VIJESTI Najčitanije

DW usporedio invaziju u Ukrajini s ratovima u RH i BiH. Koje su sličnosti?

DW usporedio invaziju u Ukrajini s ratovima u RH i BiH. Koje su sličnosti?

"Kao i danas u Ukrajini, dobro naoružana vojska je i u bivšoj Jugoslaviji poduzela ono što je vidjela kao svoju specijalnu operaciju protiv Slovenije. Bio je to uvod u dugotrajni rat", piše Deutsche Welle u svojoj analizi u kojoj uspoređuje sličnosti i razlike u tim ratovima.

U nastavku prenosimo analizu Deutsche Wellea.

27. lipnja 1991. tenkovi Jugoslavenske narodne armije došli su na granice Jugoslavije prema Italiji i Austriji. Cilj je bio spriječiti odcjepljenje Slovenije. Može li se iz povijesti jugoslavenskih ratova izvući prognoza za Ukrajinu? Gdje su sličnosti, gdje razlike?

Ratni ciljevi

Rusija je htjela Ukrajinu brzo “obezglaviti” i postaviti marionetski režim. Pokušaj je propao. Umjesto toga ruska vojska sad vodi rat po cijeloj toj zemlji.

I nekoć u Jugoslaviji se ratni cilj promijenio za nekoliko dana i tjedana: najprije je vojska pokušala silom na okupu zadržati federalnu državu. Kad to nije uspjelo, počeo je u Hrvatskoj, a uskoro onda i u Bosni i Hercegovini rat za teritorijalno konkursnu masu federacije koja je propadala. Na kraju, 1998./1999. se jedna “oslobodilačka vojska” borila za neovisnost Kosova. Ciljevi su se mijenjali, rat je ostajao.

Pouka: ako se cilj ne ostvari, još dugo ne vlada mir.

Okvirni uvjeti

Ni jedna velesila, ni Rusija, nije bila zainteresirana za raspad Jugoslavije u ratu, naprotiv: sile su međusobno koordinirale – dugo vremena bezuspješno – svoja mirovna nastojanja. U Vijeću sigurnosti UN-a se oštro prepiralo oko pojedinosti, ali je na kraju ipak prihvaćana zajednička rezolucija. Danas je UN paraliziran ruskim vetom. Nova svjetska sila Kina ne priključuje se osudi ruske agresije. Moskva ima atomsko oružje i prijeti njime. Za razliku od stanja prije 30 godina, sada je svjetski mir u opasnosti.

Pouka: površne sličnosti, kao ona između Putina i jednog Slobodana Miloševića, kojemu se samo trebalo pravovremeno suprotstaviti vojnim sredstvima, vode u zabludu.

Strategije

U Bosni je najprije srpska, a kasnije i hrvatska strana, pokušala stvoriti “etnički čista” područja. U Ukrajini ruska vojska ima cilj podjarmiti cijelu zemlju i zauzeti barem velik dio te zemlje. Radi se o državi, ne o narodu. “Etničko čišćenje” nije planirano. Njega se ne bi ni moglo provesti u Ukrajini koja je 12 puta veća od Bosne i Hercegovine.

Pouka: Prihvatiti izbjeglice. Nitko se ne mora bojati da će oni zauvijek tu ostati.

Opsada

Bosanskohercegovački glavni grad Sarajevo bio je pod opsadom bosanskih Srba od travnja 1992. do rujna 1995. Cilj nije bilo zauzimanje i protjerivanje stanovništva, kao u nekim manjim bosanskim gradovima. Taj grad je služio kao talac ili kao osiguranje za kasniju razmjenu teritorija. Za tu svrhu Sarajevo nije moralo biti izgladnjivano ili potpuno odsječeno od opskrbe vodom i strujom; nakon dva mjeseca potpune izolacije grad je zračnim mostom opskrbljivan neredovito onim najnužnijim.

Pod opsadom je i nekoliko ukrajinskih gradova koji su puno veći nego Sarajevo – primjerice Mariupolj, koji ima podjednak broj stanovnika kao i bosansko-hercegovački glavni grad, tek je deseti ukrajinski grad po veličini. Za razliku od Sarajeva, ukrajinski gradovi bi trebali biti zauzeti. To može značiti da će stanje tamo biti još gore nego u Sarajevu – kako bi se iznudilo predaju.

Pouka: važniji od svega drugoga su koridori za opskrbu.

