HDZ-om kruži intrigantna glasina: Ovo je podatak kojeg je Plenković dugo skrivao od javnosti
Svoje planove o nastavku karijere po isteku aktualnog mandata premijer Andrej Plenković nastoji držati podalje od javnosti navodeći da je on kao predsjednik Vlade fokusiran isključivo na postojeće aktivnosti i stanje u državi koje je sve samo ne dobro, premda Plenković naciju nastoji uvjeriti u svoja herojska dijela i provedene reforme koje doduše u praksi nikako da zažive.
Plenković je već zakoračio u kampanju
Iako Plenković o planovima i ambicijama šuti, gotovo je sigurno da je on uvelike zakoračio u još jednu predizbornu kampanju u kojoj će mu leđa držati stranački kolege iz HDZ-a predvođene donedavnim osječkim županom i novim ministrom obrane Ivanom Anušićem, koji bi kao nova Plenkovićeva desna ruka trebao privući konzervativno biračko tijelo i braniteljsku populaciju, što se praktički može i poistovjetiti.
Plenković je kao što je poznato u svojem mandatu surađujući sa SDSS-om Milorada Pupovca svoju politiku pozicionirao u centru pri čemu je posve zanemario desno krilo svoje stranke, a vjesnik izbora i kampanje zasigurno je uz ostalo i to što se Plenković odnedavno ponovno nastoji približiti biračkima s toga spektra.
Ne čudi da Plenković pod svaku cijenu nastoji dobiti nadolazeće parlamentarne izbore, posebice kada se čuju najnovije glasine koje stižu iz njegova HDZ-a. Iako se dugo govorilo o tome da bi Plenković nakon izbora mogao napustiti hrvatsku političku scenu i zaputiti se na neku od vodećih, i dobro plaćenih briselskih pozicija, dio HDZ-ovaca posljednjih dana svjedoči kako je Plenković od tih ambicija odustao.
”Sve je bliže odluci o tome da ostane u Hrvatskoj i da odradi taj treći mandat kojega toliko priželjkuje. To bi mu donijelo titulu najdugovječnijeg vladara, nadživio bi čak i pokojnog Tuđmana.
Istina je da su Plaće u Bruxellesu kud i kamo veće od ove njegove premijerske, ali Plenković je ovdje alfa i omega, on uživa u tom svom statusu nedodirljivog, laska mu medijska pažnja i ovaj tempo, ali i činjenica da je u fokusu i da se ni jedna odluka u zemlji ne može donijeti bez da on za to da zeleno svijetlo”, komentira naš sugovornik iz HDZ-a koji kaže da će Plenković baš radi želje da ostane u Hrvatskoj poduzeti sve kako bi njegova stranka s izbora izašla kao relativni pobjednik nakon čega će uslijediti slaganje vladajuće većine.
Anketa koja je zabrinula HDZ-ovce
Pri tome Plenković nije sklon suradnji sa strankama s desnog spektra, ali je zato i više nego otvoren prema tome da i u idućoj Vladi nastavi suradnju sa manjinskim saborskim zastupnicima. Plan je dakle donekle skrojen, no premda HDZ na anketama stoji stabilno, Plenković ne može biti posve siguran u pobjedu na izborima zbog čega u vodstvu stranke posljednjih dana vlada nezadovoljstvo pa i nervoza.
”Po HDZ-u zadnjih par tjedana kruži ‘naša’ interna anketa prema kojoj bi na parlamentarnim izborima mogli osvojiti svega 55 zastupničkih mandata, a to je 11 mandata manje nego na prošlim izborima kada smo osvojili 66 mandata. Tada smo praktički samo s manjinama i još ponekim žetončićem mogli mirno formirati većinu od 76 mandata, a ako se ove brojke s interne ankete obistine, onda je sasvim jasno da smo u ogromnim problemima.
Mi se s anketama koje se javno objavljuju ne smijemo i ne možemo zanositi jer one prikazuju rezultate izbora tako da Hrvatsku označe kao jednu izbornu jedinicu što nije realno”, smatra naš sugovornik te dodaje da su za HDZ posebno kritične Vukovarsko-srijemska županija te dalmatinske izborne jedinice u kojima bi Plenkovićevoj stranci mandate mogli nagristi takozvani snažni pojedinci.
”To su vam ljudi poput primjerice Puljka. Njegov Centar se ne može nadati nekom pretjeranom uspjehu na izborima, ali će Puljak sigurno sam po sebi osvojiti respektabilan broj mandata, slično vrijedi i za Miru Bulja ili župana Jelića, a pitanje je tko će se tu sve još pojaviti”, tvrdi naš sugovornik. A pitanje je i kada će se te opcije pojaviti, jer ni unutar HDZ-a nisu posve sigurni po pitanju toga kada će se održati izbori pa su se shodno toga ovih dana u Jutarnjem počele spominjati dvije opcije.
Parlamentarna većina u svakom slučaju uvijek može izglasati raspuštanje Sabora u trenutku u kojem donesu procjenu da joj to ovisno o raspoloženju birača najviše ide u prilog. Treba podsjetiti da je sadašnji saziv Sabora konstituiran 22.srpnja 2020-te godine što je ujedno i ustavni rok za održavanje narednih parlamentarnih izbora i to najkasnije 60 dana nakon isteka četverogodišnjeg mandata aktualnih zastupnika. Iz toga proizlazi da bi se ‘redovno’ izbori trebali održati tek u drugoj polovini rujna iduće godine, s tim da u HDZ-u tvrde da je to malo vjerojatna opcija.
