VIJESTI Najčitanije

HAAG JE ZATVOREN, ALI RANE NISU – TKO ĆE ODGOVARATI ZA AGRESIJU NA HRVATSKU

HAAG JE ZATVOREN, ALI RANE NISU – TKO ĆE ODGOVARATI ZA AGRESIJU NA HRVATSKU
NORMALIZACIJA, OPROST ILI ZABORAV? – GDJE JE GRANICA PRAVDE U ODNOSIMA HRVATSKE I SRBIJE
Je li Hrvatska treba normalizirati odnose sa Srbijom?

Nakon svakog rata dolazi pitanje – mir pod svaku cijenu ili mir uz istinu?
Republika Hrvatska i Srbija uspostavile su diplomatske odnose, suradnju i formalnu normalizaciju. To je politička realnost i međunarodna obveza.

No, ostaje ključno pitanje: je li normalizacija smjela prethoditi potpunom razjašnjenju odgovornosti?

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu osudio je više visokih dužnosnika iz Srbije i tadašnje SRJ, uključujući:

  • Slobodan Milošević (optužen za ratne zločine, postupak prekinut smrću),

  • Vojislav Šešelj (osuđen za poticanje progona),

  • Milan Martić (osuđen na 35 godina zatvora),

  • Milan Babić (osuđen, priznao krivnju).

Presude su potvrdile postojanje udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja dijelova Hrvatske.

Unatoč tome, nikada nije uslijedila službena državna isprika Srbije za agresiju na Hrvatsku.

Ratna odšteta, nestali, logori – otvorene rane

Tri su pitanja koja desetljećima ostaju otvorena, ratna odšteta i reparacije, arhivi o nestalima i odgovornost za logore (Stajićevo, Begejci, Sremska Mitrovica…)

Više od 1.740 osoba još uvijek se vodi kao nestalo. Dokumentacija o masovnim grobnicama i zapovjednoj odgovornosti u velikoj je mjeri u arhivima u Beogradu.

Je li Hrvatska trebala tvrđe postaviti uvjete?
Je li pristupanje Srbije EU trebalo uvjetovati konkretnim rješenjima tih pitanja?

Europska unija formalno traži regionalnu suradnju i procesuiranje ratnih zločina. No, politička realnost često je kompromis.

Je li Hrvatska mogla tražiti ratnu odštetu?

Teoretski – da.

Praktično – pitanje je političke odluke i međunarodnih odnosa.

Mnoge države nakon ratova nikada nisu dobile punu ratnu odštetu (primjerice BiH).

Reparacije su češće rezultat mirovnog sporazuma, bilateralnog dogovora, političkog pritiska ili međunarodne arbitraže.

Financiranje manjina – pravo ili neravnoteža?

Prema podacima Državni zavod za statistiku (Popis 2021.), srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj broji 201.631 osoba (3,20 % stanovništva).

U istom razdoblju pokrenuta je izgradnja oko 40 srpskih kulturnih centara, kroz programe Vlade RH i Savjeta za nacionalne manjine.

S druge strane, Hrvatska ima više od 500.000 evidentiranih branitelja, a infrastrukturna mreža sustavne skrbi svodi se na četiri centra Veteranski centar i jedan veteranski dom.

Ovdje se otvara pitanje proporcionalnosti i prioriteta, a ne prava manjina kao takvih. Manjinska prava su ustavna kategorija i civilizacijski standard. No, percepcija dijela javnosti jest da se nerijetko stvara osjećaj neravnoteže između ulaganja u manjinske projekte i ulaganja u braniteljsku populaciju.

SNV i „Novosti“ – sloboda medija ili politički aktivizam?

Srpsko narodno vijeće (SNV) financira se iz državnog proračuna kao predstavničko tijelo srpske manjine.

Tjednik/portal Novosti također prima javna sredstva.

Dio javnosti smatra da pojedini tekstovi prelaze granicu političke satire i ulaze u zonu vrijeđanja državnih institucija i branitelja. Drugi pak ističu da je riječ o slobodi izražavanja.

Ključno pitanje nije treba li postojati pluralizam, nego Postoji li jednaka razina odgovornosti za govor mržnje bez obzira tko ga izgovara?

Bruxelles ili domaća politika?

Politika jačanja manjinskih prava započela je snažno početkom 2000-ih, u vrijeme predsjednika Stjepan Mesić, kada je Hrvatska intenzivno radila na ispunjavanju kriterija za ulazak u EU.

Bruxelles je inzistirao na zaštiti manjina, povratku izbjeglica, regionalnoj suradnji.

No, opseg i model provedbe bili su – i ostali – politička odluka hrvatskih vlada.

Retorika iz Gračaca i regionalne napetosti

Nakon javnih istupa gradonačelnika Banje Luke Draško Stanivuković, dio javnosti ocijenio je da su poruke imale elemente nacionalističke provokacije.

Pitanje je: gdje završava politički marketing, a počinje odgovornost za javnu riječ?

Jednako vrijedi i za sve domaće političare koji koriste retoriku podjela – bez obzira dolazi li s lijeve ili desne strane.

Gdje je pravda?

Emocija koja izbija iz braniteljske populacije nije usmjerena protiv manjina kao takvih. Ona proizlazi iz osjećaja da agresija nije do kraja imenovana, isprika nije izrečena, nestali nisu vraćeni obiteljima, a javni prostor često relativizira žrtvu.

Je li Hrvatska previše popustila?
Ili je to bila cijena međunarodne integracije?

Istina je vjerojatno između:
država je morala normalizirati odnose, ali možda nije dovoljno snažno inzistirala na simboličkoj i materijalnoj pravdi.

