HORMUŠKI TJESNAC Hoće li biti nafte?

Iran je već započeo odmazdne napade na ciljeve u Izraelu, ali i na suprotnoj obali Perzijskog zaljeva. No ključno pitanje ostaje – što će se dogoditi u Hormuškom tjesnacu? Iako tankeri zasad i dalje prolaze tom strateški iznimno važnom rutom, troškovi osiguranja naglo rastu, piše Deutsche Welle.

U zračnom napadu na vojnu bazu iračke vojske poginula je jedna osoba, potvrdio je glasnogovornik baze. U Kuvajtu su se oglasile sirene za zračnu uzbunu, dok je Bahrein, prema navodima državne novinske agencije, potvrdio da je bio meta napada.

Iranske oružane snage objavile su da su gađale ukupno četiri američke vojne baze u regiji. Među ciljevima su, prema iranskoj agenciji Fars, bili baza Al Udeid u Kataru, baza Al Salem u Kuvajtu, zrakoplovna baza Al Dhafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima te američka Peta flota stacionirana u Bahreinu.

Prema izraelskim izvorima, Iran je ispalio i rakete prema Izraelu. Izraelska vojska priopćila je da su projektili detektirani na vrijeme, nakon čega su u više dijelova zemlje aktivirane sirene i upozorenja putem mobilnih telefona. Velik broj projektila presretnut je prije nego što je pogodio ciljeve, no unatoč tome ima i žrtava.

Cijena nafte već raste

Jedno od ključnih pitanja jest kako će se sukob odraziti na globalno tržište nafte. Već u petak, nakon što su pregovori u Ženevi pokazali da nema izgleda za dogovor, cijena nafte na svjetskim tržištima porasla je za oko tri posto. Budući da su u subotu, kada je napad započeo, burze uglavnom zatvorene, pravi razmjeri tržišne reakcije bit će vidljivi tek u ponedjeljak.

Povijest pokazuje koliko brzo tržište reagira na eskalaciju na Bliskom istoku. Nakon iračke invazije na Kuvajt 1990. godine nafta tipa Brent poskupjela je 30 posto u samo 48 sati. Uoči invazije na Irak 2003. cijena je porasla 15 posto, 2019. nakon napada dronovima na saudijsko postrojenje Abqaiq skočila je 20 posto u jednom danu, a 2022., nakon ruske invazije na Ukrajinu, porasla je 35 posto u četiri dana.

Moguće povećanje proizvodnje

Hormuški tjesnac ostaje najosjetljivija točka sukoba – ključna arterija kroz koju prolazi izvoz nafte gotovo svih zemalja Perzijskog zaljeva. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati navodno su već povećali izvoz u očekivanju mogućih poremećaja.

O dodatnom povećanju proizvodnje moglo bi se odlučivati na sastanku zakazanom za nedjelju. Prema navodima Reutersa, zasad nije dogovoreno koliki bi opseg povećanja mogao biti. Izvorno se planiralo umjereno povećanje od oko 137.000 barela dnevno, kako bi se zadovoljila ljetna potražnja, no aktualna kriza mogla bi potaknuti znatno veće kvote.

Usko grlo Hormuškog tjesnaca

Unatoč mogućem povećanju proizvodnje, većina nafte iz Saudijske Arabije i UAE-a mora proći kroz Hormuški tjesnac. Procjenjuje se da tom rutom prolazi oko petine svjetske ponude nafte, praktički nadomak iranskih obala i vojne infrastrukture.

Osiguravatelji su već reagirali. Lloyd’s je ratnu premiju osiguranja (War Risk Premium) povećao s oko 0,125 na približno 0,3 posto vrijednosti broda. To znači da tanker vrijedan 100 milijuna dolara sada plaća oko 300.000 dolara za osiguranje. Za brodove povezane sa SAD-om ili Izraelom premija doseže i 0,7 posto vrijednosti. Rok trajanja osiguranja skraćen je s dva dana na samo 24 sata, nakon čega se premija ponovno procjenjuje. Neki prijevoznici već su obustavili plovidbu tim pravcem, no za dio izvoznika alternativna ruta jednostavno ne postoji.

Teheran je već 2019. osjetio međunarodne posljedice nakon incidenta u Omanskom zaljevu, kada su oštećena četiri tankera magnetnim minama, za što je Zapad optužio Iran. Godine 2021. napad dronom na izraelski tanker, u kojem su poginula dva mornara, izazvao je oštre reakcije Izraela, SAD-a i arapskih država.

U takvim okolnostima teško je predvidjeti razvoj situacije. Perzijski zaljev je uzak i plitak, što ograničava mogućnost ozbiljnije vojne pratnje tankera. Američke pomorske snage trenutačno su uglavnom raspoređene u Indijskom oceanu, dok se pred samim ulazom u Perzijski zaljev nalazi tek nekoliko manjih ratnih brodova. To dodatno povećava neizvjesnost oko sigurnosti jedne od najvažnijih energetskih ruta na svijetu.