Dva goruća pitanja: Treća doza cjepiva protiv covida-19 i cijepljenje djece

Treća doza i cijepljene djece, dva su trenutačno goruća pitanja vezana za pandemiju oko kojih se lome koplja diljem svijeta, piše u nedjelju Večernji list.

Voditelj Odjela za virusnu imunologiju u Helmholtz centru za infektivna istraživanja u njemačkom Braunschweigu Luka Čičin-Šain kaže kako još nema dovoljno podataka za davanje odgovora na pitanje hoće li treća doza biti potrebna za sve i kako znati koliko imunološka zaštita traje.

Ističe kako jedna nova i dobro kontrolirana studija iz Izraela govori da imunološka zaštita kopni s vremenom, ali da je iz studije jasno da je većina osoba koje su cijepljene u siječnju i veljači i dalje bila dobro zaštićena od virusne infekcije u lipnju i srpnju. “Stoga nije jasno je li treća doza prijeko potrebna već na jesen”, kaže Luka Čičin-Šain te dodaje kako će treća doza u konačnici vjerojatno biti potrebna tek onima čiji imuni sustav nije dobro reagirao na prvu i drugu dozu.

Dodaje kako je u jednoj kliničkoj studiji iz Francuske treća doza cjepiva pomogla visokom postotku osoba s teško narušenim imunitetom koje nisu razvile protutijela nakon druge doze. Stoga bi, kaže, treća doza imala smisla za osobe s presađenim organima koje moraju piti imunosupresivne lijekove. “Za starije osobe, čiji imuni sustav također nije efikasan, još nema jasnih rezultata i je li to prijeko potrebno i u kojem postotku ljudi”, zaključuje te podsjeća kako se Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izjasnila protiv šire primjene treće doze, ali ne zato što bi ona škodila, nego zato što su te doze cjepiva još potrebne kao prve doze za brojne osobe u zemljama u razvoju.

Osim o trećoj dozi, naveliko se raspravlja i o cijepljenju djece od 12 do 17 godina.

“Rezultati kliničkih studija govore da cjepivo djeluje vrlo efikasno kod tinejdžera i nema bitnih nuspojava. U Americi je oko dva milijuna tinejdžera već dobilo cjepivo, a kao najvažnija nuspojava zabilježen je miokarditis na oko 60 dječaka na milijun cijepljenih, pri čemu je to kod djevojčica zabilježeno osam puta rjeđe”, kaže Luka Čičin-Šain, no upozorava i kako se postavlja pitanje u kojoj mjeri cijepljenje ima smisla s obzirom na blagu kliničku sliku koja je uobičajena kod mladih ljudi.

“Infekcije tinejdžera i mladih ljudi vrlo su česte, no samo će otprilike jedan na tri tisuće COVID-19 inficiranih tinejdžera razviti komplikacije u smislu miokarditisa ili multisistemskih upalnih promjena, što dovodi do hospitalizacija, pa čak i smrti. Na milijun zaraženih tinejdžera u dobi od 12 do 17 godina bilježi se oko jedan do dva smrtna slučajeva”, kaže Čičin-Šain te poručuje kako analiza rizika i benefita američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ipak jasno ide u prilog cijepljenju djece i mladih.

Europska agencija za lijekove (EMA) dala je zeleno svjetlo za cijepljenje djece i mladih još krajem svibnja, no obveze još nema, podsjeća Večernji list.