Hrvatska nastavlja poboljšavati životni standard: Zaostatak za EU prosjekom smanjen

Životni standard građana Hrvatske blago se poboljšao u 2023. godini, iako je i dalje za otprilike petinu niži od prosjeka Europske unije, prema procjenama europskog statističkog ureda (Eurostat).

Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom (SIP) po stanovniku, što pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države ili nevladine organizacije.

SIP po stanovniku iskazuje se standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama. Luksemburg je lani zaokružio deset godina na vrhu ljestvice članica s najvišim standardom iskazanim stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, većim za 38 posto od europskog prosjeka, na razini 2022. godine kada se bio smanjio zbog krize, proizlazi iz podataka Eurostata.

Hrvatska uz Estoniju i Grčku

Austrija, Nizozemska i Njemačka prate Luksemburg s potrošnjom oko 17 posto iznad prosjeka Unije, dok su Italija i Cipar najbliži prosjeku. Rumunjska, koja je 2013. godine zaostajala za prosjekom čak 44 posto, predvodi skupinu zemalja sa zaostatkom od 10 do 15 posto, uključujući Španjolsku, Portugal, Sloveniju, Poljsku i Maltu, navodi Eurostat.

Hrvatska je smještena uz bok Estoniji i Grčkoj sa stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku u 2023. godini nižom za 22 posto od prosjeka EU. U 2022. godini bila je niža za 24 posto, a 10 godina ranije, 2013. godine, zaostajala je za prosjekom Unije 36 posto.

Najniži standard u Slovačkoj, Latviji, Bugarskoj i Mađarskoj

Prema pokazatelju stvarne individualne potrošnje, najniži standard u 2023. godini bilježile su Slovačka, Latvija, Bugarska i Mađarska, koje su za prosjekom zaostajale od 25 do 30 posto, izračunali su u Eurostatu.

Luksemburg najbogatiji

Luksemburg je zadržao poziciju zemlje s najvišim BDP-om po stanovniku, otprilike 2.4 puta većim od prosjeka EU. Eurostat ponovno podsjeća na veliki udio inozemnih radnika u radnoj snazi kneževine. “Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku,” kažu.

Luksemburg znatno manje odskače od prosjeka EU u kategoriji stvarne individualne potrošnje jer inozemni radnici troše dohodak u matičnim zemljama, objašnjavaju statističari.

Manji zaostatak za prosjekom EU

Irska je potvrdila drugo mjesto s BDP-om po stanovniku otprilike dvostruko većim od prosjeka Unije, ističu iz Eurostata. Nizozemska, Danska i Austrija nadmašile su prosjek za 20 do 30 posto, Malta i Francuska su na razini prosjeka, dok su Slovenija, Češka i Španjolska zaostajale za oko 10 posto.

Hrvatska se svrstala uz Mađarsku s BDP-om po stanovniku nižim od prosjeka za 24 posto, podsjećaju iz Eurostata. Najniži BDP po stanovniku u 2023. godini bilježile su Grčka i Bugarska, za 33 odnosno 36 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju procjene Eurostata.

Izvor: 7dnevno