Inflacija u 2023. i dalje visoka, iduće godine trebala bi značajnije usporiti
Nakon što je u 2022. iznosila 10,8 posto, inflacija se na povišenim razinama zadržala i u ovoj godini pa će iznositi oko osam posto, u idućoj bi trebala značajnije usporiti, dok bi ciljanu razinu od oko dva posto trebala dosegnuti 2025. godine
Lanjskog studenog inflacija je dosegnula rekordnih 13,5 posto, nakon čega kreće njeno postupno usporavanje, pri čemu su se njene dvoznamenkaste razine zadržale i u prva tri mjeseca ove godine, u kojima su se građani nastojali priviknuti i na novu valutu - euro.
U jeku turističke sezone mediji su gotovo svakodnevno izvještavali o poskupljenjima na Jadranu, navodivši i primjere kuglice sladoleda koja košta tri eura ili palačinke za četiri eura. Ministar financija Marko Primorac je krajem lipnja izjavio da takvi porasti cijena brinu, pri čemu nastavak takvih trendova može ozbiljno ugroziti i turističku sezonu i općenito gospodarstvo.
Tako, iako su lipanjski podaci ukazivali na nastavak trenda smanjivanja inflatornih pritisaka, Primorac je tada ocijenio da je snaga tog usporavanja "nešto što je moglo biti puno bolje", apeliravši na sve poslovne subjekte da odgovorno utvrđuju cijene,
Nakon što je prva procjena inflacije za kolovoz pokazala njeno prvo ubrzavanje nakon duljeg vremena, predsjednik Vlade Andrej Plenković je poručio da nije opravdano podizati cijene ako ne rastu inputi, s obzirom da je Vlada ograničila cijene energenata.
Limitirane cijene struje, plina, goriva i košarice osnovnih proizvoda
Tada je poručio i da će se morati poduzeti dodatni napori za smanjenje inflacije, što je uskoro i konkretizirano sastancima s predstavnicima najvećih trgovačkih lanaca oko smanjenja cijena na određene proizvode, a naposljetku, Vlada je u sklopu petog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, donesenog sredinom rujna, ograničenje cijena proširila na 30 osnovnih proizvoda.
Tako je u odnosu na već ranija limitiranja cijena, primjerice suncokretovog ulja, šećera i cijelog pileta, sada ograničena i cijena kilograma limuna, troslojnog toaletnog papira, pet kilograma krumpira, kilograma mrkve, mliječne čokolade bez dodataka, kilograma pilećih ili purećih hrenovki, cijena kilograma svinjskog vrata bez kosti, junećeg vrata s kosti itd.
Cijeli novi paket mjera za razdoblje od 1. listopada 2023. do 31. ožujka 2024. godine vrijednosti je 464 milijuna eura, uz postojeći 551 milijun eura koliko ukupno vrijede mjere iz prethodnog paketa, koje su na snazi godinu dana, do kraja ožujka iduće godine.
Proljetnim paketom, koji je bio na snazi od travnja do kraja rujna ove godine, za ublažavanje rasta cijena energije država je osigurala 1,18 milijardi eura. Njime je između ostalog definirano da se do travnja iduće godine neće mijenjati cijena plina za kućanstva, javni i neprofitni sektor te za sve mikro, male i srednje poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh, pri čemu je ukupna vrijednost te mjere iznosila 150 milijuna eura.
Također, do travnja iduće godine ostaje nepromijenjena i jedinična cijena toplinske energije za sve toplinske sustave. Vrijednost mjere je 267 milijuna eura, a odnosi se na 159.000 kupaca (npr. u Zagrebu, Sisku, Zaprešiću, Velikoj Gorici) i njome je obuhvaćeno 98 posto isporučene toplinske energije.
Kao što je poznato, Vlada već dulje vrijeme ograničava i cijene osnovnog benzinskog goriva, dizela, plavog dizela, kao i cijene plina za spremnike te plina za boce.
U idućoj godini značajno usporavanje inflacije
Nakon porasta u kolovozu, inflacija se u rujnu vratila na putanju usporavanja stope njenog rasta na godišnjoj razini, a nakon rujanskih 6,7 posto, trend je nastavljen i u listopadu (5,8 posto) te studenom (4,7 posto), dok se još čekaju podaci DZS-a i Eurostata za prosinac ove godine.
Među bankarima i ekonomskim analitičarima prevladava stav da će inflacija nakon oko osam posto u 2023., u idućoj godini značajnije usporiti, a ciljanu razinu od oko dva posto bi trebala dosegnuti 2025. godine.
Na tom su tragu i projekcije Vlade, po kojima bi stopa inflacije u 2024. trebala iznositi 3,1 posto, a potom u 2025. usporiti na 2,4 te u 2026. godini 2,2 posto.
Glavni ekonomisti četiri najveće hrvatske banke prognoziraju da će inflacija nakon ovogodišnjih 8,1 posto u idućoj godini usporiti na 3,6 posto.
Iako je očekivanih 3,6 posto, uz uzak raspon prognoza između 3,3 i 3,8 posto, osjetno niže od inflacije za 2023. godinu, glavni ekonomisti smatraju da će snažna domaća potražnja zadržati inflaciju u Hrvatskoj na malo višoj razini od prosjeka europodručja.
Procjene rasta inflacije za ovu i za iduću godinu nekidan je na niže revidirala Hrvatska narodna banka (HNB), po kojoj će rast inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u ovoj godini iznositi 8,4 posto, a u idućoj četiri posto. Po HNB-u, inflacija će u 2025. iznositi 2,5 posto, a u 2026. dva posto.
Rizici po projekcije kretanja inflacije odnose se na geopolitičku situaciju, u vidu potencijalnih posljedica ratnih sukoba u Ukrajini i Bliskom istoku a tu su i klimatske promjene, koje se manifestiraju i sušama, koje se pak mogu reflektirati na slabije poljoprivredne urode, pa tako dovesti do poskupljenja.
Izvor:tportal/Foto: Alamy
