo je bilo jedino moguće rješenje. Radi se o politički osjetljivom pitanju jer nema dvojbe da bi odluka bila protivna vladajućoj većini i protivna odluci glavnog državnog odvjetnika kojeg bira vladajuća većina"", smatra Đurđević.
"Podjela koju imamo u Ustavnom sudu - sedam prema šest sudaca, očito su u ovom slučaju razbila jer sudac Miroslav Šumanović, koji inače uvijek ulazi u onih sedam, nije želio podržati odluku da se taj predmet pošalje na prethodno mišljenje nego je smatrao da uopće ne treba prihvatiti taj prijedlog. On, dakle, nije podržao većinu. Imamo sada jednu ustavnu odluku koju podržava 11 ustavnih sudaca, što je dobro, ali vidite da nitko od njih ne podržava obrazloženje te odluke jer su svi suci napisali izdvojena mišljenja, svih 13", dodala je.
"Nije se to uvidjelo kada se radio zakon"
Na pitanje voditelja kakvu sliku Ustavni sud o sebi šalje pred Sud EU-a šaljući mu takav spis, prof. Đurđević kazala je kako se Sud EU-a neće upuštati u ta pitanja.
Napomenula je kako u situaciji u kojoj postoji sukob dvaju tužiteljstava, koja su potpuno odvojena, može odlučivati samo sud.
"Šteta je da se u Ministarstvu pravosuđa to nije uvidjelo kada se radio Zakon o kaznenom postupku. Ovo je posljedica toga, kao i nepoštivanja tog Zakona jer glavni državni odvjetnik nije poštivao proceduru u odlučivanju o nadležnosti", kazala je.
"Sud EU-a konačno će odlučiti o tome"
Postavlja se i pitanje mogućih posljedica ovog obraćanja Ustavnog suda RH Sudu EU-a na razini čitave Unije.
"S tog aspekta jako je dobro da je postavljeno to pitanje jer će Sud EU-a sada konačno odlučiti o tome. Međutim, već je i Europska komisija rekla da to nije u skladu s europskim javnim pravom jer je Uredba o EPPO jasno propisala da je Sud EU nadležan za svaki slučaj sukoba nadležnosti nacionalnog tužiteljstva i europskog tužiteljstva. A može biti nadležan ako mu postavite prethodno pitanje. To pitanje može postaviti samo sud, a državno odvjetništvo nije sud", ustvrdila je.
