Istek Novog START-a briše posljednja globalna ograničenja nuklearnog naoružanja

Posljednji važeći međunarodni sporazum koji ograničava raspoređivanje nuklearnog oružja prestat će vrijediti u četvrtak, osim ako se u posljednjem trenutku ne postigne drukčiji dogovor. Riječ je o Novom START-u, posljednjem preostalom nuklearnom sporazumu između Washingtona i Moskve, čiji korijeni sežu u razdoblje Hladnog rata, a čijim istekom prestaju vrijediti i ograničenja za dvije najveće svjetske nuklearne sile.

Do isteka dolazi u političkom ozračju u kojem predsjednik Donald Trump nastoji provesti svoju politiku „Amerike na prvom mjestu“, što je tijekom njegova mandata rezultiralo povlačenjem Sjedinjenih Američkih Država iz više međunarodnih sporazuma koji ograničavaju američko djelovanje. U slučaju Novog START-a, međutim, čini se da je problem više posljedica institucionalne tromosti nego ideološkog otpora.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u rujnu je predložio jednogodišnje produljenje sporazuma.

Trump je, ukrcavajući se u helikopter, na novinarsko pitanje odgovorio da mu produljenje „zvuči kao dobra ideja“, no nakon toga tema se rijetko spominjala u javnosti. Putinov saveznik Dmitrij Medvedev, koji je kao tadašnji ruski predsjednik 2010. godine potpisao Novi START s američkim kolegom Barackom Obamom, rekao je u nedavnom intervjuu za list Komersant da Rusija nije dobila nikakvu „značajniju reakciju“ iz Washingtona, ali da Moskva i dalje daje vremena Trumpu.

Dužnosnik Bijele kuće, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, izjavio je da Trump želi uspostaviti „ograničenja nuklearnog oružja i uključiti Kinu u pregovore o kontroli naoružanja“.

Na koji će se način to provesti, dodao je isti izvor, Trump „će razjasniti u vlastitom vremenskom okviru“.

Daryl Kimball, ravnatelj Udruge za kontrolu naoružanja koja se zalaže za smanjenje nuklearnih rizika, rekao je da Trumpova administracija, koja je marginalizirala karijerne diplomate i koncentrirala odlučivanje u rukama malog broja ljudi, ne funkcionira na način koji bi omogućio vođenje složenih pregovora.

Čini se da Trump „ima ispravan instinkt po ovom pitanju, ali do sada nije uspio provesti neku koherentnu strategiju“, rekao je Kimball.

Jon Wolfsthal, voditelj odjela globalnog rizika u Federaciji američkih znanstvenika, smatra da bi Trump i Putin mogli jednostavno posegnuti za telefonom i na političkoj razini odmah postići dogovor o produljenju Novog START-a.

„Radi se o vrlo lakom zadatku koji je Trumpova vlada trebala ostvariti još prije nekoliko mjeseci“, rekao je.

Wolfsthal je među stručnjacima uključenima u projekt „Odbrojavanje do sudnjeg dana“, simbolički pokazatelj koliko je čovječanstvo blizu globalne katastrofe. Sat je nedavno pomaknut bliže ponoći, dijelom upravo zbog približavanja isteka Novog START-a.

„Puka formalnost“?

Trump se u listopadu zauzeo za to da Sjedinjene Države ponovno započnu s nuklearnim testiranjima, prvi put nakon više od 30 godina, iako nije jasno hoće li taj prijedlog biti i realiziran.

Rusija je 2023. već obustavila ključni dio Novog START-a koji omogućuje međusobne inspekcije, navodeći kao razlog naglo pogoršanje odnosa s administracijom američkog predsjednika Joea Bidena nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Aleksandar Hramčihin, ruski vojni analitičar, rekao je da su obje sile već dale do znanja kako će ubuduće postupati prema vlastitim procjenama.

„Jasno je da je sporazum došao do svog kraja“, rekao je. „On je samo formalnost, a i ona će nestati.“

Vasilij Kašin, ravnatelj Centra za europske i međunarodne studije u Moskvi, izjavio je da će Rusija pratiti hoće li Sjedinjene Države povećavati svoj nuklearni arsenal te, ovisno o tome, odlučiti o protumjerama.

„Ali ako Amerikanci ne poduzmu nikakve drastične mjere, poput postavljanja dodatnih bojevih glava, Rusija će najvjerojatnije jednostavno čekati, promatrati i šutjeti“, rekao je.

Kineski faktor

Novi START ograničavao je Rusiju i Sjedinjene Države na najviše 1.550 raspoređenih strateških nuklearnih bojevih glava, što predstavlja gotovo 30-postotno smanjenje u odnosu na prethodno ograničenje utvrđeno 2002. godine.

Sporazum također ograničava broj lansera i teških bombardera na 800 za svaku stranu, premda je i takva razina dostatna za uništenje planeta.

Tijekom svog prvog mandata, također pred istek Novog START-a, Trump je inzistirao da se u budući sporazum uključi i Kina, čiji nuklearni arsenal brzo raste, iako je i dalje znatno manji od američkog i ruskog. Američki pregovarač tada je čak simbolično postavio praznu stolicu s kineskom zastavom. Nakon preuzimanja dužnosti 2021. godine, Joe Biden brzo je pristao produljiti Novi START za pet godina, do 2026.

Unatoč svom kritičnom stavu prema Novom START-u, Trump je s entuzijazmom ponovno pokrenuo diplomatske kontakte s Rusijom koje je Biden prekinuo zbog rata, uključujući poziv Putinu na samit u kolovozu na Aljasci te neuspješne pokušaje posredovanja u postizanju dogovora o Ukrajini.

Francuska i Velika Britanija, američki saveznici, također raspolažu nuklearnim arsenalima manjeg opsega, dok Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja posjeduju nuklearno oružje, ali nisu obuhvaćeni međunarodnim sporazumima o kontroli naoružanja.