Horvat se sastao s proizvođačima kontejnera: Pokreće se intenzivna izgradnja privremenog smještaja
Horvat je to izjavio nakon sastanka na zagrebačkom Građevinskom fakultetu, na kojem su bili i predstavnici arhitektonske, građevinske i seizmološke struke, kao i građevinske operative i proizvođača građevinske opreme, a na kojem se razgovaralo o privremenom smještaju građana i trajnoj obnovi građevina oštećenih u potresu na području Sisačko-moslavačke županije, kao i u mjestima u okolnim županijama.
"Odlučimo li se za tipska rješenja, tipski projekti će biti vrlo brzo gotovi, a njih su kao intelektualno vlasništvo Građevinski i Arhitektonski fakultet u Zagrebu spremni pokloniti ministarstvu. To će biti osnova, s pripadajućim troškovnicima, da bismo pokrenuli javnu nabavu. Bude li se išlo tim smjerom (...) onda smo spremni i slažem se da će za šest do devet mjeseci biti zakopana prva lopata", izjavio je Horvat.
Autor: Davor Pongračić / CROPIX
Otkrio je da ta tvrtka dnevno proizvede 40 do 50 kontejnera, a da će se za pogođeno područje u prosjeku isporučivati 20 kontejnera dnevno, zbog čega će se malo i odgoditi isporuke prema inozemstvu.
Dragutin Kamenski iz tvrtke Kamgrad izjavio je da je pametnom pripremom moguće unutar hrvatske operative i hrvatskih proizvođača materijala pronaći rješenja za obnovu.
Kada je u pitanju radna snaga, budući da su ukinute kvote za strane radnike Kamenski je siguran da se može pronaći dovoljan broj radnika za obnovu, no da to zasigurno u većini neće biti hrvatski radnici.
Dekan zagrebačkog Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić istaknuo je da treba kvalitetno pripremiti procjenu troškova štete od potresa, po uzoru i na potres u Zagrebu, kada je također tu procjenu radio Građevinski fakultet i resorna komora. Ta procjena, naveo je Lakušić, bi trebala biti podloga za izradu dokumenta kojim bi se apliciralo za sredstva iz europskog Fonda solidarnosti.
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj rekla je da hrvatska industrija i građevinske tvrtke u nekoliko sljedećih godina mogu revitalizirati i obnoviti potresom pogođena područja.
Uz nadu da će se obnavljati domaćim kapacitetima, Čagalj je ocijenila i da bi obnova nedavno pogođenih područja mogla biti i brža i lakša od obnove Zagreba.
Istraga nekvalitetne gradnje
S obzirom da se dosta kuća koje su u građene u vremenu poslije Domovinskog rata urušilo nakon potresa, novinari su pitali Horvata u kojem roku se može doći do imena onih koji su radili na toj obnovi, na što je ministar odgovorio da sva dokumentacija postoji u Središnjem državnom uredu za obnovu, pa tako i za pojedine projekte koji su nekvalitetno građeni.
Stoga institucije poput policije, DORH-a i USKOK-a imaju dosta kvalitetnog materijala za istražne radnje, rekao je Horvat.
S druge strane, ustvrdio je da je konstatacija da su sve takve kuće srušile paušalna i neistinita, no i kako je istina da su određeni objekti građeni nekvalitetno, za što je potrošen novac poreznih obveznika.
Ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba i okolice Damir Vanđelić izjavio je da treba ući u svaki pojedini slučaj i da ne treba generalizirati.
"No neki od slučajeva koje smo vidjeli zaista su propust projektanata, stručnog nadzora ili izvođača. To nije dopustivo, to je kažnjivo i na kraju krajeva netko će trebati to nadoknaditi", ustvrdio je Vanđelić.
