Hrvatski javni dug skače na 90 posto i da kriza završi za tri mjeseca
Slično kao Hrvatska stoje jedino Mađarska i Slovenija čiji javni dug iznosi oko 70 posto, dok daleko uspješnija Češka ima samo 32 posto duga, mjereno udjelom u BDP-u, Slovačka 50 posto, a najmanje zadužena europska država Estonija samo osam posto, navodi dnevnik.
Na vrhu EU ljestvice je stari bolesnik Grčka sa 180 posto javnog duga, slijedi Italija sa 135, Portugal sa 122, Belgija, Francuska i Španjolska s oko 100 posto, što će se već ove godine znatno pogoršati. Ovih dana često spominjana Švedska ima samo 39 posto javnog duga. U epidemiji korone, prvoj su Italiji stigli na naplatu stari grijesi te je jedno vrijeme prinos na njezine desetogodišnje obveznice probio tri posto.
Tek nakon snažne intervencije Europske središnje banke i masovnog otkupa javnog duga prinosi na talijanski dug spustili su se ovaj tjedan na oko 1,8 posto. U odnosu na referentne njemačke obveznice razlika je oko 2,2 postotna boda, pa analitičari procjenjuju da će već ove godine talijanski javni dug skočiti na 150 posto BDP-a, za oko 15 posto baznih bodova, španjolski na 108 posto, dug Portugala na 128 posto, dok će se njemački javni dug, koji starta s gotovo idealnih 62 posto, jedva dići na 63 posto. Brzina povećanja duga neće ovisiti samo o masovnosti fiskalnih intervencija u doba krize nego i o kamatama na nova zaduženja.
Ovih dana Hrvatska je svoje prve korona kreditne linije realizirala s bankama, no ministar financija Zdravko Marić izbjegava dati precizan odgovor po kojoj je cijeni zaključena ta transakcija.
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta smatra da će u najpovoljnijem scenariju, hrvatski javni dug dogurati na 90 posto BDP-a, i to u slučaju da kriza završi za tri mjeseca! Krivulja rasta hrvatskog javnog duga bila bi strmija nego u Italiji, donosi Večernji list.
