EVO KOJE ĆE SANKCIJE NAJVIŠE POGODITI RUSE: “Nedostajat će nam McDonalds…”
JCB, japanska tvrtka koja izdaje kreditne kartice, objavila je u utorak ujutro da će slijediti Visu i Mastercard i obustaviti temeljne operacije u Rusiji.
Koji sat ranije, globalni kozmetički gigant Estée Lauder objavio je da zatvara sve trgovine u svom vlasništvu u Rusiji te da zaustavlja opskrbu proizvodima. Ova je tvrtka prošlog tjedna objavila obustavu poslovnih ulaganja u Rusiji.
Apple je 1. ožujka objavio da je zaustavio prodaju iPhonea i drugih proizvoda u Rusiji, a Harley-Davidson je prekinuo poslovanje i isporuku motocikala. Najveće svjetske brodske kompanije MSC i Maersk istog su dana zaustavile kontejnerski prijevoz u i iz Rusije. Microsoft je 4. ožujka objavio da obustavlja prodaju proizvoda i usluga te zamrznuo znatan dio poslovanja u Rusiji. Južnokorejski tehnološki div Samsung Electronics obustavio je isporuke u Rusiju u subotu, 5. ožujka. “Nastavljamo aktivno pratiti ovu složenu situaciju kako bismo odredili naše sljedeće korake”, poručili su iz tvrtke. Samsung, najpopularniji brend mobilnih telefona u Rusiji, ima tržišni udjel od 30 posto u četvrtom tromjesečju 2021., rekla je tvrtka za istraživanje tržišta Counterpoint. Kineski Xiaomi ima 23 posto tržišnog udjela, a slijedi ga Apple s 13 posto, navodi Counterpoint.
Inditex, jedna od najvećih grupacija za distribuciju mode na svijetu, zatvara trgovine svih svojih osam brendova: Zara, Pull & Bear, Massimo Dutti, Bershka, Stradivarius, Oysho, Zara Home i Uterqüe.
Yale School of Management (YSM) objavio je popis tvrtki koje su napustile Rusiju, brojka je s utorkom prešla 200. Na njoj su moćna imena, osim navedenih primjerice Airbus, Allianz, ali i Bank of China koja smanjuje pristup tržištima kapitala. Otišli su i najveći svjetski proizvođači piva, prodavači luksuznih proizvoda, banke, Lego, velik dio zabavne industrije.
Matt Levine, utjecajni kolumnist Bloomberga, navodi dva razloga zbog kojih kompanije odlaze. Moralni, jer tvrtka ne želi pomagati ekonomiji Rusije koja vrši agresiju na Ukrajinu, i zbog rizika, koji se primarno odnosi na utjecaj sankcija. “Možete uzeti u obzir i oba razloga, iako su u određenoj mjeri u suprotnosti. Prvi je razlog u biti altruistički (“žrtvovat ćemo novac da bismo učinili pravu stvar”), drugi je u osnovi traženje profita (“izići ćemo iz Rusije da uštedimo novac”). Ali ako izađete iz Rusije iz moralnih razloga, a to se ispostavi i ekonomski dobro za vas, nećete se žaliti”. Tako piše Levine. Dok The Financial Times (FT) navodi da je dio kompanija zatvorio trgovine i poslovanje, pa i online, jer je rublja toliko pala da se više ne isplati poslovati. Što posebno utječe ne robu široke potrošnje.
YSM je objavio i popis tvrtki koje su ostale u Rusiji. Na toj su listi Coca Cola, Ferragamo, Herbalife, Kellogg, Kraft-Heinz (suvlasnica ovog potonjeg je supruga bivšeg američkog državnog tajnika Johna Kerryja), Mars, Nestlé, Pepsi, Starbucks, Unilever. Jeffrey Sonnenfeld, profesor na YSM, u komentaru se okomio na McDonald’s koji u Rusiji ima 847 restauranta. I podsjeća na srušenu tezu da dvije države u kojima posluje McDonald’s ne ratuju. Ta je teorija srušena još 1999. godine kad su zaratili Indija i Pakistan, a potvrda trenda bio je rat Izraela i Libanona 2014. godine. U Ukrajini posluje 108 McDonald’sa.
Profesor Sonnenfeld čvrst argument za povlačenje tvrtki iz Rusije nalazi u nedavnom istraživanju tvrtke Morning Consult koje otkriva da više od 75% stanovništva SAD-a traži da korporacije prekinu veze s Rusijom zbog agresije na Ukrajinu. Podrška je jednaka kod podržavatelja obiju stranaka i kod neopredijeljenih.
Vladimir Zubkov, profesor ruske povijesti na London School of Economics, u FT-u navodi da će povlačenje zapadnih tvrtki “biti katastrofalno”. Ipak, smatra, “kulturni pad” koji će uslijediti neće biti tako velik kao kulturne promjene koje su strane tvrtke donijele prije 30 godina kad su ušle u Rusiju. Navodi upravo McDonald’s kao primjer koji je u Moskvu, još uvijek sovjetski bezbojnu, donio svjetlo i boje. Čistoću i učinkovitost.
Prema dostupnim analizama, rusko stanovništvo najviše će žaliti za odlaskom Coca Cole, Pepsi i – McDonald’sa.
“Štedjela sam i štedjela za MacBook”, rekla je u Larisa, 30-godišnja pedijatrica, za FT. “Pretpostavljam da ga sada neću imati. I svi ćemo prebaciti elektroniku na Xiaomi i svi ćemo voziti Lade”, dodala je.
Rusija za većinu velikih tvrtki koje su se povukle ne predstavlja velik udio u prihodima, za moćni Nestlé i Estée Lauder oko 2% globalnih prihoda. No, cilj je bio učvrstiti se na ovom tržištu u nastajanju koje su vidjele obećavajućim. ”Zapadne su sankcije ubile takve nade. Njihov pun financijski učinak i dalje je nejasan, ali slabija rublja i kamatne stope od 20 posto “donijet će veliki pritisak na maržu” na ionako nestabilnom tržištu”, rekao je Bruno Monteyne, analitičar Bernsteina za FT.
Moskva, očekivano, priprema odgovor korporacijama “pobjeguljama”. Kako prenosi The Wall Street Journal, Rusija bi trebala nacionalizirati poslovanje zapadnih tvrtki koje napuštaju zemlju. Ideju nije iznio nitko iz vlade nego Andrej Turčak, tajnik Glavnog vijeća stranke Jedinstvena Rusije, Putinove, koju formalno vodi bivši premijer Dmitrij Medvedev. Što sugerira da je riječ o pokušaju prijetnje, ali ne s previsoke razine. Kako bi se politika mogla stupnjevati, ako se zaključi da potrebno krenuti u rat s globalnim korporacijama ili odbaciti kao izjava “nisko rangiranog dužnosnika”.
Takav bi potez, nacionalizacija, pomogao spriječiti gubitak radnih mjesta i očuvati sposobnost Rusije da proizvodi robu u zemlji, rekao je Turčak.
“Ovo je ekstremna mjera, ali nećemo tolerirati nož u leđa i branit ćemo svoj narod. Ovo je pravi rat, i to ne samo protiv Rusije u cjelini, već i protiv naših građana. Poduzet ćemo oštre mjere odmazde, djelujući po zakonima ratnog vremena”, piše tajnik Turčak na mrežnoj stranici stranke.