Pravo pitanje nije treba li netko biti protiv manjina ili protiv suradnje.
Pravo pitanje glasi:

Može li pomirenje postojati bez istine, isprike i jasne osude agresije?

Dok god su nestali neriješeni, logori nedovoljno priznati, a branitelji često stigmatizirani – dio društva osjećat će da je mir potpisan, ali pravda nije dovršena.

A bez pravde – nema trajnog mira.

Izvor:Portal dnevnih novosti

Autor: Dražen Šemovčan Šeki/Foto: privatni album/ilustracija

#Srbija #krivnja #ratna odšteta #revitalizacija #kolektivna odgovornost

Više iz kategorije: VIJESTI

Zadravec poslala novo oštro pismo Plenkoviću i ministrici: „Ne popuštajte pritisku pobunjenih radiologa“

Zadravec poslala novo oštro pismo Plenkoviću i ministrici: „Ne popuštajte pritisku pobunjenih radiologa“

U novom oštrom dopisu osporila je prijedlog reorganizacije radiologije u Vinogradskoj, upozoravajući da bi podjela jedinstvenog Zavoda na više samostaln...

prije 6 min
NATO na nogama nakon ruskog upada u Poljsku: Rutte stigao u Varšavu, sprema se sastanak Saveza

NATO na nogama nakon ruskog upada u Poljsku: Rutte stigao u Varšavu, sprema se sastanak Saveza

'Mogu jamčiti da će NATO braniti svaki pedalj poljskog teritorija', izjavio je Rutte nakon sastanka s Tuskom u Varšavi, naglasivši da sve članice Saveza...

prije 12 min
Muškarac izboden u Zagrebu: Tijelo pronađeno u apartmanu, dvije osobe pod nadzorom

Muškarac izboden u Zagrebu: Tijelo pronađeno u apartmanu, dvije osobe pod nadzorom

Policija je dojavu zaprimila tijekom noći, a tijelo muškarca pronađeno je oko 00.20 sati. Policijski službenici provode očevid i kriminalističko istraži...

prije 17 min
22. studenoga 2026.: Na Selešu obilježavanje 35. obljetnice bitke za obrambenu crtu

22. studenoga 2026.: Na Selešu obilježavanje 35. obljetnice bitke za obrambenu crtu

U nedjelju, 22. studenoga 2026. godine, na prostoru pustare Seleš bit će obilježena 35. obljetnica borbe za obrambenu crtu Seleš, jedne od najtežih borb...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: Vlada RH donijela Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice

22. studenoga 1991.: Vlada RH donijela Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice

Dana 22. studenoga 1991. u Zagrebu Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice, kojom je pri Vladi osnovano posebno t...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: Posljednja izvješća o mjestimičnom otporu u okupiranom Vukovaru

22. studenoga 1991.: Posljednja izvješća o mjestimičnom otporu u okupiranom Vukovaru

Četiri dana nakon sloma organizirane obrane najvećeg dijela Vukovara u pojedinim pregledima i izvješćima još se bilježi mjestimičan otpor hrvatskih bran...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: U obrani Pakraca poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda

22. studenoga 1991.: U obrani Pakraca poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda

Dana 22. studenoga 1991. u Pakracu je poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda, pripadnik policijskih snaga s koprivničko-križevačkog područja.Službena...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: Završena bitka za obrambenu crtu Seleš – branitelji se povukli prema Antunovcu

22. studenoga 1991.: Završena bitka za obrambenu crtu Seleš – branitelji se povukli prema Antunovcu

Dana 22. studenoga 1991. završena je bitka za obrambenu crtu Seleš, jednu od važnih točaka južne obrane Osijeka između Antunovca, Ernestinova i Tenje.Bo...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: Nastavljeni zločini nad hrvatskim civilima na području Dabra i Vrhovina

22. studenoga 1991.: Nastavljeni zločini nad hrvatskim civilima na području Dabra i Vrhovina

Tijekom studenoga 1991. hrvatsko stanovništvo Dabra i okolice Vrhovina bilo je izloženo odvođenjima, zlostavljanjima i ubojstvima. Izvori različito dati...

prije 2 h
Tragedija u Zagrebu: U naletu automobila smrtno stradao pješak, policija provodi očevid

Tragedija u Zagrebu: U naletu automobila smrtno stradao pješak, policija provodi očevid

U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu, 21. studenoga 2026. godine, na području Zagreba smrtno je stradao pješak, izvijestila je Policijsk...

prije 11 h
„Split pamti, Vukovar nas obvezuje!”: Pokrenuta peticija za otkazivanje nastupa Jakova Jozinovića zbog ignoriranja apela hrvatskih logoraša

„Split pamti, Vukovar nas obvezuje!”: Pokrenuta peticija za otkazivanje nastupa Jakova Jozinovića zbog ignoriranja apela hrvatskih logoraša

Pod nazivom „Split pamti!” u subotu, 21. studenoga 2026. godine, pokrenuta je građanska peticija kojom se od splitskog gradonačelnika Tomislava Šute zah...

prije 11 h
Hakerski napad na CorvusPay: Ukradeni IBAN-i i podaci o kupnjama, građanima upućeno upozorenje

Hakerski napad na CorvusPay: Ukradeni IBAN-i i podaci o kupnjama, građanima upućeno upozorenje

Hrvatska tvrtka za internetska plaćanja CorvusPay potvrdila je sigurnosni incident tijekom kojeg su nepoznati napadači neovlašteno pristupili dijelu nje...

prije 11 h

Prikazano 12 od 111303 članaka.