Istina o Oluji u svjetskoj znanstvenoj zajednici: Članak američke profesorice McClellan preveden na hrvatski

Znanstveni članak o vojnoj operaciji Oluja, nedavno objavljen na engleskom jeziku u Međunarodnom časopisu društvenih znanosti (International Journal of Social Sciences) preveden je na hrvatski jezik. Autori su članka dr. sc. Dorothy S. McClellan sa Sveučilišta Texas A&M-Corpus Christi i američki redatelj i producent hrvatskog podrijetla Nikola Knez, njen suprug.

Članak pod naslovom Operacija Oluja: Završetak humanitarne katastrofe i genocida u Jugoistočnoj Europi objavljen je u časopisu kojeg izdaje European Research Center, a tematizira hrvatsku težnju za samostalnošću nasuprot ideologiji Velike Srbije.

Ovaj je recenzirani znanstveni rad izniman doprinos pronošenju istine o pobjedničkoj vojnoj operaciji Oluja u međunarodnoj zajednici. U radu se na 35 stranica ističe da je riječ o najvećoj europskoj kopnenoj bitci od Drugog svjetskog rata te da je Hrvatska, u susretu Davida protiv Golijata, izašla kao moralni i vojni pobjednik.

Podsjetimo, na temelju intervjua obavljenih s američkim veleposlanikom u Hrvatskoj tijekom ratnih godina, vojnim i političkim vođama u bitci, istaknutim znanstvenicima, dužnosnicima sigurnosnih i obavještajnih agencija, humanitarnim čelnicima i novinarima, ova društveno-znanstvena kvalitativna studija ispituje političko i povijesno podrijetlo rata i njegovih posljedica. Članak dokumentira događaje koji su doveli do rata i ove izvanredne vojne operacije, pružajući strateški i politički uvid u potrebu suradnje između demokratskih saveznika.

Dok je boravila u Hrvatskoj kao Fulbrightova znanstvenica 2002.-2004. i 2012., dr. sc. Dorothy McClellan, profesorica kaznenog prava na Sveučilištu A&M u Teksasu u Corpus Christiu, pokrenula je međunarodni suradnički projekt s redateljem Nikolom Knezom, predsjednikom Upravnog odbora Hrvatskog filmskog instituta, predsjednik Hrvatskog društva za ljudska prava i predsjednikom tvrtke iFilms, kako bi ispitala izazove izgradnje demokratske nacije u ovom postkonfliktnom društvu. Tijekom Fulbrightove stipendije i šire, fokus našeg rada bio je na prisilnoj repatrijaciji i posljedičnom ubijanju Hrvata u Jugoslaviji kao i hrvatskom ratu za nezavisnost 1991.-1995. te njegovim posljedicama.

Ciljevi ovog rada bili su između ostaloga dokumentiranje povijesne borbe Hrvatske za stvaranje neovisne, demokratske države u Hrvatskoj kao odgovor na izazove koje je predstavljala ideologija “Velike Srbije”, ali i skretanje pozornosti na neriješena pitanja te dobitak međunarodne vanjskopolitičke potpore za umanjivanje ruskog utjecaja u regiji i jačanje veza s pouzdanim demokratskim saveznicima u svjetlu sve veće nestabilnosti na zapadnom Balkanu.

Profesorica McClellan u studiji ističe kako se imperijalistička ideologija Velike Srbije manifestirala u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca te da je popis hrvatskih pritužbi bio dugačak i doticao se svih aspekata građanskog i političkog života – ekonomije, politike, obrazovanja, kulture i ljudskih prava.Za to donosi i povijesne dokaze te citira:
•Raspuštanje stoljetnog Hrvatskog sabora i ukidanje općina,
provincija, škola i pravosudnog sustava (Šulyak 1977, str. 106-111; Radić u Vukmaniću
1995. a, b, c, d).
• Samovoljno i hirovito vojno nametanje poreza (Šulyak 1977, str. 112-113, str.
116-132; Radić u Vukmanić 1995 a, b, c, d).
• Nacionalizacija državnih dobara, uključujući šume, rudnike, javne zgrade i
monetarni fond (Radić u Vukmanić 1995 a, b, c, d).
• Sustavno poricanje hrvatskoga jezika i arogantna krađa hrvatske kulture (vidi
Vuk Karadžić, Srbi svi i svugdje, 1849, u Beljo 1998).
• Sankcioniranje i financiranje srpskog paravojnog terorizma na hrvatskom tlu (vidi Nikola
Stojanovića 1902. do istrebljenja: naše ili vaše? u Belju 1998; Šulyak 1977, str. 105-
106).
• Kršenje ljudskih prava, uskraćivanje slobode govora, pravni postupak, okupljanje i biračko pravo
(Šulyak 1977, str. 110-115; Radić u Vukmanić 1995 a, b, c, d).

U metodološkom opisu studije autori naglašavaju da je “dokumentarni film sada sastavni dio akademske pedagogije”, a u tu svrhu snimljen dokumentarni film Operacija Oluja, prikazan 2019. u Washingonu, a na temu “Operacija Oluja: Završetak humanitarne katastrofe i genocida u Jugoistočnoj Europi” održali su predavanje u sklopu Fulbrightove konferencije.

U studiji se također spominju riječi humanitarca i utjecajnog diplomata, pokojnog dr. Slobodana Langa koji se za hrvatsku neovisnost zalagao kod utjecajnog američkog političara Henryja Kissingera. “Otišao sam do Kissingera i zamolio ga da poduzme korake kako bi spriječio srpsku agresiju na Hrvatsku. Rekao mi je: “Doktore, vi ste naivni. Europa neće spriječiti ovaj rat. Vi nemate saveznika. Vaša jedina nada je razviti sposobnost obrane”, kazao je dr. Lang.