Evakuacije

Ako stanje postane nepodnošljivo, nedostaju lijekovi – kao već sada u Mariupolju i Harkivu. Ako je prekinuta opskrba strujom i vodom, nastupa nestašica hrane i sve glasniji postaju zahtjevi za putovima za bijeg. Pomoći mogu humanitarne organizacije. Ali, “kod evakuacije se čovjek nikad ne osjeća dobro jer se time de facto taktički uključuje u ratna zbivanja”, kaže Hansjörg Strohmeyer, direktor za strategiju u UN-ovom uredu za koordinaciju humanitarnih akcija (OCHA).

Kad civilno stanovništvo napusti neki grad, vojska koja napada ga može lako zauzeti. “Tu imamo jasno stajalište”, kaže Strohmeyer: “Evakuiramo samo ako to žele obje strane i ljudi kojih se to tiče. Tada ih podupremo.” Da ništa nije bilo od najavljene evakuacije Mariupolja prošlog vikenda, grada na crnomorskoj obali, ne mora čuditi.

Po ukrajinskim navodima, grad je trebalo napustiti 200.000 od oko 440.000 stanovnika. “To je divovski broj”, kaže Strohmeyer, “logistički neizmjerno kompliciran”. Ako bi se ljude htjelo evakuirati odjednom, “trebao bi vjerojatno dugi, možda dvotjedni prekid vatre”. Pokušat će se, dakle, u više navrata. “Tu mora biti sve dogovoreno do najmanje pojedinosti. Koliko dugo može konvoj iz Mariupolja biti na putu? Kamo idu ti ljudi? To traje – i za to je potrebno povjerenje.”

Pouka: Unatoč izuzetno velikom broju izbjeglica, većina ljudi će ostati.

Zaštita civilnog stanovništva

Nakon više mjeseci rata, najprije u Hrvatskoj, a onda u Bosni i Hercegovini, Ujedinjeni narodi su u BiH stacionirali postrojbe plavih kaciga. One su pomagale u održavanju infrastrukture u toj zemlji, brinule se da ceste budu prohodne, pratile stanje na bojištu i mogle upozoriti na opasnost. Ali, one nisu mogle zaštititi civilno stanovništvo od granatiranja i protjerivanja. U Ukrajini se teško može zamisliti takve postrojbe.

S humanitarnoga gledišta direktor OCHA-e Strohmeyer to ne smatra nedostatkom. Bez mirovnih postrojbi, koje lako postanu predmet taktičkih manipulacija zaraćenih strana, humanitarne organizacije mogu uvjerljivije djelovati neutralno. “Osnova je humanitarnog rada da se s vojskama koje sudjeluju u ratu razmjenjuju vrlo detaljne informacije”, kaže Hansjörg Strohmeyer. “Kad se najavi neki konvoj, onda postoji precizno određeno razdoblje, koje se možda mora i pomaknuti, ali koje se onda respektira.” Stvar olakšava činjenica da u sukobu u Ukrajini sudjeluju dvije profesionalne vojske, nema pobunjeničkih bandi kao što je to često slučaj u Africi ili u Siriji.

Pouka: Važniji od vojnog pritiska na Rusiju je moralni pritisak.

Politika i svjetska javnost

U Bosni i Hercegovini je Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo zonu zabrane letenja – kao što sad zahtijeva i ukrajinska vlada. Razlog nije bio to što su zračni napadi u ratu igrali tako veliku ulogu. Zone zabrane letenja tradicionalno se smatraju ulaskom u vojnu intervenciju. Zabranjeni nisu samo letovi nego i ispaljivanje projektila sa zemlje u zrak, što onda za sobom povlači bombardiranje iz zraka položaja na zemlji.

Ali, djelotvornije nego stvarna intervencija u jugoslavenskim ratovima 1990-ih bile su rasprave o tomu. Svaka prijetnja vojnom intervencijom protiv napadača bila je za stranu koja se branila poticaj da rat eskalira i da takvu intervenciju učini vjerojatnom.

Pouka: Tko želi spriječiti svjetsku katastrofu, mora imati hrabrosti frustrirati napadnutu stranu.

