Imamo podatke za lipanj i dio srpnja, rast cijena je dramatičan, a sada je jasno tko najviše ‘dere‘ turiste!
Broj izdanih računa uglavnom stagnira ili neznatno raste u odnosu na lani, no iznosi se povećavaju
Iako se o visokim cijenama kao prijetnji turističkom prometu u Hrvatskoj raspravlja još od lani, svjedoci smo da na dnevnoj razini one pomalo rastu, što potvrđuju i podaci Porezne uprave o fiskalizaciji u lipnju i prvoj polovici srpnja ove godine. Oni o prometu ugostiteljskih usluga i trgovine na malo pokazuju da broj izdanih računa uglavnom stagnira ili neznatno raste u odnosu na prošlogodišnje, no iznosi rastu, i to više u trgovini i ugostiteljskim objektima, a manje u smještajnim.
Usporedili smo fiskalizaciju u lipnju i prvoj polovici srpnja s podacima za isto razdoblje prošle godine, i uočili da je u prvoj polovici srpnja u jednom segmentu ostvaren neznatan pad broja izdanih računa u odnosu na lani, a riječ je o smještaju.
Manji broj računa za smještaj
Fiskalne blagajne zabilježile su da je u prvih 15 dana ovog srpnja u segmentu smještaja izdano 2,47 milijuna računa s ukupnim iznosom od 282 milijuna eura, što je 4 posto manje nego u prvih 15 dana srpnja 2024. godine (kad je bilo 2,5 milijuna računa), doduše s većim ukupnim iznosom izdanih računa od 5,6 posto. Ako pak podijelimo iznos s brojem računa, ovog srpnja dolazimo do prosječnog iznosa po računu za smještaj od 114 eura, dok je to lani bilo 106,5 eura. To je rast od 7,5 posto.
U djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića u prvoj polovici srpnja izdana su 26,2 milijuna računa ili tri posto više nego lani, no uz 11 posto rasta ukupnog iznosa, na 373 milijuna eura. Podijelimo li ovaj iznos s brojem računa vidimo da je gostima restorana i kafića u prosjeku po računu naplaćeno 14,2 eura, za razliku od prošlogodišnjih 13,2 eura. I tu se vidi isto povećanje iznosa po računu kao u smještaju, od 7,5 posto.
Trgovci najviše podebljali račune
I brojke za lipanj pokazuju sličan trend, kao i to da prate statistiku turističkog prometa u noćenjima. Smještaj je u lipnju ove godine rastao s brojem izdanih računa za 13 posto (14 posto je bio rast noćenja), dok 415 milijuna naplaćenih eura čini porast od čak 20 posto ukupnog iznosa u odnosu na prošli lipanj.
Poznato je da je rezultatima za lipanj kumovao raspored praznika, prije svega Tijelova koje je ove godine bilo u lipnja, a lani u svibnju. Prosječan iznos od 96,5 eura po izdanom računu u smještaju za 6,3 posto je veći nego u lipnju 2024. godine.
Ugostitelji u lipnju bilježe 37 milijuna izdanih računa ili 8 posto više nego lani, s iznosom od ukupno 607,6 milijuna eura, što je čak 19 posto više nego lani u lipnju. Prosječan porast iznosa po izdanom računu bio je 11 posto, s 11,7 eura na 13 eura ovog lipnja.
I u trgovini smo u lipnju, u usporedbi s jednakim bojem izdanih računa lani, imali rast od gotovo 13 posto, odnosno ukupno oko 7 milijuna. Lani je u lipnju prosječan iznos po izdanom računu u trgovinama na malo bio 8,2 eura, a ove godine popeo se na 9,3 eura ili više od 13 posto.
Iako se radi o drukčijoj metodologiji i brojkama koje je možde nezahvalno uspoređivati, podaci fiskalizacije mogli bi upućivati i na veći rast cijena od onog koji je zabilježio Državni zavod za statistiku u objavi od srijede.
U njoj je objavljeno da su potrošačke cijene u Hrvatskoj u lipnju bile 3,7 posto veće u odnosu na isti mjesec lani.
Kako smo pisali, u DZS-ovoj analizi na godišnjoj razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u kategoriji restorana i hotela, 8,5 posto. Slijede obrazovanje te različita dobra i usluge, s rastom po 6,1 posto, pa hrana i bezalkoholna pića s 5,8 posto, kategorije rekreacije i kulture te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva porasle su za po 5,2 posto, a zdravlje za 5,1 posto.
Tu je još i kategorija komunikacija s prosječnim rastom cijena za 2,3 posto te alkoholna pića i duhan s dva posto. Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, također su najviše u prosjeku porasle cijene u restoranima i hotelima, za 2,5 posto. Slijedi obrazovanje s 1,9 posto, rekreacija i kultura s jedan posto, prijevoz s 0,6 posto, alkoholna pića i duhan s 0,5 posto, dok su hrana i bezalkoholna pića u prosjeku poskupjeli za 0,3 posto.
