HRVATI NE ŽELE U VOJSKU BIH: Njihova će mjesta ostati upražnjena?
Hrvati u Bosni i Hercegovini i dalje ne žele u vojsku BiH.
Potvrđuje to i nedavno objavljeni Javni oglas za prijam u profesionalnu vojnu službu u početnom činu vojnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine – doznaje Ljubuški IKS portal.
Naime, prema zasad dostupnim podacima, za prijam 500 kandidata prijavilo se ukupno 819 osoba.
Od tog broja, 425 je prijavljenih Bošnjaka na traženog 201 izvršitelja i 324 Srba na 88 izvršitelja, što znači da se za hrvatske pozicije i pozicije iz reda “ostalih” prijavilo ukupno tek 70 osoba,
Taj podatak zvuči gotovo nevjerojatno s obzirom da se po objavljenom oglasu tražilo 207 Hrvata.
Dakle, prema tome, izgledno je da će ostati upražnjeno najmanje 150 radnih mjesta namijenjenih Hrvatima, odnosno oko 72%, a ta brojka u konačnici možda bude i veća.
U državi u kojoj mladi masovno odlaze trbuhom za kruhom u zapadne zemlje, a broj nezaposlenih mjeri se u stotinama tisuća, začuđujuća je nezainteresiranost Hrvata za vojskom BiH.
Izgledno je kako će resorno ministarstvo morati raspisati novi natječaj, a predstavnici Hrvata motivirati mlade za vojsku ukoliko žele popuniti hrvatske pozicije.
Predsjednik Milanović s predstavnicima Livanjske zajednice o pravima Hrvata u BiH
Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je članove Livanjske zajednice Zagreb, na sastanku je bilo riječi o njihovu radu ali i o aktualnoj političkoj i gospodarskoj situaciji u kojoj se nalaze Hrvati u BiH, s naglaskom na potrebu zaštite njihovih prava kao konstitutivnog naroda.
Livanjska zajednica Zagreb, udruga je građana i gospodarstvenika organiziranih radi okupljanja Livnjaka i njihovih prijatelja te zaštite i promicanja povijesnih, kulturnih, gospodarskih i ekoloških vrijednosti livanjskoga kraja.
Na sastanku s predsjednikom Milanovićem predstavnike Livanjske zajednice Zagreb zanimalo je što Republika Hrvatska može učiniti da pomogne Hrvatima u BiH u ostvarivanju njihovih prava kako bi ostali živjeti u BiH. Predsjednik Milanović upoznao ih je sa svojim stavovima i zalaganjem za prava hrvatskog naroda u BiH, navodi se među ostalim u priopćenju predsjednikova ureda.
Predstavnici Livanjske zajednice informirali su predsjednika o počecima zajednice kada im je rad bio ograničen i usmjeren ratom u Republici Hrvatskoj, a potom i u Bosni i Hercegovini, što se ogledalo i u osnutku dragovoljačke Samostalne bojne 1992. radi obrane Livna, u čemu je Zajednica pružala logističku potporu i pomoć stradalnicima u Domovinskom ratu. Rad Zajednice transformiran je nakon rata u kulturnu djelatnost i očuvanje tradicionalnih i povijesnih vrijednosti livanjskog kraja kao i nastojanja za stvaranje gospodarske razvojne osnove za livanjski kraj, rečeno je na sastanku.