Izvor:n1/ Foto: REUTERS

#rat #Ukrajina #agresija na Hrvatsku #Rusija

Više iz kategorije: VIJESTI

Zadravec poslala novo oštro pismo Plenkoviću i ministrici: „Ne popuštajte pritisku pobunjenih radiologa“

Zadravec poslala novo oštro pismo Plenkoviću i ministrici: „Ne popuštajte pritisku pobunjenih radiologa“

U novom oštrom dopisu osporila je prijedlog reorganizacije radiologije u Vinogradskoj, upozoravajući da bi podjela jedinstvenog Zavoda na više samostaln...

prije 4 min
NATO na nogama nakon ruskog upada u Poljsku: Rutte stigao u Varšavu, sprema se sastanak Saveza

NATO na nogama nakon ruskog upada u Poljsku: Rutte stigao u Varšavu, sprema se sastanak Saveza

'Mogu jamčiti da će NATO braniti svaki pedalj poljskog teritorija', izjavio je Rutte nakon sastanka s Tuskom u Varšavi, naglasivši da sve članice Saveza...

prije 11 min
Muškarac izboden u Zagrebu: Tijelo pronađeno u apartmanu, dvije osobe pod nadzorom

Muškarac izboden u Zagrebu: Tijelo pronađeno u apartmanu, dvije osobe pod nadzorom

Policija je dojavu zaprimila tijekom noći, a tijelo muškarca pronađeno je oko 00.20 sati. Policijski službenici provode očevid i kriminalističko istraži...

prije 16 min
22. studenoga 2026.: Na Selešu obilježavanje 35. obljetnice bitke za obrambenu crtu

22. studenoga 2026.: Na Selešu obilježavanje 35. obljetnice bitke za obrambenu crtu

U nedjelju, 22. studenoga 2026. godine, na prostoru pustare Seleš bit će obilježena 35. obljetnica borbe za obrambenu crtu Seleš, jedne od najtežih borb...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: Vlada RH donijela Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice

22. studenoga 1991.: Vlada RH donijela Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice

Dana 22. studenoga 1991. u Zagrebu Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice, kojom je pri Vladi osnovano posebno t...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: Posljednja izvješća o mjestimičnom otporu u okupiranom Vukovaru

22. studenoga 1991.: Posljednja izvješća o mjestimičnom otporu u okupiranom Vukovaru

Četiri dana nakon sloma organizirane obrane najvećeg dijela Vukovara u pojedinim pregledima i izvješćima još se bilježi mjestimičan otpor hrvatskih bran...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: U obrani Pakraca poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda

22. studenoga 1991.: U obrani Pakraca poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda

Dana 22. studenoga 1991. u Pakracu je poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda, pripadnik policijskih snaga s koprivničko-križevačkog područja.Službena...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: Završena bitka za obrambenu crtu Seleš – branitelji se povukli prema Antunovcu

22. studenoga 1991.: Završena bitka za obrambenu crtu Seleš – branitelji se povukli prema Antunovcu

Dana 22. studenoga 1991. završena je bitka za obrambenu crtu Seleš, jednu od važnih točaka južne obrane Osijeka između Antunovca, Ernestinova i Tenje.Bo...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: Nastavljeni zločini nad hrvatskim civilima na području Dabra i Vrhovina

22. studenoga 1991.: Nastavljeni zločini nad hrvatskim civilima na području Dabra i Vrhovina

Tijekom studenoga 1991. hrvatsko stanovništvo Dabra i okolice Vrhovina bilo je izloženo odvođenjima, zlostavljanjima i ubojstvima. Izvori različito dati...

prije 2 h
Tragedija u Zagrebu: U naletu automobila smrtno stradao pješak, policija provodi očevid

Tragedija u Zagrebu: U naletu automobila smrtno stradao pješak, policija provodi očevid

U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu, 21. studenoga 2026. godine, na području Zagreba smrtno je stradao pješak, izvijestila je Policijsk...

prije 11 h
„Split pamti, Vukovar nas obvezuje!”: Pokrenuta peticija za otkazivanje nastupa Jakova Jozinovića zbog ignoriranja apela hrvatskih logoraša

„Split pamti, Vukovar nas obvezuje!”: Pokrenuta peticija za otkazivanje nastupa Jakova Jozinovića zbog ignoriranja apela hrvatskih logoraša

Pod nazivom „Split pamti!” u subotu, 21. studenoga 2026. godine, pokrenuta je građanska peticija kojom se od splitskog gradonačelnika Tomislava Šute zah...

prije 11 h
Hakerski napad na CorvusPay: Ukradeni IBAN-i i podaci o kupnjama, građanima upućeno upozorenje

Hakerski napad na CorvusPay: Ukradeni IBAN-i i podaci o kupnjama, građanima upućeno upozorenje

Hrvatska tvrtka za internetska plaćanja CorvusPay potvrdila je sigurnosni incident tijekom kojeg su nepoznati napadači neovlašteno pristupili dijelu nje...

prije 11 h

Prikazano 12 od 111303 članaka.