Europarlamentarci pozvali na otvaranje arhiva bivše Jugoslavije, posebno dokumenata UDBA-e i KOS-a

Andreas Schieder (S&D) također je naglasio da je kriminal rezultat društvenih uvjeta, slabe države i loših struktura. Smatra da Europska unija procesom integracije može utjecati na smanjenje organiziranog kriminala u zapadno-balkanskim državama...

Organizirani kriminal je strukturni problem u zapadnobalkanskim državama, ali utječe i na države članice EU, zbog čega se zastupnici u Europskom parlamentu slažu da je nužno poticati reforme i otvoriti arhive ex SFRJ…

Michael Gahler, zamjenik izvjestitelja, objasnio je na raspravi u utorak kako „izvješće traži od vlada zapadnobalkanskih država da pojačaju svoje napore u poticanju potrebnih reformi. Veza između organiziranog kriminala, politike i biznisa postojala je i prije raspada Jugoslavije i postoji još uvijek”.

“Stoga u izvješću pozivamo na otvaranje arhiva bivše Jugoslavije, posebno dosjeima bivše jugoslavenske tajne službe (UDBA) i vojnoj obavještajnoj službi (KOS)“, rekao je, prenosi tportal.

S njim se složila i zastupnica Željana Zovko (HDZ, EPP) koja podupire poziv da se otvore arhivi bivše Jugoslavije i Udbe. Što bi, tvrdi Zovko, „moglo osvijetliti mnoge duboko ukorijenjene kriminalne organizacije koje operiraju ispod radara već desetljećima“.

Zovko je istaknula da je organizirani kriminal najveća prepreka ekonomskom rastu država i sigurnosti građana.

„Kriminalne organizacije zlorabe ranjivost te regije, političku nestabilnost i nedostatak zaposlenja“, objasnila je Zovko.

Andreas Schieder (S&D) također je naglasio da je kriminal rezultat društvenih uvjeta, slabe države i loših struktura. Smatra da Europska unija procesom integracije može utjecati na smanjenje organiziranog kriminala u zapadno-balkanskim državama.

„Čitav pristupni postupak sam po sebi je nužna potpora reformama koje su nužne za borbu protiv organiziranog kriminala na Balkanu. Nema izlika da se odgađa pristup Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori koje su desetljećima u čekaonici EU iako hrabro provode reforme.“

Nicolae Ştefănuță (Renew Europe) istaknuo je geopolitički značaj Balkana. Rekao je da važno izboriti se s problemom organiziranog kriminala na Balkanu zato što „ne postoji vakuum u međunarodnim odnosima“.

„Jedan pogrešan potez i Rusija će to iskoristiti. Jedan pogrešan korak i Kina će dati milijarde i tražiti utjecaj u regiji, a i zahtijevati ga. Deblokirajmo zapadnom Balkanu put prema pristupanju EU i ne dopustimo drugima da otvaraju novi front upravo ovdje u našem krilu.“

Viola Von Cramon-Taubadel (Klub zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza) istaknula je značaj poticanja neovisnih organizacija i novinara.

„Bez istraživačkog novinara Mreže za izvještavanje o kriminalu i korupciji (KRIK) u Beogradu, ne bismo znali sve veze između vladajućih elita u Srbiji i Crnoj Gori i kriminalnih skupina. Snažna podrška organizacijama kao što je KRIK imat će ključnu ulogu u preventivnom i nadzornom radu.“

Hrvatski zastupnik Tonino Picula (S&D) naglasio je kako je bitno da Parlament šalje „snažne poruke podrške organizacijama civilnog društva, istraživačkom novinarstvu, svim vrijednim i hrabrim ljudima koji predano rade i riskiraju da njihove države budu bolje.“

Zastupnica Sunčana Glavak (EPP/HDZ) osvrnula se na opasnost organiziranog kriminala za demokratski napredak zemalja zapadnog Balkana te izdvojila činjenicu kako se radi o sigurnosnom pitanju.

„Organizirani kriminal opasan je za i demokratski napredak zemalja zapadnog Balkana, s druge strane, to je i prvorazredno sigurnosno pitanje“, upozorila je.

Zastupnica Glavak je navela i kako Europska unija procjenjuje da su prihodi od kriminala na glavnim tržištima u 2019. godini iznosili 1% BDP-a u Europskoj uniji, odnosno 139 milijardi eura.

Karlo Ressler (HDZ, EPP) istaknuo je da je potrebna „bolja sigurnosna suradnja, razmjena sigurnosnih i obavještajnih podataka i snažnije uzimanje u obzir rezultata država u ovom području u kontekstu prioriteta politike proširenja“.

„Ne smije se više događati da transnacionalne kriminalne organizacije surađuju bolje nego države članice“, zaključio je Ressler.

Francuski zastupnik Thierry Mariani (Klub zastupnika Identitet i demokracija) se nije složio s izvješćem. „Ne radi se o borbi protiv kriminala, već o promicanju ideološke agende kroz ovo izvješće.“

Istaknuo je kako u izvješću nedostaje spomen balkanske migracijske rute.

Značaj migracija istaknuo je i hrvatski zastupnik Ladislav Ilčić iz redova konzervativaca i reformista koji je izjavio da su nezakonite migracije „gorivo za organizirani kriminal“.

„Krijumčarenje ljudi, trgovina organima, terorističke aktivnosti, jačanje lanca prostitucije i ropstva – sve su to neželjene posljedice migracijske stihije,“ objasnio je Ilčić, te dodao da je ta stihija „u velikoj mjeri posljedica neodgovornih izjava europskih političara o dobrodošlici ilegalnih migranata.“

O izjavama europskih političara govorio je i Mislav Kolakušić koji je prozvao državne čelnike zbog dobrodošlice izbjeglicama.

„Oni su potpuno neodgovorno, izravno kršeći pravne propise i europske dogovore pozvali milijune migranata da krenu put Europe, čime su stvorili migrantske rute koje do danas nisu zatvorene. Zbog takvih neodgovornih političkih čelnika pojedinih europskih država danas pate prvenstveno građani zapadnog Balkana, a potom i svi građani Europske Unije koji ne žele ilegalne imigracije.“

Povjerenik Komisije za upravljanje kriznim situacijama, Janez Lenarčič istaknuo je da je pristup podršci zapadnom Balkanu usredotočen na izgradnju kapaciteta sustava kaznenog pravosuđa u skladu s pravnom stečevinom EU-a, te na povećanu stratešku i operativnu suradnju s EU-om.

Izvješće je podržano s 531 glasom za, 48 protiv i 117 suzdržanih.